CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 22:07:32 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: MISAL 1483. - Prva tiskana knjiga (editio princeps)  (Posjeta: 10082 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Siječanj 16, 2008, 14:29:38 »


MISAL  1483.

Prva tiskana knjiga (editio princeps)


Uz proslavu 520. obljelnice – Misala po zakonu rimskog dvora – održane u Zadru 10. travnja 2003. godine.
 
Prije 520 godina, točnije 22. veljače 1483. dovršeno je tiskanje prve  hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu rimskog dvora. Knjiga je tiskana na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije, glagoljicom, a predložak  hrvatskom prvom tisku  bio je znameniti rukopisni  misal krbavskoga kneza Novaka iz godine 1368. Taj se Novakov misal godine 1482. nalazio u Istri ([zola) i na njemu je žakan Jurij iz Roca 26. lipnja 1482. rukom zapisao poznati zapis:

Vita, vita, stampa nasa gori gre!
Tako ja hoću da naša gori gre.
26. meseca ijuna 1482.
To pisa Juri, žakan iz Roča.
Bog mu pomogaj i vscm ki mu
dobro ote.

Po tom zapisu jasno je da je toga nadnevka, tj. 26. lipnja 1482., misal bio u rukama žakna Jurja u Izoli i Istri i da u zapisu žakan Jurij oduševljeno govori o rađanju hrvatskoga tiska (stampa nasa gori gre!). Novakov misal nalazio se u Nugli kod Roča u Istri već od godine 1405., a 7 mjeseci prije dovršetka tiskanja hrvatskoga prvotiska taj misal, kao predložak prvotisku, donosi žakan Jurij u Izolu. Možemo, dakle, kao sigurne prihvatiti činjenice da je Misal krbavskoga kneza Novaka iz 1368. poslužio kao predložak hrvatskom prvotisku, daje Novakov misal 1482.žiakan Jurij iz Roča (Nugle) donio u Izolu na sjevernu obalu Istre, a donio ga je očito u svezi s tiskanjem hrvatskoga prvotiska.

Svi drugi zaključci mogu biti samo domišljanja i pretpostavke. Je li žakan Jurij imao kakvog udjela u tiskanju Misala 1483., je li se taj misal možda tiskao u Izoli ili je Novakov misal bio donešen u Izolu da po njemu hrvatski glagoljasi (koji su mogli doći s tiskanim gradivom iz Venecije!) priprave prvotisak i dotiskaju ga u nekoj nepoznatoj tiskari? Ako se hrvatski prvotisak tiskao u Istri, zašto to nije učinjeno u značajnom glagoljaskom središtu u Roču, gdje se u to doba nalazio Novakov misal kao njegov predložak? Čemu nositi  Novakov misal u Izolu ako ga tamo ne čeka skupina budućih tiskara prvotiska? Itd., itd. Mogao bi se postaviti još niz pitanja u svezi s neprijepornom činjenicom da ježzakan Jurij godine 1482. donio Novakov misal  iz Roča (Nugle) u Izolu i na misalu pismeno izrazio oduševljenje da se rađa hrvatski tisak.

A sva se ta pitanja mogu postaviti zbog toga što na hrvatskom prvotisku, na zalost, nije zabiljezeno ni gdje je tiskan ni tko ga je tiskao, nego je samo zabiljcžen nadnevak kad je tiskanje dovršeno: Let G(ospod)nih' 1483. m(ese)ca perv(a)ra d'ni 22. ti Mis(a)li biše svršeni. U tom konačnom zapisu (kolofonu) nema ni spomena o mjestu tiskanja hrvatskoga prvotiska ni o osobama koje su ga pripravile ili tiskale. Zato su se u novije doba, a posebno kad je u Zagrebu 1971. objelodanjen sjajan pretisak (reprint) toga misala, javile brojne i često oštre rasprave č njegovu mjestu tiskanja, odnosno č osobi (ili osobama) koja je sudjelovala u radu na misalu.

Najstarije mišljenje bilo je uvjerenje da je hrvatski prvotisak tiskan u Veneciji (Mlecima). gdje su se tiskale brojne hrvatske knjige - glagoljske, ćirilične i latinične. Zna se da su hrvatski obalni prostori bili stoljećima vezani s Venecijom - i kulturno i politički. Ne bi bilo ništa neobično ni da je hrvatski prvotisak tiskan u Veneciji, ali je on da neobična okolnost da u kolofonu to ne piše. Naime, mletačka izdanja  hrvatskih knjiga obično su imala zapisano da su tiskana u Veneciji.

Kako toga zapisa u prvotisku nema ,javila se pretpostavka da je prvotisak tiskan negdje u Hrvatskoj, ali da to zbog nekih posebnih okolnosti nije zabilježeno. Jedni su pretpostavljali da je pripravljen i tiskan u Istri, a drugi (posebno bibliolog Zvonimir Kulundžić) daje tiskan u Bužanima (Lika) u Kosinju, osobito zbog toga što se uz Kosinj veže i tiskanje prvoga hrvatskog časoslova (brevijara) iz godine 1491., a na temelju jednoga opisa Like i Krbave iz godine 1691., u kojemu se spominje da je Kosinj u predtursko doba bio slavan i nadaleko poznat po ilirskim brevijarima koji su u njemu tiskani.

Bibliolog Zvonimir Kulundžić, veliki zagovornik kosinjskoga podrijetla hrvatskoga prvotiska, vezao je rad na Misalu 1483. uz žakna Broza Kolunića iz Bužana, poznatoga glagoljaša i pisara Korizmenjaka iz 1486., osobu za koju je u najnovije doba povjesničar fra Petar Runje ustanovio da je bio ne samo glagoljaš nego i znalac latinskoga jezika i poznati notar u Rabu. Drugim riječima, hrvatski prvotisak bio bi po mišljenju Zvonimira Kulundžićea po svemu vezan uz Liku, uz kraj oko Otocca (Kosinj) i uz žakna Broza Kolunića.

Ono sto je potrebno spomenuti uz ovu obljetničku godinu hrvatskoga prvotiska, svakako je činjenica da je hrvatsko glagoljastvo u predtursko doba, dakle u doba kad je Misal 1483. tiskan, zauzimalo veliki hrvatski  prostor od Zadra preko Like i Krbave, hrvatskog primolja i brojnih otoka sve do sjeverozapadne obale Istre. Tu su bili brojni glagoljaski samostani, a dvije biskupije - senjska i kčcka - bile su još od polovice XIII. st. glagoljaške dopuštenjem pape Inocenta IV. U doba hrvatskoga prvotiska, a uoči tragične krbavske bitke 1493., uz svećenike glagoljaše djelovali su i glagoljaski redovnici - palini hrvatsko-istarske vikarije sa sjedištem na Gvozdu modruškom, i franjevci trećoredci sa sjedištem na Galevcu (Školjiću) kod Zadra.

I pavlini i franjevci trećoredci imali su svoje brojne glagoljaske samostane na cijelom tom velikom prostoru. Pavlini su imali poznate samostane u Bužanima u Lici, u Primolju i Senju, ali i u Istri (Ćepić i Sveti Petar u Šumi npr.), a na krajnjem sjeveru istarske obale, u Kopru, nedaleko od lzole gdje je Misal kneza Novaka bio 1482., imali su svoj samostan i franjevci trećoredci glagoljaši. Drugim riječima, cijeli taj veliki prostor sjeverozapadne Hrvatske s otocima i Istrom bio je u doba tiskanja hrvatskoga prvotiska glagoljaski cvrsto povezan i jedinstven pa u tom ozračju nema nikakve svrhe suprotstavljati pojedine hrvatske krajeve, npr. Liku i Istru, u domišljanju gdje je hrvatski prvotisak mogao biti tiskan.

Po istoj logici po kojoj je mogao biti tiskan u Izoli ili negdje drugdje u Istri, mogao je biti tiskan u Kosinju u Lici. Prednost za Kosinj ipak vidim u činjenici da se Kosinj izrijekom spominje kao mjesto tiskanja glagoljskih brevijara, a kosinjski brevijar iz 1491. i Misal 1483. jedine su dvije hrvatske inkunabule koje su tiskane i na papiru i na pergamentu, a isto im je i podrijetlo papira (iz Njemacke). 0 nekoj tiskari u Istri iz toga doba nema nikakvih zapisa iako je Misal 1483. mogla tiskati i neka pokretna tiskara u Istri.

Inače je hrvatski prvotisak, Misal 1483., uzorno tiskarsko djelo, veličanstveni dokaz visoke razine  hrvatskoga glagoljastva u XV. stoljeću.

Misal je očuvan u deset primjeraka u hrvatskim i svjetskim knjižnicama (4 u Hrvatskoj, 6 u inozemstvu). Tiskan je na 220 stranica u crnoj i crvenoj tiskarskoj boji, dvostupačno. Ljepotu toga hrvatskog prvotiska pokazuje i krasan već spomenuti pretisak (reprint) iz 1971., uvezan u korice od pergamenta, a o kulturnom, nacionalnom značenju hrvatskoga glagoljaštva svjedoči i sjajan kalendar Matice  hrvatske za godinu 2003., u kojemu su dane reprodukcije 12 najznačajnijih rukopisnih glagoljaških kodeksa XIV., XV. i XVI. staljeća iz Like i Krbave (Glagoljaško blago Like i Krbave) s izvrsnim tekstovima Stjepana Damjanovića.

 520. obljetnica  hrvatskoga prvotiska - Misala 1483. - svečano je proslavljena u Zadru 10. travnja 2003. Toga je dana najprije u  crkvi sv. Mihovila održana crkvenoslavenska misa hrvatske redakcije. Misu  je predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović uz koncelebraciju zadarskih nadbiskupa Ivana Prende i Marijana Oblaka te desetorice svećenika, a uz  pjevanje izvornih pjevača sa zadarskih otoka.

Nakon toga su u Sjemeništu Zmajević  održana predavanja o Misalu 1483. i o hrvatskom glagoljaštvu. Predavali su akademkinja Anica Nazor, dr. Mile Bogović, prof. dr. Tihomil Maštrović i etnolog Livio Marijan. Na koncu je u Gradskoj loži u Zadru dr. Mile Bogović uveo brojne posjetitelje u krasnu  izložbu  Stoljeća hrvalske knjige - Zbirka Kezele, a na kojoj je izloženo preko 150 značajnih hrvatskih knjiga - i glagoljških i latiničnih. od prvih tiskanih primjeraka u XV. stoljeću pa do knjiga iz XIX. i XX. stoljeća. Tako je u Zadru kao u jednom od izvorišta hrvatskoga glagoljaštva, gdje su bili i korijeni Misala krbavskoga kneza Novaka, pa prema tome i prvotiska, dostojno proslavljena ova vrlo značajna hrvatska obljetnica.

Izvor: Lička revija br. 3, str. 6.7,8





Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!