CRO-eu.com
Ožujak 22, 2019, 11:13:34 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Knin  (Posjeta: 6509 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 07, 2012, 12:57:02 »


Knin

Knin, trgovište tik uz desnu obalu Krke. Knin se dieli na dvoje: na grad i na novu varoš. Grad se opet dieli na gornji i dolnji grad. U dno juže strane kninskoga polja uzdiže se osamljeno i strmo brdo (Spas, Monte S. Salvador).

Od istoka i podneva nešto se ulieže, a k vrhu se suzuje i kao zarubljeno ostaje. Na tom zarubu podigoše stari Hrvati jaku tvrđavu (grad), a izpod nje čvrsti županski grad (podgrađe). Stara tvrđava jest današnji gornji grad, a nekadanji županski grad (podgrađe) današnji dolnji grad.

Gornji grad ili prava tvrđava proteže se kao i kninako brdo od juga prema sjeveru do preko 260 m. Sva je ova tvrđa opasana previsokimi, debelim i vrlo jakim zidinami. U dolnji, pravi grad silazi se na golema i čvrsta, zapriečnicami i prevratnicami utvrđena vrata. Ovaj dio grada stoji posve razstavljem, do jedno 100 -125 m. niže od gornjega grada, obuhvaćajuć bokove brda, te je također sa svih strana opasan visokimi i jakimi bedemi. Na podnožja kninskoga brda od jugoistoka sagrađena je nova varoš Knin, iz koje vodi odug most preko Krka na lievu obalu iste rieke. Kninska je varoš odviše uska, zbita u kutić. Tik uz rieku Krka sagrađen je red dosta liepih kuća i palača, sve jedna s drugom spojeni; pročeljo im gleda na jedinu široku i s obje strane dućani narešenu ulicu, što preko ciele varoši provodi. Knin nema velika obzora ni slobodne propuhe, a gdjekad je u najdolnjem dielu i povodnji izvrgnut.

Na jugu Knina vidi se i selo Biskupija, gdje su nekoč bili dvori kninskih biskupa. Na Kninskom polju, kojim protiču osim Krke još potoci Orašnica, Butišnica, Radieljevac i Mračaj, ima mnogo ruzvalina iz starije dobe. Konjsko brdo dieli Kninsko polje od još divnijega i pitomijega Kosova polja, koje je također prepuno rezvalina starinskih gradova, tvrđica, dvorova i kula.


Knin ima u svem 230 kuća i 1018 žitelja. Nekoč bijaše znamenita tvrđa, nu danas je već izgubio svoju znamenitost. Žitelji Knina bave se ponajviše trgovinom. Knin se prvi put spominje za Hrvata u polovici 10. stoljeća, te bijaše tada stolica istoimene župe hrvatske. Ime mu je tada bilo Tenen (Τενεν).

Osobito u 11. stoljeću podiže se znamenitost Kninu. God. 1078 desio se je u Kninu (in Teneno) kralj Dimitrije Zvonimir, isto tako i g. 1087. Posljednji kralj hrvatski Petar Svačić učini dapače Knin svojim priestolnim gradom.

Knin je i u crkvenom pogledu znamenit, jer su ovdje hrvatski kraljevi zasnovali biskupiju hrvatsku, a biskupa postavili ujedno za svoga dvorskoga velmožu i kancelara, te mu podčinili svu zemlju preko Velebita do Drava i Dunava. Biskup kninski kao hrvalski dvorski biskup svuda je dvor i vladaoca pratio; pa je on držao na neki način ravnovjesje napram biskupom dalmatinskih i primorskih gradova. Po izumrću domaće dinastije (kraljevske kuće) u Hrvata prestade Knin biti priestolnicom, ali ostade i nadalje dosta znamenit grad poradi svoga položaja te su ga zato i zvali "KLJUČ HRVATSKE". I kninska biskupija izgubi svoju nekadanju važnost, čim je god. 1093 kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju. Godine 1185 obuhvatala je kninska biskupija samo 3 hrvatske župe: kninsku, vrhričku i psetsku (Tenin campum, Verchrecam, Pset).

U 13. stoljeću nalazimo grad Knin u kraljevskih rukuh. Kad je kralj Bela IV. svoga mlađega sina imenovao vojvodom hrvatskim, pođe majka mladoga vojvode u ljetu g. 1268 s njim i u pratnji mnogih velikaša i vojske. Tu se nastani ona u kraljevskom gradu Kninu (in castro Tiniensi), te sazove sabor Hrvata, osobito velikaša, da se mladomu vojvodi poklone i da o boljku zemlje viećaju i raspravljaju. Kraljica boravljaše ovom prilikom sa sinom si vojvodom Belom duže vremena u gradu Kninu, pače dade u nj zatvoriti neke spljetske građane prije svoga povratka u Ugarsku.

Godine 1382 desio se js kod Knina (apud castrum Tiniense) kralj Karlo Roberto. Godine 1868 sazvao je u grad Knin ban Nikola stališe hrvatske na državni sabor, koji je trajao preko deset dana. Na taj sabor dođoše knezovi Frankapani, knezovi Kurjakovići iz `Krbave, Budislsv Ugrinić i drugi; a razpravljala se je među inim i tužba kninskoga biskupa Blaža radi desetine.

Za burnih vremena iza smrti Ljudevita I., za pokreta hrvatskoga. god. 1882-1409 više je puta Knin igrao znamenita ulogu. U 16. stoljeća prebivao je u Kninu obično banovac ili podban (vicebauns) Hrvatske i Dalmacije, koji je ųjedno bio i župan kninski. U to isto doba nalazimo također, da je Knin ili Tnin stolno mjesto kninskoga plemenskoga suda ("stol tninski"). God. 1435 sude u Kninu Ivan Vladkov Milinić i drugi sudci stola kninskoga (iudici iurati nobilium Croatorum sedis Tiniensis) po zakonu i običaju hrvatskom (de consuetudine regni Croatie); isto tako rješavaju g. 1451 u Kninu ("Na Tnini") "Tomaš Bojničić iz Plavna, banovac Dalmatie i Hrvat, Ivan Martinušević iz Bohočina, Radoj Bojničić iz Plavna i Paval Berislavić iz Vrhrike, sudci rotni plemenitih Hrvat stola tbinskoga" neku parbu Marka Deaniševića i Jurja Henčića. God. 1469 spominje se prvi put samostan franjevaca u Kninu. Poslie pada Bosne prietijaše Kninn dnevice pogibelj od Turaka, dok ga napokon g. 1522 Turci zauzeše. Tomašić n svojoj kronici kaže, da ga je neki Dimitrija (razianus nomine Demetrius) predao Turkom skoro bez ikakova odpora. Odsele se za Knin otimaše i mletačka republika već radi njegova položaja. Foskolo osvoji Knin g. 1649, topove spusti u Krku i razori nasipe. Ali opet ga osvoje Turci i uzpostave tvrđavu (god. 1658), koju su badava jurišali general Lorenzo Dolfin i vojvoda Janko (g. 1654). Napokon kninski zapovjednik Muhamed Arlugbegsade bješe prisiljen predati grad Mletčanom (12. rujna god. 1688). pa bude smaknut, prem si bješe izprosio slobodan odlazak. U ratu god. 1809 bude Knin utvrđen od Franceza, a g. 1818 dne 30. listopada preda se ličkoj pukovniji.

Za nekadanje tursko vladanje u Kninu i okolici mu spominju: Uzdah kamen sa podzemnim jezerom, u koje da je glasoviti junak franjevac Kesica natjerao jednom Turke, izsgnavši ih iz Drniša; zatim drveni Bulin-most. koji da je neka pašinica dala sagraditi.

Po V. Klaiću
DiS 1. ožujka 1892

___________
Pašnica > pašina žena > paša > visoki vojni i civilni dostojanstvenik u Osmanskom Carstvu na čelu pašaluka; guverner pokrajine


Za hrvatske spomenike!


Knin

Hrvatsko starinarsko društvo u Kninu poslie toliko muka i neprilika nabavilo je od države za 4000 for znamenitu kninsku tvrđavu. Da društvo nije to uradilo, države bi prodala bila tvrđavu na dražbi i sva je prilika, da bi onaj stari hrvatski spomenik bio pao u ruke nama neprijazna. Velika hvala dakle ide starinarsko društvo, što je sviestno svoje zadaće i proniknuto rodoljubnom dužnošću, trđavu spasilo i odkupilo. No društvo je siromašno, tako da ne može odoljeli troškovom za svoje poslove, za redovite izkopine u onih predjelih, gdje tlo u svojem krilu skriva tolike neprocjenive spomenike naših starih slava i borba.

Stoga se družto utječe posebnim proglasom svim rodoljubom vrućom molbom, da mu priteku u pomoć. Svota od 4ooo forinti predstavlja za nj ogromnu žrtvu; a osim toga i uzdržavanje tvrđave zahtieva novih troškova.

-   Treba li proglas kninskoga hrvatskoga starinarskoga društva preporuke pred rodoljubnim obćinstvom?

-   Ne, ne treba preporuke, jer je malo Hrvata, koji neznaju, bilo to u najširih potezih, što je Knin u hrvatskoj povjesti; malo ih je, koji neznaju, da je to hrvatski grad p e r   e x c e l l e n t i a m, jedan od najstarijih hrvatskih gradova; malo ih je, koji neznaju, da su tu naši kraljevi stanovali, sabore sazivali i držali; malo ih je, koji neznaju, da je to jedna od najstarijih biskupija; malo ih je,koji neznaju, da su se tu dizali najslavniji spomenici hrvatske pobožnosti, hrvatskoga rodoljuba, hrvatske hrabrosti i hrvatske kulture.

Hrvatsko starinarsko društvo, prama čednim svojim silam. pod predsjedničtvom neumornoga i zaslužnoga S. L. Maruna već je silu toga iznielo na vidjelo; ali koliko toga još ostaje zakopano i viri iz zemlje, te vapije za rukom, koja bi svjetlosti predala one dokaze naših prava i naših slava? Tko putuje Kninom i kuinskim poljem, vrši pravo rodoljubno hodočašće, i nemože da se zamisli i ne gane nad onimi razvalinami, koje svjedoče o cvatućoj hrvatskoj samostalnosti.

Tvrdjava kninska stara je kao i grad, kao i hrvatski narod na onih stranah. Sa gradom i sa tvrđavom dobro sačuvauom prepliće se čitava hrvatska prošlost. Proglas društva zato zaslužuje odziva i od sebe govori svakom hrvatskom srdcu. Mi ga toplo preporučujemo. Neka svak uradi po srcu i po duši, Znamo za hrvatskoga rodoljuba, koga je Bog u mnogom pogledu obilno nadario, prijatelja i promicatelja hrvatske kulture, koji je jednom namjeravao kupiti tvrđavu. Nebi li sada mogao rodoljubni i plemeniti naum izvesti?

Hrvatski đaci na visokih školah u Beču prosvjedovali su proti pisanju českih novinah, koje se zovu "Narodni' Listy", jer ove novine pišu proti Hrvatom, a za Srbe. Ujedno su zamolili hrvatske zastupnike iz Istre i Dalmicije koji idu u Beč, da ne podpomažu češke zastupnike, ako ovi ne izrade, da one novine prestanu pisati proti težnjam hrvatskog naroda.

DiS, 1. lipnja 1899

Vidi > Stjepan Lujo Marun - Osnivač Muzeja hrvatskih spomenika > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2771.new#new
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 18, 2013, 22:07:36 »




Desno: Bandić na povratku za Zagreb


Vidi:
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2870.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Srpanj 19, 2013, 00:19:26 »




Narodni motivi iz okolice Knina


 
Pastirica

Ovčice blage,
Vesele, drage,
Na put na bijeli krenimo - haj -
Tamo za borjem,
Tamo za gorjem
Pada već sunca zlaćanog sjaj.

Ptice ušutile,
Glavice spustile
Plaha pod krilca već tuj;
Ružice snivaju,
Rosom umivaju
Obrazã mirisnih ruj -

Zvjezdice sjajane
Srebrne, zlaćane
Veće pogledaju noć, -
Kada pak zasine
Mjesec vrh planine,
On će mi kličući doć!

Gdje si mi mileni,
Srcu mom jedini?
Otkad te ne vidjeh ja?
Gle ah sve danke te
I duge noći sve
Ti si mi misao sva.

Poljem sam hitila,
Kiticu skitila:
Klinčac sred cvijeća je tog,
Rose tu blista sjaj, -
Ne, ne! To suze aj
Možda sa oka su mog -

Ovčice blage,
Vesele, drage
Na put na bijeli krenimo - haj!
Tamo za borjem,
Tamo za gorjem
Pada već sunca zlaćanog sjaj!
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!