CRO-eu.com
Srpanj 20, 2019, 20:20:58 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Povijest tkanine - platna  (Posjeta: 2883 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Studeni 30, 2010, 12:37:19 »


Povijest tkanine - platna

U početku upotrebljavali su ljudi samo kožu ubijenih životinja, da se njima očuvaju od snijega, studeni, kiše i vjetra, no ubrzo su se naučili praviti sukno od ovčje vune.


Neandertalac, dobio  ime po dolini Neandertal
u Nordrhein-Westfalen, Njemačka
Klikni za uvećani prikaz

Kada su se poslje ljudi uzpeli do prvog stupnja kulture, stali su upotrebljavati tkaninu od lana i konoplje. Već u prastara vremena počele su žene od zlatnoga lana priređivati odjeću; njih su veselili proizvodi njihove marljivosti te su bijele haljine skrivale u škrinje i čuvale kao blago. Tisuće godine bilo je platno najotmjenija tkanina. Od nje se prave kao snijeg bijele ili šareno bojadisane te umjetnički izvezene odjeće jer u ono doba nije bila poznata ni svila ni baršun koji danas pripada u svakodnevnu garderobu.

Prvobitna upotreba lana je istok. Stari Babilonci morali su kao prvi njegovati divlji lan, te od njegovog vlakna pravili tkanine. U grobu jednog prastarog kralja, čija je dinastija obstajala u Babilonu četiri tisuće godina prije Isusa, nađena je lanena biljka koja je pridodana mrtvacu.

Tako je u staro doba došlo platno u Egipat. Ima tragova koji potvrđuju, da je tamo u ono doba bila razvijena industrija platna, da se tkalo platno te se i bojadisalo. Dvije tisuće godina prije Isusa bilo je tkanje plata u potpunom cvijetu. U jednom grobu u Tehama (Egipat/Jemen-uz obalu Crvenog mora) nađeno je sjeme lana, koje svjedoči, da ne potječe divlje već od njegovane biljke. Od lanenog platna pravili su pokrivače, tepihe (ćilime), odjela, rupce i drugo. Nađeni su i sačuvani mnogobrojni ostaci staro-egiptskog platna koje je tako fino tkano kao da je svila te je bilo jako skupo. Egipatski seljaci plaćali su platnom porez kraljevima.

Stari Grci nisu ga cijenili, govorili su, da je to za žene te su se samo platnom kitile omotane Grkinje.

U Rimu postalo je platno općenitije tek u početku računanja našeg vremena.

U Ciceranovo doba, nekoliko desetljeća prije Isusa, ubrajala su se odjela od finoga platna i druge stvari sa istoka kao skupocjenost.


Marcus Tullius Cicero – "umotan" u platno
Klikni za uvećani prikaz

Kao paučine fine tkanine, vezen zlatom poklanjali su rimski velikaši krasoticama, da steču njihovu naklonost.

Tek kada su Rimljani došli u dodiraj sa Germanima, stalo se platno više upotrebljavati kao i rublje.

Grci klasičnoga doba i Rimljani nisu znali što je košulja, nju su pronašli Germani, koji su ju nazvali "Hemedi"- "Hamidi" – "Hemd". Od Germana su ju poprimili rimski pogranični vojnici, koji su ju proširili po Rimu.


Do početka ranog srednjeg vijeka,
oko 500 godina poslje Isusa, Germani -
čak i visoko pozicionirani – nosili su
hlače do koljena i košulje bez rukava,
rađena od vune i lana a bojane su plavo,
crveno, ljubičasto i u zemljenim tonovima.
(Sl. za vrijeme Karla II. Ćelavog oko 877.)

U zemljama srednje Europe tkalo se platno 3 000 godina prije Isusa. Plinij i Tacit (http://hr.wikipedia.org/wiki/Tacit) pišu kako žene starih Germana predu u zimsko doba, kada prestane poljski rad. Starim Germanima vrjedo je lan kao znak bogova. Oni su vjerovali, da su vile nastale iz lanenvog svjeta.

Tokom selenja naroda raširavalo se platno sve više i više. U 6. i 7. stoljeću je platneno odijelo obična nošnja seljaka. Tako se odjevao i car Karlo Veliki, koji je većinom nosio odjelo od sukna (tkanine), što su ga prele i tkale njegove kćeri.

Car Karlo Veliki, sahranjen istog dana
u Aachenskoj katedrali zvanoj Careva katedrala
Klikni za uvećani prikaz

U srednjem vijeku bavili su se tkanjem i šivanjem ne samo građanke već i plemkinje.

U ono doba ponosile su se žene finom pređom i tkanjem. One su upotrebljavale tada vreteno i preslice jer kolovrt je izrađen tek 1550. godine.

Pronašao ga je klesar i rezbar Jürgen Spinnrad (* oko 1500; † poslje 1568) u Braunschweigu. http://de.wikipedia.org/wiki/J%C3%BCrgen_Spinnrad

Doba strojeva istrijebilo je svugdje poeziju prela i tkanja.

Sve do početka 20. stoljeća bili su na ugledu i kućanstva i djevojke koje su imale mnogo tkanine i pletiva.  

Marica

Konoplja (kudelja) i lan
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!