CRO-eu.com
Lipanj 18, 2019, 05:54:01 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: "Croatia" osiguravajuća zadruga u Zagrebu  (Posjeta: 353 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Siječanj 27, 2019, 22:21:32 »


Tema osiguranja me zanima isto toliko koliko i lanjski snijeg ali pošto namjeravam pisati o vlasnicima Vile Prekrižje i Vile Zagorje, morala sam najprije saznati više o njima i još nekim akterima ondašnjeg vremena. Tako sam došla do
-   Ferde Kalabara, prvog vlasnik posjeda i vile Prekrižje, te do
-   pl. Nikolića – Podrinskog (Vila Zagorje),
-   Grahora,
-   pl. Weiss de Polna (Vila Weiss/Vila Prekrižje),
-   baruna Scotti i
-   Giovanni Battista De Negri, da bih na kraju zaustavila se kod Zajceve vesele opere "Lizinka".
Vraćajući se unaza, ustanovila sam veliku povezanost interesa svih tih "moralista", te se usudim govoriti o ondašnjoj "zagrebačkoj kliki" koja se, osim manira, u ničemu ne razlikuje od današnje. Ili?

"Croatia" osiguravajuća zadruga

Prvi puta je javno izražena potreba za domaćim osiguranjem sredinom veljače 1874. godine u Sisku, gdje je održan sastanak predstavnika dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Varaždina, Zagreba, Karlovca i Siska.
Zagrebački "Obzor" tim je povodom pisao, ali je potkraj srpnja te godine objavljen članak u kojem se iznosi činjenica da su naši građani prisiljeni osiguravati svoju imovinu za slučaj požarnih šteta kod inozemnih osiguratelja. "Obzor" ukazuje na ekonomsku štetnost koja iz toga proizlazi za ovdašnju privredu. Između ostaloga piše:

[...] Bilo bi neoprostivo, bila bi prava sramota za Zagreb i za proisvetljeno njegovo građanstvo, kad se ne bi odvažilo prekinuti ovakove jednako štetne kao i ponizujuće odnošanje napram tuđim glavničarom (misli se na dioničare stranih osiguravajućih društava) koji iz naše zemlje vuku toliku korist, a ne doprinašaju za nju niti najmanju žrtvu. Način, kako da se to izvede (odnosi se na osnutak domaćeg osiguravajućeg zavoda) ne može biti naravniji i jednostavniji, nego ako građanstvo koje je kadro pomoću vatrogasnog društva ugušiti vatru, preuzme ujedno i jamstvo za neznatnu štetu koja bi se pojedincima mogla počiniti, ako svaki vlasnik kuće bude osiguratelj, a ujedno i osiguranik tj. ako se u Zagrebu sastavi građanski uzajamno-osiguravajući zavod proti požaru. [...]

Napisano je to, dakle, prije 11 desetljeća i zadivljuje dalekovidnost i pronicljivost kojom je ukazano na odnos što ga u našem osiguranju danas ostvarujemo. Nešto kasnije, 22. rujna 1874. godine o pravilima je izvještaj podnio gradski senator August Šenoa. Iako su pravila prihvaćena, na rješenje se trebalo čekati nepunih godinu dana, a Gradsko poglavarstvo je odgovorilo negativno. Ponovno je inicijativa pokrenuta potkraj studenoga 1883. godine, ali kako je u to vrijeme vladao zloglasni Khuen Hedervary, gradski su zastupnici strahovali da bi Gradsko poglavarstvo moglo doći pod pritisak tuđinskih interesa i nasilničkog režima, pa je Odbor izmijenio prijedlog i umjesto naziva Zagrebački uzajamni osiguravajući zavod proti požaru jednostavno predložio osnivanje Osiguravajuće zadruge "Croatia". Odluka je donesena 4. lipnja 1884. godine na sjednici Skupštine zastupstva, da bi tjedan dana kasnije tajnim glasanjem izabralo se ravnateljstvo "Croatie" od osam članova. Za prvog upravitelja zadruge izabran je Ferdo Kalabar.

Gradsko poglavarstvo uputilo je 24. srpnja 1884. godine novoosnovanoj zadruzi dopis slijedećeg sadržaja:

[...] Slavnom ravnateljstvu osiguravajuće zadruge "Croatia" u Zagrebu.
Skupština zastupstva kr. glavnoga grada Zagreba zaključkom svojim od 4. lipnja 1884. g. ovlastilo je ovo gradsko poglavarstvo, da ravnateljstvu društva "Croatie" u smislu pravila društvenih stavi prema potrebi na raspolaganje temeljnu glavnicu od sto tisuća forinti. Zaključak ovaj potvrdila je visoka zemaljska vlada, odjel za unutr. posle, rješenjem svojim od 19. srpnja 1884. g.

Usljed toga obavješćuje se slavno ravnateljstvo, da se osiguravajućoj zadruzi "Croatie" stavlja na raspolaganje u gotovom svota od 100.000 forinti koju uz redovito biljegovanu namiru kod ovogradske blagajne podići može. [...]

Ovim aktom ustvari je okončana dugogodišnja borba i osnovana "Croatia".

Varaždinske vijesti, 1985 Broj: 3

"Croatia" Osiguravajuća zadruga bila je do kolovoza 1910. smještena na Zrinskom trgu br. 18, ulaz iz Berislavićeve ulice broj 2.

Polica osiguranja moga pradjede Marka Draženovića od 1901. do 1911.

Osiguravajuća zadruga "Croatia" u Zagrebu preselila se u rujnu 1910. svoju centralu u vlastitu palaču na uglu Preradovićeve br. 10-12. i Masarykove ulice br. 1-3. Ulaz u poslovnicu je iz Preradovićeve ulice.

1910. god., 1933. god i danas

"Croatia" osiguravajuća zadruga u Zagrebu

Dne 21. ožujka 1914. godine održana je u dvorani palače osiguravajuće zadruge "Croatiae" u Zagrebu, 28. redovita glavna skupština ove naše jedine domaće osiguravajuće zadruge. Pošto je ustanovljeno, da je prisutan dovoljan broj zadrugara, otvorio je predsjednik "Croatiae", presvijetli gospodin dr. Vladimir pl. Nikolić - Podrinski glavnu skupštinu, pozdravivši kratkim govorom prisutne zadrugare i zahvalivši u ime ravnateljstva, da se tako lijep broj članova sakupio, što dokazuje, da se rad i razvitak ovoga jedinog domaćeg osiguravajućeg zavoda prati u javnosti s interesom i zanimanjem. Iza toga se prešlo na dnevni red, te je upravljajući ravnatelj "Croatiae", g. Stjepan Grahor pročitao poslovno izvješće ravnateljstva za godinu 1913., iz koga vadimo ove važnije podatke:

Unatoč dosta nepovoljnih prilika za gospodarstvo te nestašice novca u minuloj godini, uspjelo je intenzivnim nastojanjem i trudom te upućivanjem naroda u korist osiguranja, polučiti u obim glavnim poslovnim granama, požarnoj i životnoj, povoljne poslovne rezultate, koji ne zaostaju za onima prošlih godina. Broj novih osiguranja, a time i broj zadružnih članova te prihod na premijama je porasao, pa se time najbolje manifestira opće povjerenje i u solidnost zadružnoga poslovanja.

Nove poslovne grane osiguranja protiv nezgoda i protiv provale nisu se mogle s obzirom na navedene opće gospodarske prilike, kao i na okolnost, da svaki novo uredjeni osigurateljni posao u svom prvom razvoju iziskuje veće investicije, onaku živo i uspješno razviti, kako bi nam to poželjno bilo, ali su može već sada sa sigurnošću ustvrditi, da su oba posla osnovnn na zdravom temelju te ima pouzdane nade, da će u budućnosti lijepo napredovali.

U poslovnoj grani požarnoga osiguranja (ključivo osiguranje protiv provale) ispostavlja se račun dobitka i gubitka, kako slijedi:

Na premijama, pristojbama i inim dohodcima unišlo je Kruna 1.293.337.87. (1.319.204.627,40 €)

Stanje sveukupnih obveza osiguranika požarnoga posla iskazuje se danom 31. prosinca 1913.
sa K 4.942.566.37, dok stanje sveukupnih osignranih vrijednosti iznaša K 518.876 826. Požarnih šteta isplaćeno je ninule godine 263 u iznosu od K 605.498.94, k tomu 20 neriješenih iz godine 1912. sa K 56.287.26, ukupno K 661.786.20. Od osnutka "Croatiae" do konca godine 1913. isplaćeno je na požarne štete uknpno K 5.996.267.30.

Prema ukupnom prihodu godine 1913. od K 1.293.337.87 iskazani su ukupni tereti sa K 1.186.295 38 te se ispostavlja čisti ostatak sa K 107.042.49. Od ove se svote privađa u smislu zakonskih ustanova povišenju pričuve premija te otpisu našastara i neutjerivih tražbina K 15.862.66 nakon ćesa ostjaje čisti dobitak od K 91.179.83, koji se razdijeljuje u smislu zavodskih pravila.

U poslovnoj grani životnoga osiguranja radi "Croatia" već devet godina. Prema stalnom porastu osiguranih glavnica i premija, pokazuje se i minule godine povoljan rezultat. U g. 1913, podnešeno je u svemu 1147 ponuda na osiguranu glavnicu od K 3.320 577. Od ovih je prihvaćeno 965 na glavnicu od K 2.700.341. - Ukupno stanje osiguranih glavnica i premija, pokazuje se i minule godine povoljan rezultat, od K 12.939.189. Prihod na čistim premijama iznosio je K 564.236.47 te je prema god. 1912. porastao za K 49.876.41. Smrtnih slučajeva bilo je 35 sa osiguranom glavnicom od K 93.286.92, a to je prema računarskom očekivanju za K 23 891.64 osigurane glavnice manje. Iza umrlih članova isplaćeno je dosele u svemu K 400.878 02. Nakon provedene dotacije računarskih pričuva, uz istodobni otpis cijelokupnih troškova akvizicije, preostaje poslovni suvišak sa K 30.56082, koji sa razdjeljuje prema ustanovama zadružnih pravila.

Po tom se prešlo na izvještaj nadzornoga vijeća, koje konstatuje, da su poslovne knjiga i blagajne u potpunom redu vodjene.

Glavna skupština primila je izvješće o povoljnom razvitku i napretku ovog našeg jedinog domaćeg osiguravajućeg zavoda sa zadovoljstvom na znanje, te izrazila upravi, ravnateljstvu i nadzorom vijeću svoje priznanje, podijelivši im podjedno absolutorij za g. 1913. Nadalje je zaključila, da se u smislu zadružnih pravila počevši od 1 svibnja o, g. isplaćuje iz zaklade članske dividende 7% od iznosa jodnogodišnje premije u ime dividende za godinu 1913. i onim članovima - osiguranicima redovitog životnog osiguranja čija su osiguranja do konca minule godine postojala tri godine u krijeposti. Prema tomu će na dividendi učestvovati sva ona redovita životna osiguranja, koja su tečajem g. 1910. stajala na snazi i to razmjerno prema faktično uplaćenoj premiji u toj godini. Iza toga proglasi predsjednik dnevni red iscrpljenim i zaključi skupštinu.
Hrvatski narod (Zagreb), 9. travnja 1914.

"КРОАТИА"
Sarajevo, 15.11.1914.
(Prvi svjetski rat započeo je 28.07.1914. Već nakon nekoliko dana Srbi uvode ćirilicu u Bosni. Što nam to govori?)


Klikni za uvećani prikaz

Jadno Sarajevo, što si dočekalo ? Svima nama je odlanulo kad čitasmo naredbu, da se u Hrvatskoj ukida ćirilica. Još u početku rata i ovdje su neki „srbi" skinuli to njihovo tobože "srpsko" pismo, i ploče nadomjestili latinicom kako i treba. Već su četiri i pol mjeseca prošla od ogavnog zločina. U ulici, gdje se zbio taj zločin imade "Croatia" osiguravajuća zadruga u Zagrebu svoju podružnicu u onoj istoj kući, pred kojom su mučenički izpustili svoju dušu naš prestolonasljednik i nadvojvotkinja. Svaki dan prolazimo tom ulicom, a na toj zgradi koče se ćirilska slova "KPOAТИA". Jadna „Croatia"! Gle, kako se iz tebe pravi kšeft (Geschäft). O, gdje ste vi kratkovidni upravitelji? - Zar ste vi "srbi" ili ste veći "srbi" od samih onih izdajnika, koji su bar tako "pošteno" (pod pritiskom javnog mijenja) skinuli tu rugobu i zamijenili je latinicom. Ili ne ćete? - koji je to uzrok?

Desno: na staroj kući moje kume u Velikom Kutu. Pločicu osiguranja od 1901. god. nisu tri rata uništila, ona nas i danas podsjeća na davna i mukotrpna vremena u Lici.

Sramota je za naš glavni grad, da jedno ovakovo hrvatsko poduzeće nema toliko uvidjavnosti i patriotizma, da se samo dosjeti, i dade skinuti ono, što nas sjeća naših najvećih neprijatelja. Naši krvnici se smiju - držeći nas ne znam čime sve, kad smo tako "rodoljubni", da nijesmo još ni skinuli i bacili ta prokleta slova.

Neka se stide oni upravitelji, koji nemadu toliko smjelosti, da su već odavno dali ta slova uništiti.
Zar je to ulagivanje onim nesretnicima, koji imadu na duši tolike zločine i izdajstva.
Zar da i dalje to trpimo?
Hrvatsko poduzeće, hrvatski žuljevi ulažu tu svoju prištednju i muku, a upravitelji tog zavoda za hvalu nam daju ćirilska slova. - Sramota nad sramotama! Stid i prezir neka ga prati, koji do danas još nije progledao tu našu bajagi "braću".

Skrajnje je vrijeme, da "Croatia" skine taj napis i nadomjesti ga s ponosnim hrvatskim. Jer Bosna je hrvatska; u njoj treba hrvatski jezik i pismo, a ne veleizdajnička slova. "Croatio"! na posao! Ne čudite se, ako vam posao ne će uspjevati, jer svaki pošteni Hrvat i Musliman znati će, što ima učiniti.
M. R.
Mali list (Zagreb. 1914), 19. studenog 1914., slika 3 Tekst

Klikni za uvećani prikaz

Fotografije su snimljene 1914. godine, ubrzo nakon ubojstva vojvode Franza Ferdinanda, ispred kuće trgovca Moritza Schillera, u kojoj je od 1905 bila smještena podružnica osiguravajuće zadruge "Croatia" u Sarajevu, na uglu ulica Apelov kej i FranjeJosipa (danas Obala Kulina bana i Zelenih beretki).

Desno: današnja zgrada. Sve što je građeno nakon 1945. godine, su za mene graditeljski grijesi.
Kulturna baština je uništena i zamijenjena s neukusnom i beznačajanom arhitekturom.
 

Atentatori su manipulirane kukavice bez morala, bez duha, bez osjećaj moralne odgovornosti. Srpska politika ubila je više od 17 milijuna ljudi. Gavrilo Princip, žutokljunac, koji je za siromaštvo svojih roditelja dao krivicu austrijskoj monarhiji, bio je glupi pomoćnik – marioneta srpske politike koja nikada nije nastojala poboljšati ekonomski situaciju svoga narodića. Srbi su narodić koji uvijek traže krivnju kod drugih!
Zar nije čudno da danas baš od Gavrila Principa tri bratića sa svojom djecom žive u SAD-u, dva u Kanadi i tri u Australiji. Čak i u Beču žive bliski rođaci.

Zadnje riječi Franz Ferdinand upućene svojoj ženi "Sopherl, Sopherl, samo nemoj umrijeti, ostani sa mnom za moju djecu", rekao je. Drugi projektil pogodio ga je po vratu i rastrgao venu i dušnik. Posljednje su mu riječi bile: "Nije to ništa."

_______________________

[...] Gospodarstvo Hrvatske i Slavonije nije se razvijalo jer su sve gospodarske odluke bile u rukama Budimpešte, koja je nastavak procesa osamostaljivanja od Beča vidjela u jačanju svoje gospodarske i financijske snage. Hrvatska je u tome imala samo ulogu prikupljanja kapitala u obliku poreza te je bila područje gdje se mogla plasirati industrijska roba razvijenijih dijelova Monarhije.
No nemogućnost domaćeg stanovništva da dođe do jeftinih kredita rezultirala je odustajanjem od realizacije dobrih ideja i do početka masovnog iseljavanja Hrvata iz zemlje. Do novca je bilo gotovo nemoguće doći, a istodobno su rasli porezi i trebalo je isplaćivati i urbarne odštete te voditi proces s plemstvom zbog segregacije šuma, jer se plemstvo grčevito držalo šuma, koje je jedino moglo uspješno prodavati u Europi.
Zakonom od 2. kolovoza 1892. uvedena je zlatna podloga. Najviše se pozornosti dalo regulaciji obračuna stare i nove vrijednosti. Jedan gulden austrijske vrijednosti u srebru ili papiru bio je jednak dvjema krunama. [...]

Povijest novca u Hrvatskoj od 1527. do 1941. godine
Mira Kolar-Dimitrijević

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!