CRO-eu.com
Srpanj 06, 2020, 09:00:27 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Dalmatinska Bukovica  (Posjeta: 1280 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Srpanj 29, 2018, 16:28:49 »


Zanimljivosti iz dalmatinske Bukovice

 
Klikni za uvećani prikaz

U sjevernoj Dalmaciji, od istočne obale Novigradskog i Karinskog mora i od gornje Zrmanje prostire se prema jugoistoku visoravan Bukovica, koja dopire do srednjeg dijela rijeke Krke. Zaprema površinu od 819 km2 s oko 25 tisuća stanovnika u 32 sela. Bukovica je pretežno vapnenačka zaravan 250—300 m visoka, građena većim dijelom od mezozojskih vapnenaca.

Njezinim srednjim dijelom pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku planina Bukovica. Najviši se vrhovi nalaze u obrovaekoj općini (do 658 m nadmorske visine). Planina Bukovica dijeli sjeveroistočni dio ove visoravni od sjeverozapadnog dijela. Tako se "duboka" Bukovica prostire prema istoku-jugoistoku, a sjeverozapadni dio je nazvan "Donji svijet".

Jedni tvrde da je ime Bukovica nastalo od sela Buković, istočno od Benkovca. Drugi misle da naziv potječe od "bukovine", jer je tu u ranije bilo prostranih bukovih šuma.

Mjesta s nazivom "Bukovica" nalaze se i u drugim krajevima naše zemlje. Tako se u Hrvatskoj između Kloštara i Virovitice nalazi mjesto Spišić-Bukovica, a između Virovitice i Našica su sela Donja i Gornja Bukovica. U Bosni se sjeverozapadno od Doboja smjestilo selo Bukovica, a u Hercegovini istoimeno selo na desnoj obali Neretvice. U Crnoj Gori se istočno od Krivošija prostire planina Bukovica. Selo Bukovica nalazi se i na istoimenom pritoku rijeke Pive koja utječe u Drinu. Između Njegoša i Cetinja vodi cesta kroz prolaz Bukovica (1247 m), a sjeveroistočno od Cetinja je također selo Bukovica. Na željezničkoj pruzi Rijeka-Ilirska Bistrica nešto južnije od potonjeg mjesta su sela Velika i Mala Bukovica, a ima ih još i drugdje.
U Bukovici se kod srednjeg dijela Zrmanje prostire Zegarsko polje. Tu je nekad bilo jezero s mnoštvom puževa, školjaka i vodenog bilja. Obale jezera bile su obrasle gustom šumom.

Ugljenog materijala ima kod Karma, Medviđa, Parčića, Biovičina i Modrina sela; zatim kod Bijeline, Nunića, Kolašca, Đevrsaka. Žegara i Golubića, a boksitnih ležaja kod Kruševa, Bilišana, Ervenika i zapadno od Obrovca.

Bukovica je puna dolaca i pećina. Sjeverno od Kistanja nalazi se velika "Lalićeva pećina" s nekoliko dvorana punih stalaktita i bistrih izvora vode.

Bukovičko gorje geografski izdvaja "duboku Bukovicu", u kojoj su - premda je malo udaljena od mora - dobro izraženi klimatski utjecaji kopna. Taj kraj ima znatno hladniju zimu od Primorja. Tako je u Obrovcu minimalna temperatura - 15° C, dok je u srpnju srednja temperatura 25° C, a maksimalna 32° C. Godišnja je oborina 1155 mm. Vode južnog dijela Like utječu u Zrmanju, a vode koje teku jugoistočno od planine Bukovice, djelomično utječu u Krku, a djelomično u Guduču, Ostrovičko i Bribirsko blato. U biljnom pokrovu prevladava vegetacija kamenjara, a mjestimično uspijeva i krška šuma.

Stanovnici "Donjeg svijeta" se većinom bave poljodjelstvom, a najvažnija je kulturna biljka vinova loza; u "dubokoj" Bukovici prevladava stočarstvo.

Za doba Rimljana bilo je u Bukovici nekoliko gradova, npr. Burnum kod sela Ivoševaca. Tu je bio centar i raskršće svih cesta u Dalmaciji.
Današnja Karina je predašnji Corinum, a vide se ostaci Clambetae na brežuljku Cvijina glavica 350 m, nedaleko sela Kruševa i Hadra u selu Medviđi. Istočno od Kistanja, kod sela Rudele, dižu se dva rimska luka, koje narod zove "šuplja crkva" (Rimski lukovi), Fortis kaže da je ranije bilo pet lukova, ali se s vremenom taj stari spomenik oštetio, jer je građen od mekog kamena. To je bio slavoluk caru Trajanu kad se kao pobjednik vratio iz Dacije.

Nedaleko Bribirskih Mostina leži selo Ostrovica. Znamenito je po starom gradu, kojeg se razvaline nalaze na strmom brežuljku što ima oblik piramide. Tu tvrđavu nije sagradila čovječja ruka, već je to rijetka pojava u prirodi, stvorena od stanca kamena. Vrh brežuljka je sastavljen od raznobojnog šljunka koji sadrži i morskih okamina. Postojali su i tragovi lijepa šarena mramora, sastavljenog od sitnih morskih ostataka i od vulkanskog pijeska. Na podnožju tvrđave se nekad prostirala baruština s pokrivenim slojem treseta, koji se zapalio tako da je dugo gorjela podzemna vatra. Po danu se nije primjećivala, već jedino noću. S vremenom se vatra ugasila, pa je sloj zemlje nad izgorjelim tresetom ostao posve crn i neplodan.


Klikni za uvećani prikaz

Nedaleko od tog mjesta nalazila se mala šumica, gdje je u proljeće i u jesen raslo mnoštvo gljiva. Ove su gljive bile veoma slične gljivama iz Carrare (Italija). Na tom su se mjestu veoma umnožile zmije otrovnice. Unaokolo Ostrovice je svojedobno bilo visokih jasena, koji su davali obilatu "manu" odlične kvalitete. To je poluslatki sok koji se upotrebljava u medicini kao sredstva za čišćenje.

S brežuljaka kod Kruševa veličanstven je. pogled na Zelengrad, Podgorje, Novigrad, Gradinu iznad Islama, te otoke, humke i brežuljke od gornje Zrmanje do mora. Sjeverozapadno od Kistanja je selo Biline[/b] s ruševinama starog grada. Južno od Obrovca je selo Bilišane, gdje se dižu ruševine kule Klisine i gradine Berber.
Nešto južnije je selo Zelengrad s ruševinama istoimene kule. Na području sela Žegar postoje brojne ruševine i gradine.

Osim nekoliko cesta, kroz Bukovicu prolazi dovršena željeznička pruga Knin-Kistanje-Benkovac. U izgradnji je još pruga Benkovac-Zadar.

Izvor:
Priroda, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, svibanj - kolovoz 1965

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!