CRO-eu.com
Travanj 24, 2017, 11:23:05 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Službovnik ustaške vojske  (Posjeta: 1762 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« : Siječanj 29, 2016, 00:32:56 »


Ustaše tj. časnu hrvatsku vojsku Hrvati moraju rehabilitirati,
dokazati njihovu nevinost i vratiti im čast

U hrvatskoj komunističkoj politici prevladala još uvijek pretežno pozitivna slika Titovih partizana.

Osobno sam mišljenja da se je NDH vojska uzorno ponašala i da je od komunista oklevetana. "Službovnik ustaške vojske" daje nam uvid u propise koje ima samo jedna disciplinirana vojska s vojnicima čeličnih živaca i koji su u stanju svoje emocije i želje pod kontrolom držati i istovremeno dati svu svoju energije u službi za domovinu.

Kako može NDH vojska s jedne strane biti zločinačka vojska, a s druge strane vrlo disciplinirana i "najbolja" vojska?

Partizani su do 1943 bili lako naoružana horda sa barbarskim ponašanjem koja je vršila napade iz zasjede i sabotaže.

Ne ustaške nego četnike, partizane i Udbine ljude treba tretirati kao zločince.

-   Od koga je do 1966 jugoslavenska granica strogo čuvana?
-   Zar je Jugoslavija imala toliko opasnih domaćih neprijatelja?
-   Masa ljudi koja je bježala pred jugoslavenskim komunizmom bila je u životnoj opasnosti. Vojnici na graničnoj straži imali su naredbu, da na bjegunce pucaju. Ipak su tisuće pokušavali pobjeći iz diktatorske Jugoslavije. Nitko ne zna, osim Udbe, koliko je ljudi poginulo u bijegu od 1945 do 1991.
-   Tko je u komunističkoj Jugoslaviji dobio putovnicu?

Zar ćemo i dalje dozvoliti da bivši komunisti pišu hrvatsku povijest?

Zato hrvatska Ljevica nama interesa da se pokradena hrvatska arhivska građa vrati iz Beograda jer samo tako Ljevičari mogu klevetati prvu samostalnu hrvatsku vojsku – domobrane i ustaše. Svaki zločin svoje sramotne partizansko-četničke "vojske" pokušavaju opravdati narušavanjem NDH. No to Ljevičarima neće uspijeti jer povijesna istina nije na njihovoj strani.

Ustaše tj. časnu hrvatsku vojsku Hrvati moraju rehabilitirati, dokazati njihovu nevinost i vratiti im čast. Tek onda će nestati mržnja među Hrvatima i nestati će pseudoantifašisti jer kod komunista i kod antifašista ne postoji sloboda mišljenja.

_________________________________
SLUŽBOVNIK USTAŠKE VOJSKE

I.

Svrha je i zadaća Ustaše hrvatske revolucionarne organizacije uopće, a po tom i hrvatske ustaške vojske, kao sastavnog dijela ustaške organizacije određena u točki 1. i 2. ustava U.H.R.O.

Točka 1. glasi:
"Ustaša, hrvatska revolucionarna organizacija, imade zadaću da oružanim ustankom (revolucijom) oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna i nezavisna država na cijelom svome narodnom i povijesnom području."

Točka 2. glasi:
"Kada taj cilj bude postignut, ustaška će organizacija braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskoga naroda, te se boriti za to, da u hrvatskoj državi uvijek bude vladao samo hrvatski narod, te da on bude potpuni gospodar svih stvarnih i
duhovnih dobara u svojoj zernlji."

II.

Opće je uređenje Ustaše - hrvatske revolucionarne organizacije propisano posebnim propisima izdanim temeljem toč. 13. ustava U.H.R.O.

III.

Temeljem točke 13. ustava U.H.R.O ., a u svrhu izobrazbe za borbu, ustrojena je djelatna hrvatska ustaška vojska, kao sastavni dio U.H.R.O. uopće, a njezine službene i stališke dužnosti propisuje ovaj službovnik.

Toč. 1.

Vrhovni zapovjednik hrvatske ustaške sveukupne vojne sile je Poglavnik.

Toč.2.

Uz bok vrhovnom zapovjedniku stoji G.U.S., sa Glavnim Ustaškim Vojnim Stožerom.

Toč. 3.

Časništvo hrvatske ustaške vojne sile dijeli se na:

a.) Vojne časnike i dočasnike, za vojno stručne poslove.
b.) Upravne časnike i dočasnike, za upravne poslove.

Vojno časništvo sačinjavaju:

Najviši vojni časnici:
a) ratovođa,
b) nadvojskovođa,
c) vojskovođa.

Viši časnici:
a) krilnik,
b) pukovnik,
c) četnik.

Niži časnici:
a) satnik,
b) nadporučnik,
c) poručnik.

Časnički pripravnici:
a) zastavnik,
b) časnički namjesnik.

Viši dočasnik:
vodnik.

Niži dočasnici:
a) dovodnik,
b) rojnik,
c) dorojnik.

Upravno časništvo sačinjavaju:
a) upravni zapovjednik,
b) namjesnik upravnog zapovjednika,
c) pobočnik upravnog zapovjednika,
d) odjelni upravitelj,
e) namjesnik odjelnog upravitelja,
f) pobočnik odjeInog upravitelja.

Upravno dočasništvo:
a) nadglednik,
b) nadpriglednik,
c) priglednik,
d) dopriglednik.

Toč. 4.

Hrvatsko ustaška vojna sila je vojska i uprava.

-   Ustaško tijelo je - Krilo, Pukovnija ili samostalna četa.
-   Ustaški odjel je - Četa, samostalna satnija i drugi samostalni ili stručni dijelovi vojske.
-   Ustaški pododjeli jesu - satnije unutar čete i manji samostalni dijelovi.
-   Prema svrhi i naoružanju dijeli se vojska na: pješaštvo, konjaništvo, topništvo, opkopare, podvoz i druge dijelove prema struci.

Toč. 5.

Pristup u ustaške redove uopće je dobrovoljan, a unovačenje, to jest primanje, vrši se na osnovu toč. 9. ustava U.H.R.O., koja glasi:

-   "Ustašorn može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu, koji je potpuno odan temeljnom ustaškom programu naznačen om u toč. 1. i 2. ovoga ustava, te je spreman na sebe preuzeti i ispuniti sve dužnosti, na koje ga obvezuju ustaški propisi i izvršiti sve naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i predpostavljeni. Članom ustaške organizacije prestaje se biti samo razriješenjem dužnosti i odpustom, koga daje glavni ustaški stan po odredbi Poglavnika."
-   Prema propisu o provađanju ustaške organizacije, o novačenju, udjelbi i prisegi, primaju se za oružje sposobne revolucionarne osobe bez obzira na dob, nu samo takove, koji svojom ozbiljnošću, karakterorn, poštenjem, valjanim životom i prokušanim rodoljubljem daju garanciju, da će biti voljni i sposobni ustaškim dužnostima pod svim okolnostima udovoljiti.

Toč. 6.

Primljeni ustaša obavezuje se prisegom na spremnost u svako vrijeme i na svakom mjestu, kao i u svim prilikama služiti domovini, te držeći se ustaških načela i propisa bezuslovno izvršavati naloge Poglavnika, a s time i sve zapovijedi i upute svojih predpostavljenih, koje oni u ime Njegovo izdaju, slušati, najtočnije i na vrijeme, vjerno i poslušno vršiti, te u interesu izvojevanja samostalne hrvatske države sve učiniti te raditi na dobru i sigurnosti ustaškog pokreta i hrvatskog naroda.

Prisega, koju ustaše polažu glasi:
"(Ja N. N.) Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati propisima, te bezuslovno izvršavati sve naloge poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrožije čuvati i nikada nikome ništa odati.
Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalne hrvatske države i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži.
Ako se ogriješim o ovu zakletvu, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao. Amen."

Toč. 7.

-   Primljeni ustaše na djelatnu službu u priremnom stanju (prije ustanka) vrijeme ustanka i poslije njega su djelatni (aktivni) ustaše.
-   Djelatni ustaše su trajno vezani na ustaške propise i naloge svojih predpostavlj
-   Pričuvni je ustaša onaj, koji pod ustašku zastavu stupi na djelotvorni rad kao organizirani ustaša u času ustanka; te pod njom ostaje, dok se ustanak dovrši, odnosno dok glavni ustaški stan po odredbi Poglavnika naloži demobilizaciju.
-   Pričuvnog ustašu vežu ustaški propisi i nalozi pred postavljenih samo za vrijeme mobilnog stanja, dok je pod zastavom.

Toč. 8.

-   Ljubav prema hrvatskoj domovini i narodu, poslušnost, vjernost i ustrajnost u vršenju ustaške dužnosti, samozataja i hrabrost jesu vrline, koje moraju resin svakoga ustašu.
-   Ustaša mora uvijek biti spreman žrtvovati svoj život i dati svoju krv za domovinu, na što se je obvezao i položenom prisegom.
-   Osjećaj dužnosti, poštenja, ponosa i časti neka upravlja ustašom u svim prilikama i daje mu snage da se kloni svega, što krnji ustaški dobar glas, čast i ustaško poštenje.
-   Ustaša se mora posvetiti svojoj izobrazbi sa najvećom ozbiljnošću, marljivošću i požrtvovnošću.
-   Na svoje zdravlje mora paziti sa najvećom brigom, da svoj život i zdravlje sačuva za veliki cilj hrvatskog narodnog i državnog oslobođenja.
-   Oskudicu i napore mora ustaša muževnom ustrajnošću podnašati, te biti svijestan, da to od njega traži borba za oslobođenje, koja će se sigurno voditi pod najtežim prilikama i uz najteže žrtve u svakom pogledu.

1. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #1 : Siječanj 29, 2016, 00:33:55 »


Toč. 9.

-   Pobožnost je temelj ćudorednog života i pobuđuje na vjerno izvršavanje dužnosti.
-   Treba uvijek imati na umu Boga, kojega smo pozvali, da nam bude svjedok kod polaganja svete ustaške prisege. Pobožnost čovjeka udaljuje od zemaljskih uživanja. Ustaše se također moraju kloniti ličnih uživanja i predati se samo radu za slobodu svoga naroda, bez traženja bilo kakove lične nagrade. Izvršavanje zapovijedi božjih nama ustašama je neophodno potrebno za koristan naš rad. Bludnost, pijanstvo i neposluh su zabranjene po božjim zakonima, a moramo ih se kloniti i mi. Pobožan čovjek uvijek nastoji da izvrši zapovijed božju, a tim više smo mi dužni da izvršavamo ugovore, na koje smo se dragovoljno obvezali pred Bogom, da ćemo ih izvršavati. Pobožnost nas podsjeća uvijek na prisegu, kojom se mi dragovoljno obvezujemo, da ćemo izvršavati točno sve naloge Poglavnika.

Toč. 10.

Ćudoređe. Ustaški značaj i način života mora biti bezprikoran. Kao podpun, otvoren, pošten i ponosan čovjek mora se čuvati svakoga kažnjivog čina, licumjerstva i koristoljublja. Isto se tako mora čuvati nezdravog častohleplja, i ako se mora trsiti, da postigne odlikovanja, čast i slavu, te poštovanje starijih i mlađih drugova, ali samo putem vjernog i muževnog izvršavanja dužnosti. Mora se kloniti pijanstva, kartanja, lakoumnog pravljenja dugova i zločestog društva, jer ove ćudoredne mane čine čovjeka nemarnim. u izvršavanju dužnosti, uzrokuju novčane neprilike, oduzimaju poštenje i zdravlje, a često ga vode do kažnjivog čina, čak do propasti.

Toč. 11.

Ponašanje. Ustaško držanje neka bude muževno i slobodno; ponašanje pristojno, skromno i mudro, a način mišljenja i govora uvijek iskren i jasan.
Sa svojim drugovima neka živi u slozi i prijateljstvu. Višima dužnu počast neka ne uskrati, a da pri tome uvijek čuva svoj ugled.

Toč. 12.

Ustaški duh i druževno vladanje zahtijeva, da se ustaše u svim životnim prilikama uzajamno potpomažu.
Vrlo krivo shvaćanje ove dužnosti bilo bi, kada bi nedostojne štedili i nepoštene čine zatajili.

Toč. 13.

Vladanje u boju. U boju se mora ustaša boriti dostojnim viteštvom naših pređa. Za vrijeme najvećih napora, kao i poslije njih, neka ne izgubi hrabrosti i neka čuva svoju snagu. Ni u najtežim časovima ne smije izgubiti prisutnosti duha i odvažnosti, niti klonuti. Često i neznatne stvari odlučuju o konačnoj pobjedi.
-   Vjeran svojoj zakletvi mora s najvećom požrtvovnošću upotrijebiti sve svoje tjelesne i duševne sile u borbi.
-   Za vrijeme se bitke mora svaki ustaša pouzdati u svoje predpostavljene i njihove zapovijedi bezuvjetno izvršavati.
-   Časnici, dočasnici i svi ini zapovjednici moraju sa svojim odvažnim, hrabrim i nepokolebivim držanjem, zatim ohrabrujućim riječima sokoliti ustaše, jer samo hrabri i odlučni pobjeđuju.
-   Tko u odlučnim časovima malodušno govori, odbaci oružje ili strijelivo, uskrati poslušnost ili se nastoji svojevoljno udaljiti iz boja, tko robi ili pljačka, toga ima svaki njegov predpostavljeni na mjestu smaknuti. Svoj postupak ima svom predpostavljenom čim prije javiti.
-   Nakon bitke, kako god se ona svršila, zapovjednici moraju upotrijebiti sva sredstva, da srede svoje jedinice.
-   Vojnički odjeli, koji su bili natrag potisnuti ili razbijeni, moraju se odmah ponovno tako urediti, da budu iznova sposobni za boj.
-   Onoga, koga se u blizini neprijatelja nađe iza svoje jedinice sakrivenog, ili koji hotimično trči dalje nazad od određenog mjesta, čeka najstroža kazna. Ako se na prvi poziv ne vrati, kojigod zapovjednik, ili na njegovu zapovijed tko drugi može ga na licu mjesta smaknuti.
-   Na skupilištu poslije bitke zapovjedništvo preuzima uvijek najstariji po redu.
-   Iz boja se, bez posebne dozvole, nitko ne smije udaljiti. Lako ranjeni, nakon što su, dobili povoj, kao i svi, koji su bili nazad poslani, obavivši svoju zadaću, dužni su se smjesta povratiti u svoju udjelbu.
-   Oni, koji su bili razbijeni i izgubili spoj sa svojima, dužni su se prijaviti kod najbliže vojne jedinice.

Toč. 14.

Služba. Pod službom razumijeva se izvršavanje svih radnja, koje nam za postignuće našega cilja zahtijeva naše zvanje.

Toč. 15.

Međusobni odnošaj. Ustaški propisi u vojsci i upravi predviđaju staleške činove radi unutrašnjeg rada i reda, propisujući svakome njegov djelokrug,
-   Prema tome postoje viši i niži, predpostavljeni i niži.
-   Viši je svaki onaj, koji ima viši čin od drugoga, bez obzira na njegovu udjelbu.
-   U istom činu viši je onaj, koji je prije unaprijeđen ili kojim je redom unaprijeđen.
-   Kod ustaša bez čina viši je onaj, koji je prije stupio u vojne redove uzimajući u obzir i godine starosti.

Toč. 16.

Pravo višega u preuzimanju zapovjedništva. - Svaki viši ima pravo i dužan je bez obzira, da li je u ustaškoj odori ili građanskom odijelu, preuzeti zapovjedništvo nad nižima, kada to zahtijeva služba i ine prilike, sa obavezom, da mora svoj postupak naknadno opravdati.
-   Svaki viši obavezan je dužnošću preuzeti zapovjedništvo, da spriječi nepristojno ponašanje, otvorenu povredu dužnosti, protivnosti i nemarnosti službenog reda, kao i kod drugih prestupaka, izgreda, itd.
-   Preuzima li viši nad nižima zapovjedništvo, nastupa on prolazno (privremeno) kao predpostavljeni. On prilikom svoga posredovanja ima izričito naglasiti, da on zapovjedništvo preuzima i da ga se mora smatrati predpostavljenim.
-   Sastane li se više ustaša istoga čina zajedno na kakovo djelovanje, koji međusobno do tada nijesu stajali u nikakovom službenom odnosu, a zapovjednik nije određen, to se ima postupiti prema izloženom u toč. 15.
-   Predpostavljeni je pako samo onaj, koji na temelju svoje udjelbe, propisa službovnika, posebne odredbe ili zapovijedi ima pravo zapovijedati.
-   Poglavnik kao vrhovni zapovjednik je svima bez razlike predpostavljeni.
-   Zapovjednik vojske je predpostavljeni svima, sa kojima prema svojoj dužnosti stoji u službenom odnosu.
-   Isto tako je i Upravni Zapovjednik prema svima, koji su u upravnoj službi ili upravi dodijeljeni.
-   U pravilu je, da je predpostavljeni uvijek i viši prema svojima podređenima. Zahtijevaju li posebne prilike, može predpostavljeni biti i nižega čina, te u tom slučaju moraju dotičnoga, koji je imenovan, i viši po činu slušati i pokoravati mu se u svemu.

Toč. 17.

Službeni red. Za siguran, točan i svrhi odgovarajući rad svih službenih poslova je prema svrsi cilja i podjeli vojske učinjena razdioba poslova, prema položaju i djelovanju pojedinih zapovjednika, zapovjedništva Vojske i Uprave, sa točnim određenjem, redom, pravilima, kako u pismenom tako i usmenom radu. Ovaj se propis, koji se pod običnim prilikama strogo provađa, zove "službeni red".

Toč. 18.

Službeni put. Službeni red zahtijeva, da svaka službena stvar ide postepeno (redom), već prema raščlambi ustanove ili drugim izdanim odredbama i to odozdo prema gore preko svih zapovjednika do one zapovijedajuće ili odlučujuće osobe, koja u toj stvari može donijeti odluku. Isto tako svaka odluka ili izposlovanje izvršenja mora ići redom odozgora prema dolje.
Ovaj put nazivamo "službenirn putem".

Toč. 19.

Održavanje djelokruga. Službeni red zahtijeva, da svaki savjesno radi u granicama svoga djelokruga. Tko nepozvan zadire u djelokrug drugoga, stvara nesigurnost, zlovolju i trvenje. Bezrazložno zadiranje (posredovanje) u djelokrug podređenih može stvoriti kod ovih nesamostalnost i plahost od odgovornosti.

Toč. 20.

Čuvanje tajne. Svaki vojnik, a napose ustaša, mora najstrože čuvati svaku tajnu, koja mu bude povjerena. Svaki, koji prilikom izvršenja svoje službe ili uslijed svog položaja, dozna stvari, koje se odnose na korist organizacije uopće, napose vojne, sa obzirom na rad o oslobođenju domovine, ili bilo kako dozna za spremanje stvari, rad i druge tajne, koje se iz stanovitih razloga drže u tajnosti, ne smije nikome ni u vojno ustaškim, a najmanje izvan ustaških redova iznašati ništa.
-   Isto tako ustaša ne smije iznašati ništa, što se u ustaškim redovima govori, sprema i radi, te se u svemu mora držati propisa o ustaškoj disciplini toč. 2. i 3.
-   Povjereni zadatak ili tajnu, bez obzira od koga je dobio smije reći, ako je potrebno samo posebnom povjereniku, inače mora i smije ovo iznijeti i saopćiti samo Poglavniku, koji ga jedini, ako je to potrebno, može razriješiti šutnje uopće prema stanovi toj osobi ili ustaškom sudu.

Toč.21.

Podređenost. Podređenost se sastoji u dužnosti bezuvjetne poslušnosti predpostavljenima, obzirom na izvršenje po službenoj dužnosti. Ova dužnost postoji za niže, prema višima, čim ovi preuzmu zapovijed prema točki 16. ovoga službovnika.
-   Podređenost je plemenita podčinjenost (podložnost) vlastite volje propisima, odredbama i zapovijedima odnoseći se na opće dobro majke domovine.
-   Poslušnost sa bezuvjetnim izvršavanjem je potrebna za bitan uslov naprednog i uspješnog djelovanja.
-   Podređenost zahtijeva, da svaki podređeni izvrši zapovijed svojih zapovjednika bezuslovno, voljno, odano domovini, u odgovarajuće vrijeme i najbolje, kako to prema svojoj sposobnosti može i kako mu to prilike dozvoljavaju.
-   Prigovarati dobivenoj zapovijedi, a prije njenog izvršenja smije se samo onda, ako po mnijenju podređenoga to zahtijeva neodgodiva korist službe, predočivši razloge, ili ako izvršenje priječe zapreke, za koje predpostavljeni nije znao. Ako zapovjednik ne prihvati razloge, zapovijed se bez daljnjeg prigovora mora izvršiti.
-   Ustaša je ovlašten uskratiti poslušnost, ako zapovijed očito i jasno protuslovi položenoj zakletvi, te o tome odmah mora obavijestiti slijedećeg višeg zapovjednika.
-   Dobije li podređeni prije izvršenja već izdane zapovijedi, od drugoga predpostavljenoga drugu zapovijed, bez obzira da li je viši ili niži, koja djelomično ili sasvim mijenja prvu zapovijed, mora podređeni ovome javiti prvu zapovijed, i ako ovaj ostane kod toga, da se njegova zapovijed provede, mora je bez daljnjeg prigovora izvršiti.
-   Podređeni, a u važnim slučajevima i predpostavljeni, dužni su vrstu promjene zapovijedi, zapovjedniku, koji je prvu zapovijed izdao, što je moguće prije dojaviti.
-   Stignu li dvije razne zapovijedi u isto vrijeme od jednog ili dva zapovjednika, uvijek se mora izvršiti novija, bez obzira koja je od višeg zapovjednika, no i u tom slučaju mora se što je moguće prije javiti onom zapovjedniku, od koga je stigla prva zapovijed.
-   U važnim slučajevima ima podređeni uvijek pravo tražiti pismenu zapovijed. Ako zato nema vremena, dosta je navesti mjesto, gdje se je zapovijed izdala, vrijeme i podpis, a zapovijed primiti u prisutnosti svjedoka.
-   Tko prima zapovijed preko telefona dužan je pribliježiti njezin sadržaj i točno vrijeme primitka, te je na koncu uvijek opetovati.
-   Dogodi li se da prilikom izvršenja jedne zapovijedi nastanu poteškoće, jer se promijenilo stanje, koje zapovjednik prilikom izdavanja zapovijedi nije predvidio, a za obavještenje ovoga, radi izmjene ili dopune zapovijedi, niti ima mogućnosti niti vremena, a doslovno izvršenje zapovijedi bilo bi štetno po službu, to mora dotični raditi sam po svojoj dužnosti, no uvijek u smislu dobivene zapovijedi.
-   U ovom slučaju preuzima podčinjeni na sebe potpunu odgovornost o učinjenome, a pred postavljenorn mora o tome odmah i najbrže podnijeti prijavu o svom djelu sa navodom uzroka.
 
2. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #2 : Siječanj 29, 2016, 00:34:53 »


Toč. 22.

Molba. Svaka molba treba da je dobro promišljena, prije nego se podnaša.
-   Predpostavljeni mora svakoj molbi svoga podređenoga sa naklonosti izaći u susret, ispitati i riješiti, kako mu dužnost nalaže na dobro.
-   Svaki ustaša bez obzira na čin treba svaku molbu podnijeti još službenim putem. Dužnost je svakog predpostavljenog molbu bez zatezanja riješiti. Ne može li tu molbu ovaj sam riješiti, to ju mora što prije službenim putem dalje dostaviti na ono mjesto, koje može o tom donijeti odluku, a koju, nalazeći je pravom i osnovanom, treba prema svojoj mogućnosti podpomagati.
-   Bude li jedna molba nepodpuno riješena ili sasvijem odbijena, to molioc ima pravo istu podnijeti višem predpostavljenom, sve do najviše ustanove.
-   Zaobilaženje službenog puta je kažnjivo. Jedino prigodom nadgleda ima pravo svaki ustaša svoju molbu predložiti neposredno nadgledajućem predpostavljenom usmeno, kada ovaj drži prijavak.
-   Molbe se podnašaju usmeno na prijavku. Pismeno se podnaša, ako ustanova ili dotično lice nije u istom mjestu, kao i u slučaju, ako to zatraži predpostavljeni od molioca.
-   Zajedničke molbe predlažu dva najstarija na prijavku sa naznakom tko sve moli.

Toč. 23.

Pritužbe. Pravo je svakog ustaše pritužiti se radi učinjene mu nepravde ili uvrede. Pravo pritužbe pruža svakome ustaši mogućnost da obrani svoje pravo, a pritužbu treba otvoreno i iskreno podnijeti bez moljakanja bilo čijega posredovanja. Nedostojno je ustaše skrivati pritužbe iza jedne molbe, prijave, tužbe ili prijedloga.
-   Nitko ne smije ustašu zapriječivati u njegovom pravu pritužbe.
-   Zabranjeno je nekoga bilo nagovarati ili zastrašivati, da se koristi pravom pritužbe, koja je beztemeljna.
-   Svaki predpostavljeni, koji ima riješiti pritužbe, bez obzira prema kome je uperena, mora je ispitati i donijeti svoju odluku sa strogom nepristranošću. On mora držati pred očima, da je pravedna odluka neophodno potrebna za održanje zapta i općeg duha, a ujedno da s tim čuva i svoj vlastiti ugled.
-   Nijedan predpostavljeni nema prava, da riješava pritužbu, podnešenu proti njega.
-   Ovakovu pritužbu valja bezodvlačno predložiti na riješenje neposrednom višem predpostavljenom.
-   Zabranjeno je uplivisati na priružirelja da povuče svoju pritužbu, ali svakom predpostavljenom je dužnost, da ga pod uči, ako opazi, da je očito na krivom putu, izuzev slučaj, kada je pri tužba podnešena proti njemu.
-   Pritužba se ne smije podnijeti onoga dana, kojega se je zbio događaj, koji je povod pritužbe, a isto tako se ne smije uopće podnijeti, kada su već prošla tri dana od toga događaja, osim ako prilike opravdavaju odgađanje odnosno požurivanje. Pada li treći dan u nedjelju ili na jedan svetac, to je zadnji rok slijedeći dan. Podnaša li se pritužba pismeno putem pošte, to se dani puta
-   ne računaju.
-   Proti odredbama, zapovijedima ili kaznama, koje se moraju smjesta izvršiti, smije se ustaša pritužiti tek nakon njihovog izvršenja.
-   Priružitelj ima pravo uvijek opozvati svoju pritužbu prije riješenja.
-   Ustaše momčadskog stališa podnašaju svoje pritužbe isključivo na satnijskom prijavku, nu imadu pravo moliti, da se ona službenim putem predloži na više zapovjedništvo sve do krila.
-   Podnešenu pritužbu mora zapovjednik odmah pismeno sastaviti, koju pritužitelj ima podpisati, nakon što mu je ista pročitana.
-   Pridržavanje službenog reda kod podnašanja pritužbe nije unutar satnije nužno.
-   Ustaše, koji sa bilo kojega razloga ne mogu prijavku pristupiti, podnašaju svoje pritužbe pismeno u odgovarajućem roku.
-   Bolesnici, koji se nalaze u bolnicama, podnašaju svoje pritužbe putem ustaškog člana, koji ga po službenoj dužnosti posjećuje.

Toč. 24.

Pritužba više ustaša u zajedničkoj stvari. Ako je nepravda zatekla više njih, to se svaki ima pravo pritužiti, ali samo sam za sebe.
-   Zabranjeno je dogovarati se za jednu zajedničku pritužbu ili priružiti se u ime drugog ili drugih.
-   Tko se pritužuje, mora sam pritužbu podnijeti, istu obrazložiti i sam za nju odgovarati.

Toč. 25.

Zloupotreba prava pritužbe. Tko svjesno neopravdanu pritužbu podnese ili je kao neosnovanu pronađenu, neobazirući se na opetovanu poduku i savjet, već samo iz stanovite namjere dalje vodi, može biti i na odgovornost (po disciplinarnom sudu) pozvan.

Toč. 26.

Kazne. Ustaša se mora bez prigovora podvrći određenoj kazni. Zaptno kažnjeni ustaša ima pravo, da preko dvojice drugova unutar 48 sati nakon proglašenja kazne, predloži i moli, da mu se kazna ukine ili ublaži, ako za to postoje uvjeti, za koje, po mišljenju predpostavljeni, koji je kaznu odredio, nije znao u času izricanja kazne.
-   Izvršenje kazne mora dotični službenim putem javiti neposrednom predpostavljenom zapovjedniku odmah, a onom, koji je kaznu izrekao, u roku od 48 sati, nakon čega ima pravo u propisnom roku i pritužbu podnijeti.

Toč. 27.

Saobraćaj sa višima i predpostavljenim u službi. Izvan redova mora ustaša za službeni razgovor stati na tri koraka pred predpostavljenog zauzevši stav "pozor". Prije, kao i nakon završetka razgovora, mora se izkazati počast propisana u vježbovniku.
-   Pozove li se jedan ustaša, koji je izvan redova, to mora zauzeti stav pozora, okrenuvši se prema predpostavljenom. Prema prilikama mora se javiti sa "ovdje" i ako je potrebno podići ruku.
-   U redovima po predpostavljenom nagovoren mora zauzeti stav "pozor", ako već cijeli odjel ne stoji u tom stavu. Prozvani se mora javiti sa "ovdje",
-   U službi mora se svog višeg osloviti sa "gospodine" i činom. U kakvom god odnošaju inače stajali ustaše međusobno, u službi moraju se osloviti sa "Vi".
-   Ustaše, koje predpostavljeni osobno ne poznaje, moraju prilikom prijava, molba, i t.d. navesti svoj čin, ime i prezime, - a ako je potrebno i udjelbu.
-   Časnici se prigodom prvog sastanka sa višim moraju predstaviti sa navodom čina, imena i udjelbe.

Toč. 28.

Zapovijedanje. Svaka zapovijed mora biti jasna, kratka i odlučna. Ona treba onome, koji je prima, njegovu zadaću u određenom pravcu označiti.
-   Zapovijed, koja podređenome istu ne samo ocrtava, već i nepotrebno opisuje način provedbe, čini ga nesamostalnim, kao i zapovijedi koje su bez određene volje te nejasno ocrtane zadaće stvaraju nesigurnost i nepovjerenje u zapovjednika.
-   Opširnost je isto tako hrđava, kao i umjetna kratkoća. Obrazloženje ne spada u zapovijed.
-   Važnije zapovijedi treba izdavati pismeno, označivši mjesto i vrijeme.
-   Usmene zapovijedi, kada niži prima od višega, mora ih on glasno i razgovijetno opetovati.
-   Prenašaju li se važne prijave ili zapovijedi usmeno putem glasnika, to ovaj prije odlaska, kao i nakon povratka mora istu ponoviti.

Toč. 29.

Zamjenjivanje u zapovjedništvu. Za vrijeme odsutnosti ili službenog zapriječenja u vođenju zapovjedništva, zamjenjuje za to vrijeme dotičnog zapodvjednika najstariji tj. po činu najviši, prema uredbi o časništvu, a koji tom zapovjedništvu pripada. Ovo vrijedi, ako inače nije za to vrijeme određen drugi zapovjednik.
Za vrijeme svake privremene odsutnosti, mora zapovjednik prilikom svoga odlaska odrediti zamjenika.

Toč. 30.

Zaptivladanje predpostavljenih. Zapt je osjećaj podređenosti, vjerne dužnosti i reda.
-   Zapt zahtijeva, da svak zapovijedi i propise točno i na vrijeme izvršava.
-   Zapt zahtijeva od predpostavljenog u uzdržavanju reda najveću snagu, a od podređenih bezuslovnu pokornost u izvršavanju zapovijedi, od obiju strana najveće poštovanje ustaškog ustava i svih pravila.
-   Za uzdržavanje reda i odgoja ne smije se tako daleko ići, da ustaša izgubi samostalnost mišljenja i osjećaj sposobnosti odlučivanja, jer će često doći u položaj, da mora sam odlučivati.
-   Za uzdržavanje zapta stoji predpostavljenom na raspolaganju zaptno kazneno pravo, a pred neprijateljem još osim toga u točki 13. ovoga službovnika označeno.
-   Predpostavljeni mora zapt održavati više svojim dobrim primjerom i sa dobrohotnim postupkom, nego bezobzirnim upotrebljavanjem kaznene vlasti.
-   Postupak sa podređenima mora biti pravedan, želeći mu dobro, k tomu svjestan cilja i prilagođen osebinama dotičnog.
-   Ovakav postupak pobuđuje povjerenje i privrženost i stiče upliv, kojega treba da ima predpostavljeni uvijek u teškim prilikama, a osobito u odlučnim časovirna.
-   Predpostavljeni mora stoga nastojati kod svojih podređenih upoznati osebine naravi, nadarenost i sklonosti, mora pokazati saučešće, te utjecati na obrazujuć i potičuć duh.

Toč. 31.

Red u vojarnama i logorima.
U svakom logoru i vojarnama vodi najviši među zapovjednicima četa, koje su tamo nastanjene, zapovjedništvo logora ili vojarne.
-   Ovaj zapovjednik određuje svakom odjelu skupilište, jačinu potrebnih straža, nadzor nad ulazima i izlazima. On određuje sve mjere, koje su potrebne za održavanje reda i sigurnosti.
-   U vojarnama radi sigurnosti proti požara, zabranjeno je pušenje, baratanje sa vatrom, nošenje nezaštićenih svijeća ili svjetiljka na tavan, sjenik staje, spremišta motornih vozila i drugih lako upaljivih predmeta.
-   Vatra u kuhinji i u pećima, gdje se spava, mora se noću, a najkasnije za vrijeme mirozova ugasiti.
-   Nastane li u vojarni požar, to se ima odmah svirati zbjeg, i sva raspolagajuća sredstva upotrijebiti za gašenje vatre. Nije li prisutan nijedan viši, to se mora gašenje voditi pod zapovjedništvom nadzornog vojarne.

Toč. 32.

Nastanjenje.
U vojarni moraju biti svi nastanjeni, osim časnika i onih, koji su po službenoj dužnosti određeni ili iznimno imaju zato posebne dozvole, a s time ne trpi služba.
Prema potrebi može se dijelom ili sasvim odrediti sve na privremeno ili stalno stanovanje u vojarni.

3. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #3 : Siječanj 29, 2016, 00:35:43 »


Toč. 33.

Sobni red.
Prilikom nastanjenje treba nastojati sačuvati taktičku podjelu pododjela. Odgovarajuću dodjelu spavajućih mjesta treba učiniti, ako je moguće, prema molbi pojedinaca, jer s time se stvarno pridonaša mir, red i zadovoljstvo među podčinjene.
-   Trubačima se određuje mjesto blizu ulaznih vrata.
-   U svakoj sobi je najviši "zapovjednik sobe". Zapovjednika sobe određuje zapovjednik satnije.
-   Zapovjednik sobe brine se za održavanje reda u sobi. On je ujedno u svim radovima sobnoga reda predpostavljeni.
-   Zapovjednik sobe odgovoran je za čistoću, red i zapt u sobi, on se mora ujedno brinuti, da se za vrijeme noćnoga ili inače potrebnog mira ostale ne smeta i da obzirom na druželjubije vlada zajednički život.
-   U svakoj sobi sa nutarnje strane ulaznih vrata mora biti smješten sobni iskaz svih, koji u dotičnoj sobi spavaju i sobni našastar, u kom moraju biti popisani svi kreveti, posteljina, namještaj, svjetiljke i drugi predmeti.
-   Svaki ustaša prima osobno njemu dodijeljene predmete, za koje je odgovoran. Zapovjednik sobe prima prema našastaru sve predmete, za koje je on odgovoran, da se održe, kako ovi, tako i zidovi, pod, prozori, vrata i peći čisti i u dobrom stanju.
-   Nastane li u sobi kakova šteta, to je dužan zapovjednik sobe odmah o tome podnijeti prijavu sa navodom uzroka, a kod zlobnog oštećenja i ime dotičnog.
-   Na privremeno napuštenom krevetu (ako je na pr. dotični u bolnici, na službenom putu, dopustu, i t.d.) ne smije ništa biti osim slamnjače.
-   Oružje, oprema i odjevni predmeti moraju se tako spremiti i čuvati, da budu uvijek pri ruci.
-   Cipele moraju biti jedna pokraj druge ispod onoga dijela kreveta, gdje su noge.
-   Sobe, koje su nastanjene, moraju se toliko puta pomesti, koliko je puta potrebno, a najmanje jedan put u jutro. Za ovaj rad određuje zapovjednik sobe dnevno jednoga ustašu (ako je potrebno i dva) kao sobnu službu, koji je dužan briniti se za čistoću sobe. Stolovi, klupe i kreveti moraju uvijek biti čisti i u redu, pljuvačnice sa vodom ili pijeskom nadopuniti.
-   Temeljito čišćenje mora se držati jedanput nedjeljno, obično subotom.
-   Sa svijet!om se mora štediti. Svjetla u sobi smiju se upaliti nastupom mraka, te goriti do mirozova i to samo u vrijeme, kada je netko u sobi. Poslije mirozova zabranjeno je palenje i gorenje svijetla radi čitanja, pisanja, učenja i t.d.
-   Stupi li časnik ili koji drugi predpostavljeni u sobu, izuzev pisarnu, i za vrijeme jela, a u sobi se nalaze samo niži od dotičnoga, to ima prvi koji ga opazi povikati "pozor". Svaki ustaša zauzme stav "pozor" okrenuvši se dolazećem i ostaje u tom stavu dok se ne zapovijeda "odmor".
-   Zapovjednik sobe izlazi pred dotičnoga i javlja se kao zapovjednik sobe. U slobodnom vremenu odpada prijavak.

Toč. 34.

Bolesnički odjel i liječnička soba.
U svakom logoru ili vojarni moraju se odrediti posebne prostorije za lako bolesne, koji će se za kratko vrijeme oporaviti, kao i posebna soba za službeni liječnički pregled.
Bolesnici, kao i bolničari, koji se nalaze u ovom odjelu, podređeni su liječniku, koji je njihov predpostavljeni, dok se nalaze na liječenju.

Toč. 35.

Stajski red.
U staji mora vladati red i čistoća. Ulaz u staju ne smije se zakrčiti sa kolima ili naokolo ležećim oruđem i drugim predmetima.
-   Pušenje, nošenje vatre i nezaštićenog svjetla po staji je zabranjeno.
-   Održavanje reda i čisroće u staji pripada u dužnost onim ustašama, koji imaju brigu nad konjima.
-   Za vrijeme odmora i noću nadzire i održava red i čistoću "nadzorni staje". U većim stajama, gdje je više konja smješteno određuje se za vrijeme odmora i noću još dva čuvara, koji se izmjenjuju i bdiju podpomognuti nadzornom službom pododjela.
-   Stupi li predpostavljeni u staju, to se ima zapovijedati "pozor" i vladati, kako je to za sobu propisano. Nadzorni i čuvar se prijavljuju. Zapovijed "pozor" odpada za vrijeme hranjenja, već svaki sam za sebe prilikom prolaza predpostavljenog zauzima stav "pozor".

Toč. 36.

Nadgled nastambi i doček.
Prilikom najavljenog nadgleda nastambenih prostorija, stoji svaki ustaša ispred ili pokraj svoga kreveta bez kape. Posebno zaposleni već prema odredbi zapovjednika ostaju u svojim radionicama kod posla.
Zapovjednik sobe, pošto je zapovjedio pozor, prijavljuje se i ostaje u blizini nadgledavajućeg, dok ne napusti sobu.
Zapovjednici četa i satnija sa svojim nadzornima organima čekaju nadgledavajućeg na ulazu tj. na kraju svog nastambenog prostora i prate ga za vrijeme obilaska prostora dotične čete, odnosno satnije.

Toč. 37.

Dnevni red.
Dnevni rad traje prema godišnjoj dobi i potrebi (10-11 sati) i to oko dvije trećine radnog vremena za izobrazbu, a ostali dio za izvršenje ostalih službenih dužnosti, uslovljenih službenim djelovanjem i radom, kao prijavak, izdavanje zapovijedi, liječničkog pregleda, jela, hranjenja, čišćenja i napajanje konja, dnevno čišćenje nastambenih prostorija, staja, učiona, vježbaona, vježbališta, uzdržavanje oružja, odjevnih predmeta i opreme kao i podvoza.
-   Budnica je vrijeme za ustajanje, a zatim za pripremu izvršenja službe i obavljanje drugih dnevnih poslova.
-   Ona se daje prema godišnjem dobu, za sve u jedno određeno vrijeme, obično jedan sat i pol prije početka službe tj. izobrazbe.
-   U svetačkim danima ili danima odmora, daje se budnica jedan sat kasnije, a može i potpuno izostati, no nastambe moraju najkasnije do 9 sati biti u redu.
-   Mirozov je vrijeme početka noćnoga mira u nastambama. U zimsko doba i za vrijeme novačke izobrazbe daje se u 20 sati, a u ljetnom dobu u 21 sat.
-   Viši dočasnici i oni, koji imaju posebne dozvole ili produženje dozvola radi izvršenja svojih poslova za izostajanje, ne moraju u to vrijeme biti u nastambama, ili leći, no moraju se tako vladati, da ne narušavaju noćni mir i ne smetaju ostale.
-   Svi sa ograničenim izlazom moraju svoj povratak prijaviti nadzornom u satniji, te ovome predati svoje dozvole, kao i svi drugi bez razlike imaju li privremene ili stalne dozvole.
-   Izdavanje izlaznih ili inih posebnih dozvola vrši prema odobrenju zapovjednik čete na prijedlog zapovjednika satnije.
-   Sve sakupljene dozvole predaje nadzorni rojnik sa listinom, na kojoj je naznačeno točno vrijeme povratka, svako jutro u pisarni prilikom jutarnje prijave.

Toč. 38.

Nadzorna služba.
Nadzorni je organ zapovjednika za vršenje unutarnje službe uopće, a napose za održanje reda u vojarni i nastambi.
-   Dnevnu nadzornu službu kod satnije vrši jedan rojnik ili dorojnik, kao nadzorni rojnik i jedan dorojnik ili ustaša bez čina kao nadzorni dorojnik.
-   Kod čete (i onda, ako su samo dvije satnije) jedan viši dočasnik, kao nadzorni dočasnik čete.
-   U pukovniji ili krilu jedan časnik ili časnički pripravnik, kao nadzorni časnik pukovnije ili krila.
-   Osim ovih nadzornih organa određuju se u vojarnama ili logorima nadzorni vojarne ili logora. Ova nadzorna služba može se prema potrebi i spojiti sa kojom od navedenih služba.
-   U mjestima, gdje ima više rodova vojske, treba se odrediti i područni nadzorni časnik.
-   U vojarnama i logorima radi nadzora ulazećih i izlazećih određuju se starije ustaše kao nadzorni vratari, koji podpadaju pod vojarnog ili logorskog nadzornog časnika, po čijim uputama i zapovijedima mogu postupati.
-   Nadzorna služba nastupa između 12 i 13 sati prilikom odpravka straže. Nastup službe prijavljuju nadzorni osim svom predpostavljenom na prijavku, također nadzornom časniku vojarne ili logora.
-   Ako je potrebno mogu nadzorni i prije objedovati.
-   Nadzorni organi za vrijeme običnog stanja, izostaju od polaska na vježbe, te moraju svoju službu unutar nastambe i dalje obavljati zadržavajući se svaki u svojem nastambenom okrugu.
-   Njihovo mjesto zadržavanja mora se tako odrediti, da se na uzvik ili kakav znak vojarnog ili logorskog nadzornog časnika mogu dozvati.
-   Nadzorni u službi moraju se za sve vrijeme trajanja njihove dužnosti - iznimno noćnog počinka - biti obučeni sa pripasanim bodom i službenim znakom.
-   Prekid ili zamjena već nastupljene službe nije dozvoljena, osim u iznimnim slučajevima po odobrenju ili zapovijedi odnosnog zapovjedništva.

Toč. 39.

Dužnosti nadzornog rojnika.
Ova dužnost odnosi se samo na onu satniju, iz koje je, tj. za koju vrši nadzornu službu.

On je dužan:
1)   da nakon budnice probudi sve ustaše i odmah popiše bolesne i one koji idu na prijavak i preda službovodećem dočasniku i satnijskom pisaru,
2)   da jutarnju prijavu za četu preda višem nadzornom časniku,
3)   da javi sve zapovijedi, koje je primio službovodećem dočasniku, a obavijesti sve zapovjednike vodova, koliko koji ljudi mora dati za rad, te pazi i nadzire čišćenje hodnika i stuba u nastambi,
4)   da lakše bolesne predvede na liječnički pregled i prijavljuje one bolesne, koje liječnik mora posjetiti, podnaša mu bolesničku knjigu koju, pošto je liječnik ubilježio nalaz, donese natrag službovodećem dočasniku,
5)   da pazi da na vrijeme svi izlaze na službu i u nastupu nitko da ne manjka,
6)   da nadzire kuhinju i da prisustvuje podjeli hrane, te da se brine, da se spremi hrana za one koji su odsutni,
7)   da sakupi one koji idu na prijavak, pregleda im odore i daje prijavu službovodećem dočasniku,
8)   da bude kod čitanja dnevne zapovijedi i da pribilježi sve ono što se odnosi na službu,
9)   da pazi na sve koji su kažnjeni vojarnim zatvorom,
10)   da u toku dana i noći bdije nad redom i čistoćom unutar nastambenog područja i nad održanjem vojarnih propisa, te ako je potrebno obraća se na upliv zapovjednika vodova i soba. Poslije mirozova uvjerava se pregledom svih prostorija da li je svaki ustaša u krevetu tj. da nije koji odsutan bez dozvole, da li se je što dogodilo, da li su vatre ili nepotrebna svjetla ugašena. Nakon izvršene pregledbe podnaša o tome prijavak vojarnom, odnosno logorskom nadzornom časniku ili službovodećem dočasniku odmah, ako je u nastambi, odnosno kada se u nastambu povrati ili slijedećeg jutra,
11)   da sve izvanredne i važnije događaje odmah javlja službovodećem dočasniku, prisutnom časniku i višem nadzornom časniku, a drugo sve na prijavku, u neodloživom slučaju mora prema svojoj uviđavnosti sam potrebno odrediti,
12)   da u slučaju zbjega preuzima zapovjedništvo satnije, do dolaska višega, a najhitnije obavještava sve časnike i sve one koji su nastanjeni izvan vojarne i prema potrebi određuje i šalje po sve pratnju,
13)   dođe li časnik u područje satnije, to se nadzorni mora kod njega prijaviti i pratiti ga, ako je potrebno.
-   Za vrijeme noći do jedan sat budan je i vrši službu sigurnosti mira i reda nadzorni rojnik, a poslije jedan sat nadzorni dorojnik, koji budi ovoga pol sata prije budnice.
-   Nadzorni dorojnik podpomaže u svim ovim dužnostima nadzornom rojnika. On ga mora u slučaju odsutnosti ili zaprečenja zamjeniti, a osobito u svim dužnostima izvan nastambe.
-   Nadzorni rojnik je predpostavljeni nadzornom dorojniku, on mora sve navedene dužnosti sam obavljati ili ih dati nadzornom dorojniku na izvršenje. U svakom slučaju važnije dužnosti mora sam obavljati.
-   U slučaju vatre ili zbjega mora nadzorni rojnik sve što brže probuditi.
-   Nadzorna služba treba prisustvovati odpravku straže.

4. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #4 : Siječanj 29, 2016, 00:36:32 »


Toč. 40.

Dužnost nadzornog staje.
1)   da nadzire konje i tovarnjake, te se brine za održavanje stajskog reda i čistoće staje, kao i prilaze k ovoj,
2)   da nadzire njegovanje, hranjenje i čišćenje konja i rad čuvara u staji,
3)   da u slučaju, ako nema kojeg časnika ili službovodećeg dočasnika obavijesti veterinara,
4)   da u svim događajima u jutro obavijesti nadzornog rojnika,
5)   da ustaše, koji imaju na brizi konje, ustaju ranije barem pola sata prije s obzirom na čišćenje konja,
6)   da u određeno vrijeme podnaša bolesničku knjigu konja veterinaru i od ovog donaša natrag službovodećem dočasniku.
U noćnoj službi podpomažu ga nadzorni u satniji.

Toč. 41.

Dužnosti nadzornog vojarne (logora) .
-   Za nadzor vojničkog reda i za izdavanje prve zapovijedi za izvanredne događaje određuje se u svakoj većoj vojarni (logoru) jedan povjerljivi, promišljeni, spremni i ugledni časnik (ili dočasnik) kao nadzorni časnik (dočasnik) vojarne ili logora. Nadzornom vojarne mora se odrediti posebna službena soba.
-   Nadzorni vojarne mora se zadržavati u blizini nadzorne sobe, a ako službene dužnosti traže, da se udalji, mora narediti, da ga najstariji nadzorni organ zastupa.
-   Nadzorni vojarne (logora) smije se samo toliko odmarati u koliko to za službu nije štetno. U svakom slučaju mora biti uvijek obučen.
-   Nadzornom vojarne (logora) podređene su sve straže, koje se nalaze unutar područja vojarne (logora) i sve nadzorne službe, osim u stvarima, koje se odnose na unutarnji rad i red, u kojima su podređeni svojim predpostavljenim ili nadzornom pukovnije ili krila, te nadzornom časniku područja.
-   Pod nadzornog vojarne podpada upotreba, pripreme osobito izvan vojarne.
-   Nadzorni vojarne nadzire sve nadzorne organe u vojarni (logoru), te ih može sakupiti koliko god to služba zahtijeva.
-   Nadzorni vojarne, 15 minuta poslije mirozova drži "večernji prijavak" na koji moraju pridoći svi nadzorni rojnici, nadzorni staje.
-   Stignu li hitne zapovijedi ili prijave na satnije, čete i t.d., a nije prisutan nijedan časnik ili dočasnik, to mora on što je potrebno zapovjediti, a naknadno o tome izvijestiti dotično zapovjedništvo.
-   Važne događaje mora on odmah javiti zapovjedniku vojarne, logora, odjela i t.d. tj. odnosnom zapovjedniku.
-   Posebna dužnost nadzornog vojarne (logora) je održavanje i izvršenje zapovijedi, koje se odnose na red u nastambi i stajama.
-   On ima dužnost cijelo područje vojarne (logora) više puta po danu, kao i po noći obići i pregledati.
-   U slučaju da u neposrednoj blizini vojarne (logora) nastane sakupljanje ljudi ili nastane ustanak, to je on obvezan dužnošću da u odsutnosti zapovjednika vojarne (logora) ili drugog zapovjednika dade zbjeg pripremi, a prema potrebi i svima u nastambi, da stupe pod oružje i pobrinuti se za osiguranje vojarne (logora) do dolaska zapovjednika odnosno stignuća njegovih zapovijedi.
-   Ako je put do vojarne opasan, to treba zapovjednika i druge pod pratnjom dovesti.
-   Za davanje pomoći za održavanje javnog reda i sigurnosti mora se postupati prema posebnim odredbama - odnosno zatražiti zapovijed od višega nadzornog časnika (područja) ili zapovijedništva.
-   U dužnost nadzornog vojarne (logora) spada pregled svih izlazećih i dolazećih straža, kao i svih radnih dijelova obzirom na odjeću i opremu, ako to nije već od višega učinjeno.
-   Dođe li u vojarnu (logor) zapovjednik ili koji viši od ovoga, kao i viši nadzorni organ, mora se nadzorni javiti kod ovoga.
-   Nadzorni vojarne vodi nadzor nad kažnjenima tj. nad izvršenjem kazne i onima koji imaju zabranu izlaza. On može odrediti ili pozvati ih da nastupe na jedan propisni znak.
-   Pod nadzor nadzornog vojarne spada i bolesnički odjel, no samo u koliko se odnosi na izlazak bolničara i bolesnika, te da ih niko ne uznemiruje.
-   Osim ovih dužnosti odnosno zapovijedništvo prema potrebi određuje posebnom zapovijedi što je još potrebno s obzirom na službu i službeni red.

Toč.42.

Dužnost nadzornog dočasnika u četi.
Općenita mu je dužnost nadzor nad nadzornom službom u satnijima unutar čete, te da navečer i u jutro prima i sakupi sve prijave i dostavi ih na određeno mjesto.
Njegova je dužnost paziti i nadzirati red, rad i čistoću unutar čete i četnoga prostora.

Toč. 43.

Prijavak.
Kod svakog zapovjedništva od satnije na više, pa i manjeg izdvojenog dijela, mora se držati svaki dan prijavak osim nedjeljom i blagdanom, kod viših zapovijedništva i to u određeni sat.
-   Zapovjednik prima na prijavku sve prijave, molbe, pritužbe, podjeljuje nagrade, vodi istragu i izriče kazne.
-   Gdje samo prilike dozvoljavaju, neka se prijavak drži u vojarni ili u iednoj uredovnoj sobi (pisarni). Za vrijeme vježbe i izlaska može se prijavak držati i na vježbalištu.
-   Prijavak sa čašćem mora se posebno držati.
-   Rasprave na prijavku moraju se držati sa najvećom ozbiljnošću, blagošću, i vojničkim dostojanstvom.
-   Prijavak može biti općenit i vanredan.
-   Na općenitom prijavku raspravljaju se poslovi, koji su bez ikakovih posljedica za službu ili za podređenoga obzirom na sudjelujuće.
-   Na vanrednom prijavku raspravljaju se samo poslovi, koji se iz službenih ili važnih osobnih obzira mogu samo zapovjedniku ili posebnom povjereniku staviti do znanja i koji se javno ne smiju raspravljati ili ne mogu iznašati ili preduzimati.
-   Pojavi li se u toku raspravljanja na općenitom prijavku zato potreba, to ima zapovjednik odrediti vanredni prijavak.
-   Vidi li zapovjednik, da stvar iznešena na vanrednom prijavku nije niti iz službenih niti osobnih stvari takova, da se drži u tajnosti, to se ima podređeni uputiti na općeniti prijavak.
-   Za općeniti prijavak nastupe ustaše po zapovijedi službovodećeg dočasnika u jednovrsnoj pruzi i to onim redom, kojim su u prijavnoj knjizi ubilježeni.
-   Prilikom dolaska zapovjednika satnije službovodeći dočasnik zapovijeda okret glave i daje prijavu. Nakon prijave zapovijeda "pozor".
-   Ako je za održanje prijavka uslijed nastupa velikog broja ili duge rasprave potrebno duže vrijeme, zapovjednik zapovijeda "odrnor", a svaki ustaša sa kojim razgovara zapovjednik zauzme stav "pozor".
-   Svaki ustaša prije kao i nakon završenog razgovora iskazuje počast.
-   Kada je prijavak završen, zapovijeda službovodeći dočasnik prijavak "odstup". Ustaše, ako nisu bile u pozoru zauzimaju ovaj stav i svaki za sebe pozdravlja.
-   Prijavku ima prisustvovati jedan zapovjednik voda (časnik ili dočasnik), satnijski pisar, kao i službovodeći dočasnik, koji (svi) stoje iza zapovjednika satnije za sve vrijeme prijavka. Zapovjednik satnije može odrediti, da prijavku prisustvuju prema potrebi još i druga lica.
-   Za vanredan prijavak sakupe se dotični u blizini uredovne sobe (pisarne) zapovjednika, te ih pojedince poziva službovodeći dočasnik (pobočnik). Ovome prijavku može prisustvovati prema potrebi jedan časnik ili posebni povjerenik (službovodeći dočasnik ili pobočnik).

Toč. 44.

Odjeća i izlaz.
U službi nose ustaše odoru sa pojasom i bočnim oružjem. Pojas sa bočnim oružjem može se kod stanovitih radnja odložiti, koji se na osnovu propisa i po svojoj naravi mogu bez ovoga izvršavati.
-   Ustaše mogu prema potrebi nositi i građansko odijelo, dapače i prilikom izvršenja službenih dužnosti.
-   Izvan službe nosi se samo odora bez pojasa.
-   Izlazi li ustaša u odori, to mora biti obučen kako to propis i posebna odredba ili zapovijed zapovjednika tijela nalaže.
-   Vrijeme slobodnog izlaza određuje se zapovijedi dotičnoga tijela.
-   Novacima se u odori može dozvoliti izlaz istom nakon 4 nedjeljne izobrazbe.
-   Mjesto stanovanja ne smije se bez izričite dozvole niti za vrijeme slobodnog vremena t. j. izlaza ostaviti.
-   Svaki ustaša, bez obzira na dozvolu izlaza, mora se bezodvlačno u nastambu povratiti, ako on na bilo koji način dozna, da je nastup, zbjeg ili pripravnost u bilo koju svrhu.

Toč. 45.

Prijave.
Prijava mora biti jasna i kratka.
-   Svaki ustaša mora prijaviti svome predpostavljenom, kojemu je sa obzirom na svoju dužnost dodijeljen, nastup kao i svršetak svake službe, svaku važnu promjenu svog službenog položaja, kao promaknuće, premještenje, udjelbu, odlazak i dolazak, promjenu mjesta zadržavanja, dopust, osobne odnose, oboljenje i ozdravljenje i t.d.
-   Prijave se podnašaju službenim putem od ustaša i dočasnika do zapovjednika satnije, od časničkih pripravnika i časnika do zapovjedništva krila.
-   Osobne promjene prijavljuju se do najvišeg zapovjedništva u dotičnom mjestu.
-   Prijave se podnašaju u mjestu stanovanja osobno i usmeno, a prema potrebi ili zahtjevu još i usmeno - inače samo pismeno - i to uvijek službenim putem.
-   U hitnim slučajevima, kao oboljenju ili drugom temeljitom uzroku može se prijava podnijeti pismeno ili usmeno putem druge osobe ili putem telefona.
-   Ustaše, koji službeno dolaze u drugo mjesto ili područje, gdje su ustanove ustaške organizacije, moraju se kod tamošnjeg zapovjedništva u roku od 24 sata prijaviti, osim ako mu je drugčije zapovijeđeno što mora u ispravama biti navedeno.
-   Pismeni saobraćaj određen je posebnim propisima.

Toč. 46.

Odgovornost za službene prijave.
Istinitost i pouzdanost svih službenih prijava su uvjetovani sa službom i stališkim položajem.
-   Svako zanemarenje povlači za sobom tešku odgovornost, tim veću što je veća šteta ili zlo proizrokovano.
-   Netočne prijave, koje su sa zlom namjerom ili sa nemarnošću sastavljene, kao i namjerno njihovo propuštanje, povlači prema prilikama disciplinarnu ili sudsku odgovornost.

Toč. 47.

Bolesnici.
Ustaše u vojarni prijavljuju svoje oboljenje zapovjedniku sobe i nadzornom rojniku, dočasnici tj. viši od nadzornog rojnika stavljaju svoje oboljenje nadzornom rojniku do znanja. Bolesnici do liječničkog pregleda moraju biti u sobi, a ako je potrebno i u krevetu.
-   Liječnički pregled drži se dnevno u vrijeme, koje se odredi po zapovjedništvu, a u sporazumu sa liječnikom.
-   Liječnički pregled mora se držati u liječničkoj sobi i po mogućnosti na dnevnom svjetlu.
-   Svi, koji se jave bolesni, moraju biti po nadzornom rojniku predvedeni liječniku. Sumnjive radi jedne bolesti mora također nadzorni rojnik po zapovjedi zapovjednika satnije predvesti liječniku.
-   Viši dočasnici moraju sami doći u vrijeme pregleda, u za njih određeni sat.
-   Bolesnici, koji uslijed stanja bolesti ne mogu na pregled doći, moraju biti po liječniku posjećeni.
-   Bolesnici, kojima nije potrebna njega u bolnici, ostaju u bolesničkom odjelu.
-   Spolno bolesne može se liječiti i u bolesničkom odjelu.
-   Sve ustaše moraju se dva puta mjesečno radi njihovog zdravstvenoga stanja pregledati.
-   Upravni i vojni časnici ustaške vojske prijavljuju svoje oboljenje usmeno, pismeno, telefonski ili putem jedne osobe svome prvom predpostavljenom.

5. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #5 : Siječanj 29, 2016, 00:37:13 »


Toč. 48.

Znakovi raspoznavanja.
U ratu kao i u miru za osiguranje pokraj drugih osiguranja, te za međusobno raspoznavanje, osobito noću i u magli osiguravamo se sa znakovima za prepoznavanje.
-   Znakove za raspoznavanje izdaje najviše zapovjedništvo vojske te određuje u kojim se razmacima mora izdavati.
-   Sumnjamo li, da je neprijatelj doznao za znakove raspoznavanja, onda se to mora odmah javiti, te s najvećom opreznošću postupati, dok se ovi ne promjene.

Ti su znakovi:
Bojni zov, - je jedna riječ, koja je općenito poznata i koja se lako uparnti, kao na pr.: naziv oružja, opreme ili njihovi pojedini dijelovi.
Odziv, - je ime jednoga grada.
Geslo, - jedno krsno ime.
-   Početna slova kod sva tri znaka, koja se izdaju, moraju biti ista.
-   Bojni zov i odziv treba znati svaki ustaša, u koliko to zahtijeva služba. Geslo znadu samo časnici, a upotrebljava se samo za vrijeme rata.
-   Osim ovih znakova za raspoznavanje mogu se upotrebljavati i drugi ugovoreni znaci.

Toč. 49.

Pripravnost.
Za nepredviđene slučajeve mora se u svim vojarnama (logorima) odrediti priprava, koja će služiti u prvom redu za upotrebu, ako je potrebno brzo izaslanje ophođa ili pojačanje straža.
-   Jedinica koja se nalazi u pripravnosti, mora biti uvijek na okupu i uvijek, u takovom stanju, da danju i noću sa opremom poput straže može u najkraće vrijeme nastupiti. Po noći može odložiti sve osim hlača.
-   Jačina priprave uzima se obično, ako je u jednoj vojarni jedna satnija, 1 dočasnik sa 3 ustaše, za dvije satnije jedan cijeli roj, a za više jedan vod sa 2-3 roja sa ili bez lakih strojnih pušaka.
-   Priprava stoji pod zapovjedništvom nadzornog vojarne (logora).
-   Ona se dnevno izmjenjuje u isto vrijeme kada i straža.
-   Čim je jedna priprava za nešto upotrebljena, mora se odmah nadomjestiti sa drugom, koja je iste jakosti.
-   Ako je nastalo nesigurno ili nemirno stanje, te je potrebno veće osiguranje zgrada i za slučaj posebnih mjera, prema vremenskim nesrećama, može zapovjednik odrediti i veći broj priprave, pa ako je potrebno i cijelu vojsku, koje iznimno stanje nazivamo strogom pripravom.
-   U slučaju stroge priprave zapovijed nad pripravom ima nadzorni vojarne samo onda, ako nije zapovjednik ove viši od njega ili ako nije drugčije određeno.
-   Za pripravu treba odrediti skupilište. Na tom mjestu se moraju na dani znak - "priprava nastup" prema potrebi i dodatkom "trkom" - brzo sakupiti i prema unaprijed dobivenim odredbama bez daljnjega postupati, ako ne bi na skupilištu bila izdana posebna zapovijed.
-   Ako je određena stroga pripravnost, onda se priprava niti po noći ne smije svlačiti, što više moraju prema potrebi biti i pod oružjem sa svom opremom obskrbljeni strijelivom i hranom. Konji osedlani, a tovarnjaci osamareni sa popuštenim popruzima. Čišćenje i hranjenje konja i tovarnjaka mora se naizmjence vršiti. U iznimnom stanju ili za vrijeme stroge pripravnosti cijele vojske, pod oružjem mora biti najmanje jedna trećina, ostali moraju se zadržavati u vojarni (logoru). Za sve vrijeme trajanja toga stanja izlazne dozvole izdaje bez razlike svima samo najviši zapovjednik. Pojedinac ne smije u nikojem slučaju izlaziti nenaoružan. Dijelovi koji izlaze radi dovoza ili dopreme hrane moraju dobiti oružanu pratnju.
-   Svi pripadnici ustaške vojske, koji se nalaze izvan vojarne ili logora, čim doznadu na bilo koji način, da je određena stroga pripravnost, moraju doći u vojarnu i prijaviti se kod svojih odjela.

Toč. 50.

Izkazivanje počasti.
Ustaše u opće dužni su međusobno iskazati počast uobičajenim pozdravom, bili u odori ili građanskom odijelu. Svaki ustaša dužan je izkazanu mu počast tj. pozdrav uzvratiti.
Ustaše u odori, a izvan redova dužni su pozdraviti na način kako je to ustaškim vjezbovnikom propisano.

Pozdrav se iskazuje:
1.   svakom višem ustaši, bez obzira da li je u odori ili ne,
2.   svakom predpostavljenom,
3.   pred Presvetim Oltarskim Sakramenrom,
4.   pred ustaškom zastavom,
5.   pred rimokatoličkom crkvom,
6.   kad glazba svira ili kad se pjeva hrvatska himna,
7.   pred lijesovima u povorci.
8.   ustaše bez čina i pred stražarima, nadzornicima u satniji i nadzornim vratarima,
9.   svakom ustaškom odjelu, i
10.   svakom usraši u istom činu. Ako nije poznata prednost u činu, moraju jedan drugoga istodobno pozdraviti.
-   Ustaše sa opremom ili sa puškom, nadalje nadzorni organi i vratari u zatvorenim prostorijama pozdravljaju sa kapom na glavi.
-   Ustaše, kada su bez opreme ili ne nose oružje u zatvorenim prostorijama pozdravljaju zauzimanjem stava pozora sa skinutom kapom.
-   Časnici i viši dočasnici, bez opreme ili oružja, pozdravljaju u zatvorenom prostoru zauzimanjem stava pozora i laganim naklonom sa skinutom kapom.
-   U čitaonicama, blagovaonicama, u kao i izvan nastambe, nadalje na svim saobraćajnim sredstvima (željeznici, tramvaj u, autobusu), kinu, kazalištu, gostionicama, i t.d., mora se pozdrav dati prema položaju zauzimanjem stava pozora ili uspravnim sjedenjem i okretom glave i upravljanjem pogleda na predpostavljenoga ili višega, sa kapom na glavi još osim toga rukom.
-   Časnici i viši dočasnici, kada su bez kape, pozdravljaju sa laganim naklonom.
-   Pojedinci prilikom susreta sa Presvetim Oltarskim Sakramentom ponašaju se prema svom uvjerenju tj. prema običaju vjere.
-   Upravljači motornih vozila iza kormila kola ne pozdravljaju za vrijeme vožnje nikoga.
-   Ustaše, koji upravljaju ili vode konje (tovarnjake) pozdravljaju uspravnim držanjem tijela sa okretajem glave i upravljanjem pogleda u predpostavljenog (višega).
-   Za vrijeme bojnih vježba pozdrav se daje samo prilikom predaje prijava na početku i završetku, kako je to već moguće prema prilikama i položaju tijela kojega se mora zauzeti.
-   Bolesni i ranjeni pozdravljaju, ako im je to sa obzirom na njihovo stanje moguće.

Odjeli pozdravljaju na zapovijed zapovjednika i to:
1)   Poglavnika,
2)   ustaške vojne časnike i to samo, ako su u odori i viši od zapovjednika odjela,
3)   Presveti Oltarski Sakramenat,
4)   ustašku zastavu,
5)   druge odjele bez obzira tko je zapovjednik.
-   U svakom drugom slučaju iskazuje ili uzvraća pozdrav sam zapovjednik dotičnog odjela.
-   Za vrijeme iskazivanja počasti i pozdrava stupa zapovjednik ispred svoga odjela.
-   Poglavniku se prilikom dočeka iskazuje sa oružjem posebna počast, a prije same zapovijedi mora se trubiti počasni znak.
-   Pred Svetim Oltarskim Sakramentom odjel mora stati, zapovjednik zapovijeda u prugu lijevo ili desno, a zatim "desno (lijevo) glej".
-   Odjeli izvan nastanjenih mjesta, koji su na vježbi, odmoru ili vježbalištu ne izkazuju počasti, već samo zapovjednik pozdravlja, a ako je naišao predpostavljeni predaje mu i propisnu prijavu.
-   Ako za vrijeme vježbe izvan mjesta, na vježbalište i za vrijeme odmora stigne Poglavnik najavljeno ili nenajavljeno mora se trubiti počasni znak. Isto vrijedi ako dođe u vojarnu (logor).
-   U boju, kao i prigodom bojnih vježba ne daju odjeli nikome pozdrav. Jedino zapovjednik pozdravlja predajući propisanu prijavu.
-   Prilikom predavanja prijave postrojenog odjela, okret glave zapovjednik zapovijeda samo časnicima.
-   Prilikom izvršavanja kakove radnje pozdravlja samo zapovjednik, a ostali samo zauzimaju stav pozora prilikom prolaza predpostavljenog ili višega.
-   Pratnja uznika ne pozdravlja nikoga.

Toč. 51.

Stražarska služba (opći dio) .
Straža služi u prvom redu za čuvanje ustaške vojne imovine nepokretne kao i pokretne (zgrade, skladišta, stovarišta, vozila, blaga, i t. d.), nadalje za čuvanje javnog narodnog dobra, a u stanovitim slučajevima za osiguranje važnih građevina ili točaka, te za održavanje javne sigurnosti, čuvanje uznika i sličnih dužnosti.
-   Stražarsku službu vrše straže, stražari (vratari) i obhođe.
-   Straže su: počasne i sigurnosne.
-   Počasne se straže postavljaju pred stanove velikih dostojanstvenika, pred Sveti Grob na Uskrs, i slično.
-   Počasna straža izostaje, ako je stališ vojne jedinice tako malen, da bi pojedinci stražari došli u službu češće nego svaka tri dana.
-   Sigurnosne straže dijele se na straže i obhođe (stražarske),
-   Straža, koja se nalazi u nastambi (vojarni, logoru) je unutarnja straža, koja ima za dužnost čuvanje nastambe i u blizini nalazećih se skladišta, a ostale straže su vanjske.
-   Nutarnje spadaju pod zapovijedništvo nadzornog vojarne, a vanjske pod zapovijedništvo u dotičnom mjestu, odnosno njegovog nadzornog organa.
-   U većim mjestima postavlja se postajna straža, kojoj je u prvom redu dužnost vršiti vojnu redarstvenu službu; ona je uvijek smještena u jednoj vojarni.
-   Jakost straža određuje se prema broju stražarskih mjesta i prema tomu da li se služba na tim mjestima drži danju i noću ili samo noću (ili samo danju).
-   Za mjesta, gdje treba stražar danju i noću postavljaju se 3 stražara, inače samo dva, sa jednim zapovjednikom.
-   Gdje je više stražarskih mjesta, a osobito, ako su mjesta jedno od drugog udaljena određuje se uz zapovjednika i jedan (prema potrebi i više) razvodnik.
-   Često možemo sa psima prištediti na broju stražara.
-   Svi u stražarskoj službi, koji su naoružani moraju biti i obskrbljeni sa bar jednim zatvorenim omotom naboja.
-   Za vrijeme opasnog stanja ima zapovjednik područja pravo narediti, da se služba vrši na važnim mjestima sa nataknutim bodom, a da prema potrebi i puške budu nabijene. Na važnim mjestima, ako je potrebno mogu se i straže pojačati.
-   Ako se straža vrši sa nabijenom puškom, mora se ova nabiti prije nego stražar pođe iz stražare.
-   Nutarnje straže se postavljaju, ako je to potrebno s obzirom na vanjsko stanje ili ako su u vojarni (logoru) smještena kakova skladišta.
-   Vratari postavljaju se na ulaznim vratima, koji otvaraju i propuštaju one, koji imaju prava ulaska i izlaska iz vojarne (logora).
-   Određivanje na stražarsku službu, kao i izmjena straže obavlja se dnevno u određeno vrijeme.
-   Svi na stražarsku službu određeni moraju biti poimence u zapovijedi određeni sa naznakom straže i u posebnoj knjizi stražarske službe vođeni.
-   Ako koji na stražarsku službu određeni ustaša, sa bilo kojega razloga istu nemože nastupiti, treba na njegovo mjesto odmah odrediti drugoga.
-   Na stražarsku službu moraju se svi bez razlike određivati.
-   Onima, koji imaju nastupiti stražarsku službu, treba dati prije nastupa službe bar dva sata slobodnog vremena za pripremu i jelo.
-   Onima, koji se povrate sa stražarske službe treba dati dotično poslije podne slobodno vrijeme za čišćenje oružja i opreme.
-   Onima, koji se povrate sa noćne stražarske službe treba opet dati prije podne slobodno vrijeme.
-   Nakon većih vježba, koje su bile vrlo naporne, treba onima koji idu na stražarsku službu dati najmanje 4 sata odmora.
Od ovih svih polakšica nijesu oslobođeni oni koji su pod kakovom kaznom sa kojom je skopčano izlazno ograničenje.

6. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #6 : Siječanj 29, 2016, 00:38:05 »


Toč. 52.

Odpravak straža.
Odpravak straža sastoji se iz ispitivanja spremnosti straže prije nastupa službe i izdavanja zapovijedi za čuvanje, kao i davanje inih uputa zapovjedniku straže.
-   Odpravak straže vrši nadzorni vojarne obično između 12 i 13 sati, a kod vježba koje duže traju 3 sata nakon povratka sa vježbe.
-   Straže, koje trebaju kasnije ići ima ih nadzorni vojarne posebno odpraviti.
-   Na odpravak straža izlaze i nadzorni rojnici te staju iza desnog boka na 6 koraka odmaka u jednovrsnoj pruzi.
-   Straže staju prema svom određenju jedna uz drugu na tri koraka razmaka. Postrojenje je u pruzi.
-   Najstariji po činu preuzima zapovjedništvo, izravnava sve straže, zapovijeda okret glave, prijavljuje nadzornom vojarne nastup, a zatim zapovijeda "K nozi".
-   Nadzorni vojarne ispita točnost pridolaska straže i nadzornih, pripravnost straža, a zatim poziva zapovjednike straža sa objavom "Zapovjednici straža k meni".
-   Sakupljenim zapovjednicima izda zapovijedi i znake raspoznavanja našto im daje odstup k njihovim stražama, a zatim zapovijeda "Straže desno odstupati".
-   Zapovjednici straža zapovijedaju nato okretaj na označenu stranu, te zapovijedivši pozdrav odstupaju.
-   Nakon odstupa straže prima nadzorni vojarne (logora) prijavak od nadzornih organa.
-   Vremenito dužan je i zapovjednik tijela ili odvojenog dijela izvršiti odpravak straža. Ovome odpravku moraju prisustvovati i svi časnici i dočasnici. Odpravku straža može prisustvovati prema zapovijedi i glazba.

Toč. 53.

Izmjena straža.
Kada se nova straža približi staroj na odprilike 30 koraka, stupa stara straža, pošto se je već prije pripravila, pod oružje i staje u jednovrsnoj pruzi (velike straže u pruzi).
-   Nova straža postavi se pred staru isto u jednovrsnoj pruzi tako, da desni bok nove straže bude nasuprot lijevom boku stare straže. Gdje nema za to dovoljno mjesta staje nova straža na 3 koraka od lijevog boka stare straže.
-   Zapovjednici straža staju na 4 koraka pred ustašu, koji se nalazi na desnom boku i zapovijedaju okret glave, a ujedno i sami pozdrave. (Trubač trubi počasni znak. Glazba svira himnu). Nakon izvršenoga pozdrava zapovijedaju "pozor" i "k nozi". (Glazba poslije toga svira razne komade), zapovijednik stare straže prilazi k novome i javlja mu broj stražarskih mjesta i stražara, te način postavljanja, slučajne događaje i opažanja, koja su od važnosti za službu.
-   Kod većih straža nakon ovoga izdaje zapovjednik nove straže svome zamjeniku ili razvodniku znakove raspoznavanja, zatim određuje red stražara tj. kojim redom dolaze i koji na stražarska mjesta.
-   Kod ovoga treba paziti, da novo izobražene ustaše, koji prvi puta dolaze u stražarsku službu, budu postavljeni na takova mjesta, na kojima se mogu lako nadgledati.
-   Zapovjednik nove straže poslije ovoga zapovijeda "prvi broj - skiniti oprernu", našto pozvani kao i sam zapovjednik (i razvodnici ako ih ima) odlaze u stražaru ili na stanovito mjesto, gdje ostave nepotrebnu opremu i vrate se u red.
-   Sada zapovjednik stare straže zapovijedi "prvi broj - stupaj" i vodi u zajednici sa zapovjednikom nove straže stražare na izmjenu. Kod straža, koje imaju razvodnike vrše to oni.
-   Za ovo vrijeme čekaju obje straže na mjestu sa puškom u stavu "k nozi" i u odmoru.
-   Dok se razvodnici povrate sa izmjene stražara i jave svaki svome zapovjedniku da su izvršili izmjenu stražara, obave zapovjednici u stražari ostalu usmenu i pismenu predaju. Kod malih straža obave to zapovjednici nakon izmjene stražara.
-   Zapovjednik stare straže predavši novome zapovjedniku sobu straže sa svim uređajem, javlja mu ako ima i posebne upute. Novoga zapovjednika je dužnost od staroga tražiti sve obavijesti, koje mu se čine potrebne za točno izvršenje stražarske službe.
-   Nije li stara straža uzčuvala potrebnu čistoću, to se ona mora zadržati, dok ne uredi što je potrebno.
-   Ako je izmjeni straže prisutan jedan predpostavljeni, koji stražu pregledava, moraju mu oba zapovjednika javiti točnu primo-predaju.
-   Prolazi li za vrijeme izmjene straže jedan predpostavljeni ili viši ima se zapovijedati samo "pozor".
-   Objavni stražar daje propisani pozdrav.
-   Za vrijeme izmjene straže daje se počast samo Poglavniku i Presvetom Oltarskom Sakramentu.
-   Pošto su se povratili izmjenjeni stari stražari i uzeli svoju opremu, a poslije predaje i primitka prostorija postroji se stara straža za odstupanje.
-   Prisutna glazba staje desno od stare straže. Zapovjednik stare straže zapovijeda okret glave i odstupanje.
-   Nova straža iskazuje odstupajućoj straži također počast sa propisnim pozdravom.
-   Nakon odlaska stare straže zauzima prostor nova straža. Puške se moraju postaviti u kup, ako se ne unose u stražaru.
-   Zapovjednik straže prije toga ima još odrediti slijedeće brojeve za izmjenu stražara, određuje obhođe za pregled ili otpravljanje, nadalje koji će vršiti potrebnu dojavnu službu i koji se treba brinuti za čistoću mjesta i najbliže okolice. Pošto je završio, zapovijeda "odstup" i straža odlazi u stražaru i ostavlja opremu, te se zadržava na određenom mjestu.
Stara straža, kada se povrati u vojarnu (logor) mora se prijaviti kod nadzornog vojarne (logora) nakon čega istom može odstupiti.

Toč. 54.

Izmjena stražara.
Kada se izmjena približi, stražar stane na postavno mjesto u pozoru. Razvodnik se postavi sa novim stražarom tako, da novi dođe na lijevo od staroga stražara, a on sam na jedan korak pred njima. Ostali stražari zaostaju nešto podalje stojeći po redu kojim dolaze na izmjenu, a oni koji su već izmjenjeni staju iza njih.
-   Razvodnik prije izmjene zapovijeda okret glave, a zatim naređuje predaju, saopći znake raspoznavanja, te se na koncu uvjeri da li je novi stražar sve razumio na taj način da sve opetuje.
-   Stari stražar predaje i upućuje u svemu što je nužno znati pokazujući najprije na mjestu označivši mu tlo kretanja na kome se može kretati, a zatim obilazeći mjesto čuvanja. Novi se sam uvjerava o redu u okolici i na mjestu.
-   Ova izmjena vrši se tiho (u pola glasa), slušanje u blizini ne smije se nikom dozvoliti osim predpostavljenom.
-   Poslije izmjene zapovijeda razvodnik opet okret glave, što svi prisutni stražari izvršavaju. Poslije toga dolazi okret i stupanje.
-   Stražari, koji se poslije izmjene povrate u stražaru, moraju se prijaviti kod zapovjednika straže.
-   Ukaže li se potreba za vrijeme izmjene stražara pojačanje stražarskog mjesta, to ima novi stražar pravo zadržati starog stražara, a zapovjednika straže treba odmah o tome obavijestiti.
-   Gdje su dvostruki stražari neka budu iste veličine.

Toč. 55.

Vladanje straža.
Zapovjednik straže nakon preuzeća straže podsjeti svoje podređene na opće dužnosti i poduči ih o vladanju straže u naročitim slučajevima.
-   On mora u tu svrhu čitati vladanje straža i po tome se ne samo on vladati, već se brinuti da svaki pojedini stražar bude o svemu poučen na što on mora paziti po danu, magli, kao i po noći, te koga i u koje doba mora zaustaviti.
-   Zapovjednik straže smije stražu samo onda ostaviti, kada postavlja, izmjenjuje stražare ili ih pregleda, te ako ima kakovu obhodu voditi. U svim ovim slučajevima treba predati zapovjedništvo najstarijem, odnosno svome zamjeniku.
-   U slučaju oboljenja ili kojeg drugog slučaja, da se mora zapovjednik izmjeniti, mora njegov zamjenik o tome odmah podnijeti prijavu onom zapovjedništvu, koje je dalo dotičnu stražu.
-   Oboli li jedan ustaša, to se treba od njegovog zapovjedništva zatražiti zamjenik, a njega predati njegovom ili zdravsrvenom odjelu odnosno bolnici.
-   Ustaše na straži ne smiju napustiti samovoljno stražu.
-   Ustaše, koji bi se morali radi naravnih potreba udaljiti, moraju se prije polaska i nakon povratka prijaviti kod zapovjednika straže.
-   Straža mora biti svakog trenutka spremna stupiti pod oružje. Zapovjednik straže smije po noći dozvoliti najviše jednoj trećini, da legne, i to onima, koji su bili zadnji na stražarskom mjestu.
-   Ostali moraju biti uvijek budni. Nalazi li se oružje izvan prostorije, a pred stražarom nema objavnog stražara, to se mora noću od prisutnih odrediti, koji će biti u blizini oružja.
-   Zapovjednik straže je i po noći odgovoran za održanje propisnog stanja straže i točno izvršavanje službene dužnosti. Njegova se odgovornost još povećava s obzirom na veću opasnost te štetu, koja bi mogla nastati uslijed toga, što je zapustio koju svoju dužnost. On stoga mora i po noći biti budan, a odmarati se smije samo onda i toliko u koliko mu to uopće njegove dužnosti dozvoliti mogu.
-   Izmjena stražara obavlja se svaka 2 sata, a na velikoj zimi, vrućini ili nevremenu i svakih pola sata.
-   Zapovjednik može odrediti, da se prema potrebi obuku kabanice, bunda i druga zaštitna sredstva.
-   Zapovjednik straže mora izvršenju službe posvetiti najveću pažnju sa svom strogošću. On mora na izvršenje službe u području straža uplivisati sam i na sve osobno, pregledavati često sam stražare i dati ih pregledavati po jednom dočasnik u, razvodniku ili obhođama.
-   Poduku stražarima davati neprestano sa mirom, možda potrebnim ukorom no ozbiljno i istom poslije izmjene.
-   Ustaše na straži, koji počine kakovo kažnjivo djelo, obično se poslije povratka sa straže pozivaju na odgovornost i kažnjavaju. Ne može li se ustaša radi vrste i težine čina zadržati na straži, to se mora radi izmjene, zamjene i odpravka sa njegovim zapovjedništvom urediti.
-   Straža mora biti uvijek obučena i opremljena. Odložiti se smije naprtnjača, a prema potrebi i kabanica.
-   Pijančevanje, igranje karata, ženski posjeti na straži, kao i druge jednoj straži nedozvoljene polakšice najstrožije su zabranjene. Strane se osobe ne smiju puštati u blizinu.
-   U stražari i njenoj okolici mora vladati najveći red i čisroća, U noći mora u stražari goriti svijetlo.
-   Kod svake straže mora se voditi prijavna knjiga u koju stari zapovjednik treba unijeti sve što treba znati novi kao i sve događaje.
-   Prilikom predaje kao i primanja straže moraju se oba zapovjednika podpisati.
-   Nadgledavajući nadzorni prilikom pregleda podpisuje se također u ovu knjigu.
-   Uhapšene se mora odmah pod pratnjom odpremiti zapovjedništvu ili predati najbližoj sigurnosnoj straži tj. poglavarstvu, već prema tomu kako glase posebne odredbe ili zapovjedi.
-   Zapovjednici straža ne smiju izvršiti nikakove zapovijedi nepoznate vojne osobe, niti nadzornog organa, kojega lično ne poznaju ili koji se ne može izkazati sa pismenim nalogom za izvršenje pregleda a izdavanje zapovijedi.
-   U slučaju potrebe pojačanja straže zapovjednik zatraži pojačanje od najbližeg zapovjedništva. Nastane li takova potreba za vrijeme izmjene, to može novi zapovjednik zadržati ili povratiti staru stražu, ako je još može dostići, kao pojačanje i ova mora ostati, dok ne stigne pojačanje, koje se međutim zatraži od zapovjedništva.
-   Čuje li se u blizini straže pucanje ili opazi sumnjivo. kretanje sa izgledom da bi mogao biti napadaj na stražu, kojeg stražara ili čuvanu zgradu ili drugu imovinu, to se mora izaslati obhoda za izviđanje ili kao pomoć stražaru, dok ostali dio straže stoji pod oružjem.

7. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #7 : Siječanj 29, 2016, 00:39:24 »


Toč.56.

Vladanje stražara.
Svaki stražar mora biti osvjedočen o važnosti svoje službe, na umu imati dobivene naloge i njemu povjerene dužnosti, koje mora najsavjesnije izvršiti.
-   Osobito prilikom izvanrednog stanja mora on sam predočiti ozbiljnost i važnost svoje zadaće, kao i vrlo opasne posljedice, koje bi uslijed njegovog zanemarenja koje dužnosti nastati mogle.
-   Nijedan stražar se ne smije sa onoga mjesta, na koje je postavljen ili koje mu je opredjeljeno za šetnju ili stajanje, nikako i u nikojem slučaju udaljiti, osim ako bude izmjenjen ili po zapovjedniku povučen.
-   Ne smije se sa nikim upuštati u razgovor, već svakoga kratkim upitom ili odgovorom uputiti na stražu.
-   Na straži stražar ne smije jesti, piti, pušiti, čitati, a niti sjesti.
-   U svojoj blizini ne smije dozvoliti nikakovo sazivanje ili sakupljanje ljudi.
-   Ne smije dozvoliti, da mu se bilo tko tako približi, da mu može spriječiti upotrebu puške bilo za pucanje bilo za upotrebu boda.
-   Puška se nosi uvijek na ramenu, jedino oni koji stoje na mjestu mogu zauzeti stav "k nozi".
-   Pušku nikada se ne smije izpustiti iz ruke.
-   Sarnokres se drži pripravan za dohvat u otvorenom toku.
-   Svoje oružje ne smije nikome predati, pa niti svom predpostavljenom,
-   Predpostavljenim mora dati uvijek nužno saopćenje.
-   Stražar smije izvršavati samo izravne zapovijedi od zapovjednika straže ili ako je ovaj poslao njemu osobno poznatog ustašu od straže, razvodnika, dočasnika ili časnika.
-   Ako stražar ima što dojaviti straži čini to na najprikladniji način. U važnim slučajevima, kada ne može dovikati, niti koga od prolaznika poslati do. straže, a niti na koji drugi način dojaviti, osobito kada treba brzu pomoć, tada opali oprezno u zrak jedan ili više hitaca.
-   Kod kiše, snijega, jakog vjetra smije se stražar zakloniti na zato određeno mjesto iz kojega mora oštrije paziti i izaći, kada to njegova sigurnost i dužnost zahtijeva, osim toga, ako prolaze odjeli, obhođe ili se približava nadzorni, predpostavljeni i pred sve one, koje je dužan pozdraviti.
-   Stražar je dužan zadržati i uhapsiti svakoga, koji ne posluša njegove upute odnosno naloge.
-   Za dvostruke stražare vrijedi isto.sve što je ovdje propisano. Oni ne smiju međusobno razgovarati.

Toč.57.

Odpravljanje u stražarskoj službi.
U redovitim prilikama stražari kod skladišta oružja, baruta, benzina, rasprskavajućih sredstava, streljiva i stovarišta oruđa ili sprava moraju svaku osobu, po noći ili magli zadržati i odpraviti.
-   Zapovjedništvo prema potrebi može odrediti i kod drugih straža odpravljanje. U izvanrednim prilikama može se odrediti odpravljanje svima stražarima i obhođama.
-   Kod odprabljanja stranih osoba mora stražar osobito paziti na nastup dotičnoga, njegovo vladanje, odijelo i izgovor (sa kakovim narječjem izgovara).
-   Znakove raspoznavanja treba što tiše izgovarati.
-   Ovo vrijedi osobito u noći i magli.

Toč.58.

Vladanje stražara kod odpravka.
Stražar prema dobivenoj zapovijedi zaustavlja prolazeće ili približavajuće osobe sa riječima: "Stojl Tko si", na potrebnoj udaljenosti.
-   Puška pri tom dođe u stav "sprem", no sa uzdignutim ušćem cijevi. Ako je puška nabijena, ne smije se odmah zapiralo otvoriti.
-   Ako. je dotični izvan svake sumnje i dade povoljan odgovor, odpusti ga se sa: "prolazi", ali ga se i dalje prati okom.
-   Ako je zaustavljeni sumnjiv ili ne da dovoljan odgovor, pošalje ga se nazad s prijetnjom, da će se rabiti oružje ili se pozove odmah zapovjednik straže.
-   Ako je temeljito sumnjiv i okolnosti su opasne, treba ga uhapsiti.
-   Obhođu se zaustavlja sa: "Stoj!" "Zapovjednik naprijed", na stanovitoj udaljenosti ponovno se zaustavlja ovaj, te ga se zapita za znake raspoznavanja.

Toč. 59.

Vladanje straža kod odpravka.
Za odpravak dolazećih ili prolazećih sumnjivih osoba kod svake straže, gdje je to potrebno, određuje se jedan dočasnik i jedan ustaša, koji na poziv stražara izlaze radi odpravka.
-   Kada se je netko stražarnici približio, a njegovo je vladanje sumnjivo, te ga stražar zaustavio, vikne on: "Odpravnici naprijed!", koji izlaze iz stražare.
-   Odpravni dočasnik nosi pušku obješenu preko lijeve podlaktice i pritisnutu uz tijelo, te se tako približi sumnjivcu na jedan korak, a ustaša sa strane na 3 koraka sa puškom u stavu "sprem", da može dočasnika obraniti od svake navale.
-   Sve sumnjive osobe, koje se ne mogu ili ne će potrebno legirimirari, predvedu pred zapovjednika straže, koji ih šalje dalje na određeno mjesto.
-   Slično je vladanje, kada se dvije obhođe sastanu. Obhođa pređe u navaini postroj, a zapovjednik stupi naprijed i pozove drugoga zapovjednika sa riječima: "zapovjednik naprijed", zatim ga legitimira pomoću znakova raspoznavanja. Ovo vrijedi, ako se dotični ne poznaju, te noću i u magli.

Toč. 60.

Upotreba oružja straža i stražara.
Straža je ovlaštena prema svakome upotrijebiti svoje oružje, tko je nasilno povrijedi ili ako se sprema napadaj na stražu, a dotične se ne može uhapsiti.
-   Stražar je u prvom redu dužan svakoga uhapsiti, tko ne posluša njegove upute, a oružje smije upotrijebiti u slijedećim slučajevima:
1.   ako netko nasuprot opomene vrijeđa stražara,
2.   ako ga tvorno napada,
3.   ako prijeti opasnost navale i ako se dotičnoga ili dotične ne može na drugi način učiniti nepogibeljnim.

Nadalje je straža dužna oružje upotrijebiti:
1.   ako je opasan zločinac, koji je po straži uhvaćen ili pod privremenim stražarskim nadzorom ili pratnjom, te pokuša pobjeći, neobazirući se na poziv da stane.
2.   ako zločinac, koji je na činu zatečen ili radi istoga vrlo sumnjiv, te ima oružje, a na prvi poziv da se preda ili iz skrovišta ne izlazi i pokuša pobjeći.
3.   ako u vrijeme izvanrednih prilika ili opasnosti uslijed blizine neprijatelja jedna sumnjiva osoba na poziv ne stane, već pokuša bježati, a dotičnog nije moguće drugčije zadržati, mora se dotični ubiti.

-   U redovitim prilikama puška se smije rabiti samo onda, ako se cilj sa bodom ne može postići i ako život nevinih osoba nije s time u opasnosti.
-   Oružje se smije rabiti samo dotle, dok cilj nije postignut; oružje kao osvetno sredstvo rabiti je zabranjeno.
-   Protupravilno rabljeno oružje, nepotrebna upotreba, kao i nerabljenje oružja, kada je bilo potrebno, a nije se rabilo, najstrožije je kažnjivo.
-   Za ranjenike se treba po mogućnosti pobrinuti, da dobiju prvu liječničku pomoć.

Toč. 61.

Uznička služba straže.
U prvom redu moraju paziti da uznik ne pobjegne, da sebi ili drugome što ne učini, da bez dozvole ne govori, osobito oni koji su pod istragom, da ne dođu s kim drugim u doticaj, nadalje da ne dođu do onakovih predmeta sa kojima bi mogli navaliti, počiniti samoubijsrvo, pripremiti ili pokušati bijeg.
-   Zapovjednik uzničke straže drži ključeve uvijek kod sebe.
-   Čim primi uznika, odmah mu mora oduzeti novac i druge vrijednosti, spise, nož i sve što bi moglo biti za njega i za druge pogibeljno.
-   Uze su cijelu noć rasvijetljene, a uzničke ćelije (sobe) samo, ako je potrebno.
-   Opasnije uznike prate dva stražara.
-   Pisati ili primati listove uzniku može zapovjednik straže dozvoliti samo na višu zapovijed.
-   Straži je zabranjeno razgovarati sa uznicima.
-   Stražar treba da je okrenut uvijek prema prozorima i vratima od uza.
-   Kada uznik izlazi iz ćelije bilo na kratko ili duže vrijeme, naravno sa dozvolom,. mora biti prisutan zapovjednik straže, a ako ima i uzničkog osoblja, onda i jedan od njih.

Toč. 62.

Straža stupa pod oružje.
Na zapovijed "Pod oružje" straža uzme pušku na rame i brzo staje na određenom mjestu u nastup i to:

  1)   pred Poglavnikom,
  2)   pred Svetim Oltarskim Sakramentom,
  3)   pred ustaškom zastavom,
  4)   pred vojnim jedinicama, kad su pod oružjem i koje časnici vode,
  5)   pred ustaškim pogrebom,
  6)   pri podnevnoj i večernjoj molitvi (samo onda, ako straža ima trubača) i kod mirozova,
  7)   kad dolazi nadzorni časnik ili obhodna straža,
  8)   predpostavljenom zapovjedniku,
  9)   kada dolazi izmjena,
10)   kada se u blizini pojavi požar,
11)   kada čuje znak "Zbjeg" ili se za njega bilo kako dozna,
12)   ako se u blizini opazi sakupljanje sumnjivih osoba ili u slučaju nemira u mjestu i kad god to zahtijeva njezina sigurnost.
-   Ako prolazi građanski pogreb ili procesija, onda straža nastupi bez oružja.
-   U slučajevima navedenim pod točkom 9. i 11. stupa . straža pod oružje sa podpunom opremom, a u slučajevima navedenim pod točkom 10. i 12. prema posebnim odredbama.

Toč. 63.

Izkazivanje počasti straža.
Straža stupa pod oružje i vrši pozdrav, koji je propisan ustaškim vježbovnikom:
1)   Poglavniku,
2)   Presvetom Oltarskom Sakramentu,
3)   ustaškoj zastavi,
4)   vojnim jedinicama, koje vode časnici,
5)   nadzornom časniku,
6)   predpostavljenim zapovjednicima.
-   Objavni stražar prilikom približavanja onoga koga treba pozdraviti, mora sa punim glasom pozvati stražu sa "pod oružje" i to pravodobno, da straža može mirno i u redu izvršiti nastup i izvršiti propisani pozdrav.
-   Zapovijed za pozdrav mora se odmah zapovijedati, čim straža stupi pod oružje.
-   Ako se kod straže nalazi zastava, to se zapovijeda pozdrav, čim zastavnik sa njom istupi iz stražare. Prilikom unašanja pozdravlja se tako dugo, dok zastavnik sa zastavom ne uđe u stražaru.

Toč. 64.

Iskazivanje počasti stražara.
Stražar iskazuje počast:

1)   Poglavniku,
2)   Presvetom Oltarskom Sakramentu,
3)   svakom višem i predpostavljenom,
4)   ustaškoj zastavi,
5)   kod ustaških vojnih jedinica, koje prolaze, pozdravlja samo zapovjednika i samo zastavu.
-   Stražar, kada treba iskazati počast, staje na ono mjesto, gdje je postavljen bio za vrijeme izmjene.
-   Kada se osoba, koju treba pozdraviti, približi na 6 koraka, zauzima propisan stav i pozdravlja, dok dotični ne odmakne na 6 koraka. Istom sada se može opet kretati.
-   Nema li stražar vremena stići na postavno mjesto, to on daje pozdrav sa onog mjesta, gdje se nalazi.
-   Od mirozova do budnice pozdravlja stražar samo nadzirajućega predpostavljenoga.

Toč. 65.

Dojavna služba.
Za posredovanje tj. prenašanje zapovijedi i prijava određuju se kod pojedinih zapovjedništva vrsnije ustaše, dočasnici pa i manje obhođe, a kod viših zapovjedništva i časnici. Ova služba nastupa se redovito i istodobno sa stražarskom i drugom službom.

Toč. 66.

O hapšenju.
U interesu usčuvanja ustanova ustaškog ustava i vojničkog zapta ima pravo svaki predpostavljeni i svaki viši na vlastitu odgovornost podređenoga ili nižega uhapsiti, ako ga zatekne kod zločina ili teškog prestupka, ako je pod opravdanom sumnjom, ili ako svojim ponašanjem prouzročuje narušenje javnog poredka.
-   Hapšenje vrše za to određene ustaše, stražari, straže, obhođe ili nadzorno čašće na zapovijed nadležnog zapovjedništva ili iz vlastite pobude sa svrhom da nekome oduzmu slobodu kretanja, da tako bude stavljen pred sud, vlast ili nadležno zapovjedništvo.
-   Bezrazložno uhapšenje, nadalje neopravdani grubi postupak prigodom hapšenja, mora se kazniti kao zloporaba službene vlasti.

Toč. 67.

Odlikovanja.
Osobito revno vršenje službe, i istaknuta djela Poglavnik nagrađuje promaknučem, pohvalnim priznanjem i podijeljenjem odlikovanja.
-   Ustaša se mora pouzdati u svoga predpostavljenoga, da će njegovu službu pravedno prosuditi, a predpostavljeni je pako dužan, da istaknuta djela svojih podređenih stavi do znanja višim predpostavljenim,
-   Odlikovanja se moraju nositi u svim svečanim i inim prigodama.

[Izvor: Arhiv Vojnoisrorijskog instituta JNA u Beogradu, Fond NDH, Km. 85., 28/6)

_________________________

Zašto je fond Nezavisne Države Hrvatske još uvijek u beogradskome Vojnom arhivu?

U Hrvatskoj se vlade mijenjaju ali niti jedna nije povratila pokradenu hrvatsku arhivsku građu iz Srbije.


8. od 8
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!