CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 22:39:02 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Stanovništvo u Velikom Kutu  (Posjeta: 10764 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 10, 2014, 13:25:44 »


Stanovništvo u Velikom Kutu

Po kazivanju pokojnoga Mile Draženovića iz Kanade

Ovaj popis čekao je od 14. listopada 2010 da nastavim s temom moga rodnog kraja koje gubi svoje stanovništvo kao stara bakica zube.
Za nekoliko godina selo će biti napušteno. Samo jednom ili dva puta u godini oživjeti će kroz posjetu iz dijaspore.

Kad opazim na livati prvi cvijetak,
visibabu, a za njom tratinčicu bijelu,
onda znam; Nigdje tako lijepo nije
kao u mom rodnom selu.


Veliki Kut: broj kućanstava prije 1945

Varoš, kuće 1 i 2

1.   Obitelj Marka i Mandice Draženovića
-   Sin Pave poginuo kao ustaša 1495 na mostu u Gospiću u borbi sa partizanima.
-   Kći Julka ili Jeka udala se za Pavu Šebalja (kuća 28)
-   Kći Tonka (kuća 2)
-   Sin Mile bio je "financ" - porezni službenik do 1945. Umro je u Argentini.

2.   Obitelj Josipa (zvan Joja) Perkovića iz Jelvica, oženio Tonku, kći Marka i Mande Draženović.
Jojina i Tonkina djeca:
-   Zora Perković (* 1935) udala se 20.02.1953 za Josu Draženovića-Lugarovog. Zora i Josa D. Žive u Kanadi.
-   Marija, otišla kao djevojka k sestri Zori,
-   Jiva (Štenta) otišao s obitelji k sestri Zori i
-   Mila.


Grič, kuće 3 do 10

Draženović Adam (Dane) r. 1843 VK 10, roditelji Adama (Dane): Draženović Miko i Ana (sl.220) /pradjed od Ivice Račana/ Miko i Ana su pra-pradjed i pra-prabaka Ivice Račana.
Draženović Adam (Dane), udovas pokojne Ane r. Šebalj, ženi se 2.4.1894 (51. g. star) za udovicu Domić Mandu r. 1844 (50 g. stara) iz Lučana 6, kći roditelja: Rajković Petra i Kate.

 

Djeca Adama (Dane) i Marije Draženović r. Šebalj:

-   Draženović Franjica r. 1876 VK 10 - udaje se sa 19 g.-, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj /sestra od Ivice Račana pradjede/ (sl.224) Adam Dane 33 g. star.
-   Draženović Petar r. 1879 VK 10, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj -ženi se sa 18 g.sa Rožom Madžar r. 1882, 15 g. stara-,/brat od Ivice Račana pradjede/ (sl.238) Adam Dane 36 g. star.
-   Draženović Dane r. 8.5.1889 VK 10, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj (vidi sl. 17) /djed od Ivice Račana/ Adam Dane 46 g. star.
1. brak sklopio 4.10.1908 sa Perković Katom
2. brak sklopio 19.4.1919 sa udovicom Šebalj Katom r. Draženović

Što do ovoga trenutka nisam znala je, da je Danetova (otac Marije Račan) druga supruga bila rođena Draženović i kao udovica Mile Šebalja (od 04. 05. 1913, 23 g. stara) udala se šest godina kasnije 19. 04. 1919 za udovca Danu.
To znači da su Danina djeca iz prvog braka /Marija i Ivan/ 'samo' po ocu rod sa Draženovićima-Lugarovima, a dijeca iz drugog braka sa Katom /D.-Ljubići/ su rod sa D.-Lugarovima i po ocu i po majci. (vidi RL, sl. 38).

-   Draženović Miko r. 8.5.1889 VK 10, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj (sl.18). Dane i Miko su blizanci. Adam Dane 46 g. star.
-   Draženović Ana r. 27.10.1891 VK 10, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj (sl.58) Adam Dane 48 g. star.

3.   Obitelj Mile (zvan Ljubić) Draženovića, sina Dane i Kate. (kuća desno na fotografiji ili preko puta oca Dane (ruševina)

4.   Djeca Dane i Kate Draženović r. Perković, djeda i bake Ivice Račana. (sl. 3-ruševina)
-   Sin Ivan (Jiva)
-   Kći Marija (majka Račanova). Marijina djeca: a), b) i c)
a.   Ivica Račan
Ivica ženi Agatu Špišić, *18. 01. 1944. u selu Greda Sunjska. Imaju dva sina:


Račanova prva supruga Agata Špišić i sin Zoran r. 1976

      (1)   Ivan * 02. 02. 1973. u Zagrebu
      (2)   Zoran * 1976 i Martina Knežević
         (2.1)   Ognjen * 09.02.2007 /unuk Ivice Račana/
b.   Zdenka
c.   Ivanka ud. Nujić, živi u Sl. Brodu

Ivan (Jiva) i Marija (Račan) su Danina djeca iz prvog braka s Perković Katom.

Opaska

Komunistička propaganda o prisilnom radu Hrvata u Njemačkoj od 1941 do 1945 ili
'Mit o logorašima Mariji i Ivici Draženović i Ivanu Račanu'.

Nitko nije došao u Veliki Kut i zarobio, između ostalih mladih djevojaka, Mariju Draženović i transportirao ju u Njemačku. Da bi bolje shvatili život tog vremena moramo najprije definirati dva izraza:
-   strani radnik (gastarbajter) dobrovoljni i
-   prisilni radnik.

Iako se izrazi "strani radnici" i "prisilni radnici" najčešće naizmjenično koriste, trebamo ove dvije skupine diferencirano razmotriti, jer strani radnici nisu automatski i prisilni radnici. Prisilni rad u nacionalsocijalizmu nije se odnosio samo na stranu radnu snagu.

Suvremeni izraz "strani radnici" je prvotno neutralan i označava, za razliku od domaćih, samo strane radnike. Pored ovog, bio je, iako rijetko, već od nacionalsocijalista korišten izraz "gastarbajteri", a mnogo kasnije "strani državljani".

Izraz "prisilni rad" odnosi se na ljude koji su bili iz moralnih / etičkih razloga prisiljeni na rad. On je značio kaznu ili je služio kao preventivna mjera za spriječavanje siromaštva i troškova socijalne skrbi.

Njemački zatvorenici (strani i domaći) bili su u zatvorima i logorima prisiljeni na rad što se može usporediti s Golim otokom i drugim jugoslovenskim logorima u posljeratnom razdoblju.

Nacionalna i međunarodna migraciju radne snage je oduvijek bila potvrda da domovina nije u mogućnosti svojim državljanima osigurati osnovne životne potrebe.

Više o temi Hrvatski radnici u Njemačkoj 1941 – 1942 > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2225.msg8762#msg8762

Izraz "Strani radnik (-ca)" bio je u Njemačkoj korišten tijekom Drugog svjetskog rata i već od samog početka on se ne može uspoređivati s prisilnim radom jer su radnici dobrovoljno otišli na rad u Njemačku. Ako ih je išta prisililo, onda su to bile osobne egzistencijalne teškoće u domovini. Plaće u Njemačkoj bile su za dobrovoljnu radnu snagu vrlo primamljive.

Ponuđene plaće u Njemačkoj kretale su se između 9,10 i 9,25 RM po danu, od kojih je poslodavac sebi zadržao dvije RM na dan za smještaj i prehranu. /1 RM = 4,50 €/ To znači, kada se odbije 9,00 € za smještaj i prehranu, dnevna neto zarada iznosila je 31,95 € ili za 26 radnih dana neto 830,70 €.

Za razliku tzv."istočnih radnica" Hrvatice su bile, zbog bilateralnog sporazuma, što se uvjeta života i plaće tiče, potpuno ravnopravne s njemačkim radnicama. Hrvatske radnice živjele su zajedno u jednom smještaju, gdje su bile dobro opskrbljene. Jednom tjedno bila je isplata plaća. Hrana je ista bila kao i za njemačke radnike, ponekad čak i obilnija. Velike tvrtke ili farme imale su vlastite kantine, koje su bila pod nadzorom 'Centra za kontrolu namirnica' u smislu količine i kakvoće izdane hrane. Nedjeljom su radnice imale slobodni dan, ali kantine je i nedjeljom bila otvorena. Radnice su smjeli izlaziti i prisustvovati zabavnim događajima. No što je strogo zabranjeno bilo su seksualni kontakti između njemačkih žena i stranih radnika i obrnuto. Muškarci su kažnjavani sa slanjem u radni logor, a prema strankinjama su vlasti primjenjivale neuporedivo blažu kaznu, osobito kad se iz takvih odnosa rodilo dijete.

Što te žene tada još nisu slutile je, da ih na povratku u domovinu čeka moralna osuda njihovog naroda. Kao da to nije bilo dovoljno; povratnice su bile osumnjičene za kolaboraciju s neprijateljem i bile su izgrđene i titulirane. Da bi svoj radni boravak u Njemačkoj 'opravdale' mnoge od tih mladih žena su u posljeratnim godinama izmislile tužnu logorašku priču. A poneki muškarac pokušao je, po povratku u komunističku domovinu, sebe prikazati kao žrtvu njemačkog okupatora i protivnika NDH. I tako su ti Hrvati, kojima Nijemci ni dlaku s glave nisu skinuli, preko noći postali Titovi "drugovi i drugarice", njegovi učenici i 'povijesne ličnosti'.

10. travanj 1941 bio je, nakon proglašenja NDH, ujedno i dan ulaska njemačkih postrojbi u Zagreb. Raspoloženje stanovništva nije bilo ni oduševljeno niti neprijateljsko. Zagrebačke frajle dočekale su Wehrmacht s narančama i cvijećem. Većina, pogotovo proletarijat, bili su zahvalni Hitlerovoj Njemačkoj na osnivanju Nezavisne države Hrvatske. A Njemačka je Hrvatsku tretirala kao savezničku i prijateljsku zemlju.

Godine Provizacije 1912 – 1919 i bijeg Hrvata trbuhom za kruhom

http://www.ci.chisholm.mn.us/index.asp?SEC=2F752AB4-EE8D-4F2C-A418-4697494F7D50&Type=B_BASIC


Izvor: Hrvatski povijesni muzej, Zagreb  

Mjesec dana kasnije, 8. svibnja 1941 Nezavisna Država Hrvatska sklopila je sporazum o slanju radne snage u Njemačku. Nedugo zatim otvaraju se 'Agencije za zapošljavanje' hrvatskih radnika u Njemačkoj i to u: Banja Luci, Osijeku, Sarajevu, Mostaru i Senju.


Agencije za zapošljavanje francuskih radnika u Njemačkoj, Pariz, veljača 1943
Izvor: Bundesarchiv, Bild 183-2002-0225-500


1. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Svibanj 10, 2014, 13:33:36 »


Hrvatsko stanovništvo saznalo je o mogućnostima rada u Njemačkoj kroz radio (Hrvatski krugoval), novine, poštu i kroz "usmenu propagandu" od već zaposlenih Hrvata u Njemačkoj.

Tako je već 21. lipnja 1941 iz Zagreba krenuo prvi kontingent hrvatskih radnika u njemačku Westfaliju točnije rečeno u Ruhr područje gdje su trebali raditi u proizvodnji uglja.

Drugi kontingent hrvatskih radnika dobo je posao u građevinarstvu. Udio hrvatskih građevinskih radnika iznosio je još u kolovozu 1944, 15% od ukupne domaće i strane radne snage.

Na početku rata Hitler je bio protiv zapošljavanj žena ali nakon usklika "totalni rat" pristao je i on na uporabu inozemne ženske radne snage.

* * *

Djeca Dane i Kate Draženović r. Draženović /Marije Račan polubraća i polusestra/ imaju nadimak Ljubići (iz milja zvan Ljubić/iz ljubavi rođeni/)


Lijevo: kuća Marka Ljubića sina strica Dane i druge zene Kaje, poginuo u borbi sa partizanima
Desno: Marko Draženović-Skale i Mile Draženović-Ljubić s obitelji 4.7.2009

-   Sin Mila živio dugo u Francuskoj
-   Sin Mika (poginuo kao ustaša 1942)
-   Sin Marko
-   Kći Kata živi u Brinju

5.   Nemam podatke

6.   Obitelj Petra Draženović-Grk, stariji, brat Dane D. (kuća 4)
Djeca Petra: Mile, Tone i Petra


Kuće br. 5 više nema; Kuća br. 6 braće Tone i Petra Draženović-Grk

7.   Tona Draženović ubijen 1945.

8.   Pera Draženović, sin Petra i brat Tone ( kao dijete pao pod valk i ostao bez obadvije noge)

9.   Obitelj Jose i Mande Draženović-Grk. Mande je sestra Tome, Mile i Marka iz Lugarovih. Iz te obitelji potječ: Filip (kćer živi na Griču), Marija, Kate, Marica i Vera udata za Pavu Šebalja (kuća 28).
-   Sin Stevo u borbi s partizanima iz crkve u Jezeranama odveden gol i žicom vezan u Drežnicu i tamo ubijen zajedno sa drugim Jezeranskim mučenicima.
-   Sin Mile


Na Griču-kuća od Jose i Mande Draženović-Grk-sinovi Stevo i Mile  

10.   Joja Draženović-Grk s obitelji

Lugarovi, kuće 11 do 18

11.   Obitelj Jure i Jelke (zvana Jeka) Draženović. Jeka je sestra od Tonke D. udana za Joju Perkovića. Jeka je kupila kuću od djedinog strica, preko puta Vlade Draženovića-Cveka (24). Djeca danas žive u Sisku.

12.   Mićo Draženović-Šarija. Stara kuća je srušena. Novu podigao unuk Vlado i žena mu Stanka rodom iz Crne Gore. Odselili u Dugo Selo


Kuća Miće Draženović-Šarije  

13.   Obitelj Mike i Marije Draženović-Cvek. Kuće više nema.
(Stablo desno na fotografiji posadio je moj stric Krsto Draženović-Lugarov  (*12.12.1933 /kuća 14/, †1971 ubijen i pokopan u Australiji)
Imali su 7 sinova i jednu kćer:
-   Pera, umro vrlo mlad
-   Mila, umro vrlo mlad
-   Marko (Vladin tata /kuća 24/)
-   Mata
-   Mijo (živio u Belgiji, bio jako zgodan) oženio Zlatu Majačić iz Križpolja
-   Nikola, odveden u Drežnicu i streljan 1943. ili 1944.
-   Ivan
-   Ana, udana za Marka D.-Lugarovog (kuća 14)
Vidi > Obiteljsko stablo Marka Draženović - Lugarovi > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=15.0


Kuća Mike i Marije Draženović-Cvek. Kuće više nema

14.   Marko Draženović-Lugarov (*1847 † 31.03.1923) i Matija Tominac (*1844 † 23.12.1908) iz Stajnice, sagradili su 29.12.1919 novu kuću. Prije su imali kuću - brvnaru - preko puta. Kuća je srušena 15.04.1917. Marko i Matija imali su dva sina i četiri kćeri:
Priče da se je Marko nakon smrti prve žene Matije u 61 g. starosti ponovo ženio su neistinite
. Zadnjih 20 g., sve do svoje smrti 1908, živio je kao udovac sa sinom Milom.

Kuća Marka (lugara) i Matije Draženović, sagrađena 1919
Desno u dvorištu bila je štala, ožbukana i na zidovima, od moga tate, naslikane životinje u prirodonoj veličini. Između štale i stanbene kuće bila je kuvarija s nadkrovljem za saonice i kočiju. U dvorištu, pored 2,5 m visoke kapije bio je bunar. Zadnji puta očišćen i korišten 1952. U ogromnom podrumu bile su pohranjene stare uniforme iz I. i II. sv. rata te nekoliko škrinja sa starim dokumentima od kojih je dio u mojem vlasništvu. Nažalost se papir polako pretvara u prašinu.

1.   Marija (*1874) udala se 26.9.1891 za Šebalj Marka, VK 15


2.   Cilika (*1877) udala se 11.1.1897za Šebalj Matu, MK 15


3.   Mile (*23.10.1885 † 20.12.1961)
4.   Ivana (*24.6.1888), sa 17. god., 5.12.1905 otišao u Ameriku kod nekog Jose Belobrajdića, 300 Jerome St, McKeesport, PA gdje je umro 1912) Otac Marko zabilježio u svome dnevniku: Jive poslal 100 forinti iz Amerike 15.12.1906.
5.   Manda * 1883, udanu za Peru Gerovca iz Jezerana kbr. 131. Petar Gerovac otišao s Mandom i kćerkom Marijom 27.01.1906 za Michigan City, Indiana, kod zeta nekog Jelića i stanovali u 928 Forest St. Pera došao iz Amerike 07.07.1913 radi rasprave zbog ostavštine i vratio se u SAD. Manda Gerovac se sigurno s obitelji preselila u Kandau jer je ocu Marku poslal pismo 08.03.1914 iz 65 Third Ave, Schuhacher, ON. Manda je morala još 1930 biti živa jer joj je brat Mile poslao pismo 13.02.1930. Manda je u Kandi rodila sina Steve koji je u gradu Calumet, Michigan živio sa Amandom Pernar i s njom imao dvoje dijece: Anu Gerovac i Franka Gerovac. Steve G. putovnica izdana je 1920 s kojom je otišao s obitelji u Schumacher-Timmins, Ontario. Raspravu je vodila Amanda Pernar zbog ostavštine, navodno da su djeca Ana i Frank bili vanbračni, te je obitelj Gerovac htjela prisvojiti Stevinovu ostavštinu.
http://mjfenn.hubpages.com/hub/Visiting-Schumacher-in-Timmins-Northern-Ontario-remembering-Croatian-heritage#
6.   Kata udanu za Juru Tominca iz Stajnice i
7.   Ana (zvanu "Cura") udanu za Marka (zvan "Suza") Šebalja, kbr. 16/120. Imali su 4 djece:
-   Sina Ivana (zvan Jiva Mrljunac)
-   Kći Julku Žulj
-   Jelu Šebalj, odselila u Sisak, Jele Šebalj imala je kćer Maricu.
-   ?

1)   Mile (*23.10.1885 † 20.12.1961) 21.02.1909 oženio Mandu Sertić (*23.05.1890 † 15.05.1960) iz Malog Kuta 14. Roditelji Mande su Mile i Mande Šebalj rođ. Sertić.



2. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Svibanj 10, 2014, 13:39:10 »


Marko-Lugar, Milin otac /moj pradjed/ zabilježio je u svome dnevniku:
-   16.03.1907 Mile u Böcksteinu, Bad Gestein, Austrija
-   31.03.1907 Mile odlazi za Ameriku
-   02.02.1909 Mile doneo iz Amerike 225 for.
-   19.02.1909, u petak (ja) sa sinom Milom na prošnji, potrošio 15 for.
-   20.02.1909 Dozvola za ženidbu (7 for.)
-   21.02.1909 Milino vjenčanje, dao sam Mili 3 fil. i pol

Mijo Draženović *1866 (1899 u Bugarskoj), imao je tri sina i jednu kćer:
a)   Tomicu (kuća 15)
b)   Milu (kuća 16)
c)   Marka (kuća 17)
d)   Mande se udala za Josu D. na Griču i imali su četiri kćeri i jednog sina
1.   Marija
2.   Kata
3.   Marica
4.   Vera
5.   Filip (Filipova kći živi na Griču
15.   a) Tomica i Marica, imali su dva sina Ivana i Milana, kao ustaše poginuli u II. sv. r.

16.   b) Mile, otac od Marije D., udanu za Josu Draženovića-Skalina (kuća 25). Marija (moja krštena kuma) sa sinom Josom (zvan Joja) odselila u Kanadu. Marijin brat Milan r. 1933 odselio u ZG-Lučko.

17.   c) Marko (zvan Markić) oženio Anku Draženović, zvanu "teta Nane". Imali su tri kćeri: Kata (?) udana za Miku Šebalja, Zora odselila u Australiju i Mariju.


Kuća br. 17  

18.   Stari ljudi, odavno umrli: Mile i Janja Draženović (kuće više nema)
   

Kuće br. 18 više nema  

19.    Mate Draženović, zvan "Fiž", bratić djede Mile, u kući je držao trgovinu mješane robe i gostionicu. Žena Mande Šebalj, kći Mije i sestra Vida Šebalja, smrzla se je u snijegu vraćajući se zimi iz Josipdola u V.K. Nisu imali dijece. Matina sestra (moga djede sestrična) udala se za Miju Šebalja, brata od Vida. Ana Šebalj ima kćer Katu (zvanu Capa). Brat trgovca Mate je Josa Draženović. Mate je umro u Antulićima kod rodbine. (kuće br. 19 više nema)

20.   Jure Sertić iz Sv. Nedelje, priženio se za Milku Draženović, djedinu sestričnu. Imali su sina Mirka i kćeri Katu i Maricu. Maricin sin živi u ZG, Hruševačka 16. Mirko je rođen gluhonijem, ipak je radio kao šuster i živio u Zagrebu. Mirko je imao kćeri: Katu i Julku (Lucu). (kuće br. 20 više nema)


Desno: tu je stajala kuća br. 19 u kojoj se Mate D. imao u jednoj prostoriji gostionicu a u drugoj trgovinu mješane robe.
Veliki Kut je imao i svoju gostionicu u VK 3 (sl. Mat. knj. vjenčanih 238)-gostioničar Medarić Mile. Lijevo: kuća br. 20 bila je kuća Jure Sertića
 

22.   Napuštena kuća Mile Draženovića-Skale. Mile je umro u Kanadi. Milim sin Mile ml. ubijen je pri kartanju u Americi.

23.   Marko Draženović-Skale i Tonka. Imali su četiri kćeri i sina Marka ml. oženjen sa Maricom, njihova kći Zora Šebalj živi u Njemačkoj. Teta Marica je mene, prvi dan kada sam se rodila, dojila.


Kuća Marka Draženovića-Skale br. 23, odmah preko puta moje rodne kuće (na crtežu br. 14), u gruntovnici upisana pod br. 23  

24.   Josa Draženović-Skale, bio je partizan i državni tužitelj u ZG. Kuće 19 do 23 nalazile su se u "Perićima" po Peri, bratu moga pradjede Marka lugara.

25.   Marko Draženović-Cvek i Anka Perković iz Jelvica, imali su
a.   Anku, udovica Mike Vidakovića iz Brinja, živi u Sisku;
b.   Zoru, udovica Vlade Petraka, živi u Brinju i
c.   Vladu. Vlada je oženjen s Ružom Šebalj i imaju kći Anku i sina Mark.

Veliki Kut-kuća Vlade Draženović-Cvek, na crtežu br. 24. U gruntovnici pod brojem 54.
Lijevo: Vlado, Ruža i snaja; desno: Vlado, Ruža D.-Cvek i Mile D. Unuk Marka D. Lugarovog, autor ovih fotografija. Umro 31. 02. 2013 u Collingwoodu, ON


26.   Josa Draženović-Skale ženio se tri puta. Prva žena Ruža Vidaković iz Lujića je umrla. Druga žena Marija Šebalj umrla. Treća žena Marija Tićak, udovica Tićka koji je došao iz Kanade i pri izlasku iz gostionice na cesti u Brinju ubijen nožem u leđa od nekog razbojnika. Josin sin Mile zaklan u Kanadi. Sin Jive oženio Mariju Draženović. Marija živi sa sinom Jojom u Kanadi. Marija, zvana Mica, je moja krštena kuma. (Na crtežu kuća br. 25)


Veliki Kut: Kuće Joje Draženovića-Skale, na crtežu br. 25  

27.   Božo i Janja Šebalj, imali su tri sina, sva tri ustaše: Nikola, Toma i Juru, ubijeni 1942.

28.   Vid i Ruža Šebalj-Blisulja, sin Tomo Šebalj - brat Ruže Draženović-Cvek - radio u policiji u Karlovcu, od partizana ubijen 1945.

29.   Jive i Tonka Šebalj-Blisulje, djeca Mile i Pave. Mile poginuo vrlo mlad kao ustaša u borbi sa partizanima 1941 ili 1942.

30.   Marko Šebalj (usko povezan s kućom br. 19), Martin je sin Marka. Martin ima dva sina: Marka i Miju. Mijo ima 4 djece: Julku, Mandu zvanu "Mrča" jer je bila jako crna, Miju ml. i Vida (Davida) Šebalja. Julka se udala u Srbiju za nekoga Žulj, imaju 4 sina: Tomu, Ivana, Viktora i Đuku (?). Mijo odlazi u Glinu, ženi se sa Anom Fiž (sestrom trgovca Mate Draženović)i dobiva tri sina: Pericu, Milu i Dušana. Mijo je umro u Popovači (ludnici). Mijin sin Mile živi danas u Novom Sadu.Vid ostaje u Šebaljima i ženi se sa KatomVučetić iz Stajnice. Vidov sin Toma oženio Mandu Draženović-Lugarovu, žive u Senju, njihova djeca Marija i Michael žive u Aachenu.

31.   Tomica i Tonka Šebalj

32.   Marko Šebalj-Mrljunac i teta 'Cure' (sestra Mile D.-Lugar, imali su sina Jivu Šebalja-Mrljunca

33.   Stric Luka Šebalj

34.   Ivica i Kaja Šebalj-Dlaka

Veliki Kut: Kuće Šebalja od br. 26 do 33  

Od 1818 do 1918 u Velikom Kutu su živjele sljedeće obitelji:

-   Perković, k. br. 2 i 18
-   Medarić, k. br. 3, 4, 5, (6), i 7. U kući br. 3 bila je gostionica Mile. M.
-   Trtanj, k. br. 1 i 17
-   Tićak, k. br. 8, 9 i 21
-   Draženović 10, (11 i 12), 13, 14 do 23
-   Šebalj, k. br. 15 i 16

U današnjim Šebaljima nije tata bilo kuća.

* * *

Iz Matične knjige vjenčanih 1888 - 1899


klik na sliku otvara novi prozor  

Tićak Marija r. 1865 VK 8, roditelj: Tićak Marko i Kata (184)
Draženovic Kata r. 1868 VK 22, roditelji: Draženović Joso i Luca (185)
Draženović Tonka r. 1860 VK 13, roditelji Draženović Jure i Kata (186)
Draženović Ana r. 1869 VK 23, roditelji: Draženović Marko i Marija (187)
Šebalj Ruze r. 1871 VK 16, roditelji: Šebalj Jure i Ivka (188)
Draženović Božo r. 1862 VK 22, roditelji: Draženović Joso i Luce (189)
Perković Ana r. 1865 VK 18, roditelji: Perković Miko i Tonka (190)
Perković Luja r. 1867 VK 18, roditelji: Perković Petar i Marta (191)
Šebalj Roža r. 1861 VK 15, roditelji Šebalj Stjepan i Ana (192)
Šebalj Kata r. 1867 VK 15, roditelji Šebalj Martin i Ana (193)
Medarić Kata r. 1868 VK 5, roditelji: Medarić Joso i Luca (194)
Perković Manda r. 1866 VK 2, roditelji: Perković Mile i Marija (195)
Šebalj Miko r. 1860 VK 15, roditelji: Šebalj Joso i Marija (196)
Draženović Mile r. 1864 VK 13, roditelji: Draženović Jure i Kata (197)
Draženović Jure r. 1864 VK 22, roditelji: Draženović Mato i Marija (198)

3. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Svibanj 10, 2014, 13:42:06 »


Šebalj Tonka r. 1868 VK 15, roditelji: Šebalj Joso i Marija (198)
Draženović Stjepan r. 1862 VK 10, roditelji: Draženović Grgo i Marta (199)
Perković Vid r. 1863 VK 18, roditelji: Perković Miko i Tonka (200)
Trtanj Marija r. 1866 VK 17, roditelji: Trtanj Lovre i Matija (200)
Perković Luka r. 1830 VK 18, roditelji: Perković Mato i Marta (201)
Šebalj Miko r. 1865 VK 16, roditelji: Šebalj Marko i Luja (202)
Draženović Mile r. 1866 VK 23, roditelji Draženović Marko i Marica (203)
Draženović Mile r. 1870 VK 22, roditelji: Draženović Joso i Luce (204)
Šebalj Mile r. 1818 VK 15, roditelji Šebalj Jure i Luce (oženio se s 72 g.) 205
Medarić Luja r. 1864 VK 7, roditelji: Medarić Ivan i Marija (206)
Draženović Marija r. 1874 VK 23, roditelji Draženović Marko i Matija (207)
Šebalj Marko r. 1870 VK 15, roditelji: Šebalj Martin i Ana (207)
Medarić Dragutin r. 1866 VK 5, roditelji: Medarić Joso i Luce (208)
Trtanj Bara r. 1868 VK 17, roditelji Trtanj Pave i Luce (208)
Medarić Jure r. 1870 VK 7, roditelji: Medarić Ivan i Marija (209)
Trtanj Mile r. 1864 VK 1, roditelji Trtanj Luka i Luce (210)
Šebalj Marija r. 1870 VK 15, roditelji: Šebalj Stjepan i Ana (211)
Perković Marija r. 1869 VK 2, roditelji: Preković Mijo i Tonka (212)
Šebalj Mijo r. 1862 VK 15, roditelji: Šebalj Martin i Ana (213)
Šebalj Ana r. 1831 VK 15, roditelji: Šebalj Franjo i Bara (214)
Perković Marica r. 1871 VK 2, roditelji Perković Šimun i Manda (215)
Medarić Marta r. 1863 VK 4, roditelji: Perković Ilija i Lucija (216)
Perković Matija r. 1869 VK 18, roditelji: Perković Petar i Marta (217)
Draženović Ana r. 1871 VK 14, roditelji: Draženović Marko i Ruze (218)
Perković Ana r. 1878 VK 2, roditelji: Perković Vid i Bara (219)
Draženović Adam (Dane) r. 1843 VK 10 - udovac s 51 g./pradjed od Ivice Račana/, roditelji Dane: Draženović Miko i Ana (220)
Perković Janja r. 1877 VK 2, roditelji Ivan i Marija (221)
Perković Ivan r. 1869 VK 18, roditelji: Draženović Miko i Tonka (222)
Trtanj Joso r. 1868 VK 17, roditelji: Trtanj Mijo i Marta (223)
Draženović Franjica r. 1876 VK 10 -udaje se sa 19 g.-, roditelji: Draženović Adam (Dane) i Marija r. Šebalj (vidi sl. 58) /sestra od Ivice Račana pradjede/ (224)
Perković Jure r. 1842 VK 18, roditelji: Perković Ivan i Matija (225)
Šebalj r. Milaković Marija r. 1858 VK 15, roditelji: Milaković Mate i Ana (225)
Trtanj Ana r. 1872 VK 17, roditelji: Trtanj Pave i Luce (226)
Trtanj Marija r. 1873 VK 17, roditelji Trtanj Mijo i Marta (227)
Draženović Ana r. 1876 VK 22, roditelji: Draženović Joso i Lucija (228)
Draženović Joso r. 1868 VK 19, roditelji Grgo i Marta (229)
Trtanj Ana r. 1876 VK 1, roditelji: Trtanj Mate i Marija (229)
Tićak Anton r. 1869 VK 21, roditelji: Tićak Marko i Matija (230)
Medarić Marica r. 1874 VK 7, roditelji Medarić Vid i Manda (231)
Perković Vid r. 1851 VK 2, roditelji: Perković Vid i Kata (232)
Tićak Mile r. 1850 VK 9, roditelji: Tićak Marko i Kata (234)
Šebalj Vid r. 1874 VK 16, roditelji Šebalj Toma i Marija (235)
Draženović Cilika r. 1877 VK 23, roditelji: Draženović Marko i Matija (236)
Šebalj Manda r. 1874 VK 15, roditelji: Šebalj Stjepan i Ana (237)
Draženović Petar r. 1879 VK 10, roditelji: Draženović Adam (dane) i Marija –ženi se sa 18 g.-,/brat od Ivice Račana pradjede/ (238)
Perković Ana r. 1875 VK 2, roditelji: Perković Marko i Manda (239)
Medarić Ana r. 1875 VK 5, roditelji: Medarić Joso i Luca (240)
Tićak Pave r. 1875 VK 9, roditelji: Tićak Miko i Marija (241)
Šebalj Luce r. 1854 VK 16, roditelji: Perković Luka i Jela (242)
Tićak Matija žensko r. 1879 VK 8, roditelji: Tićak Adam i Marija (243)
Tićak Marija r. 1876 VK 21, roditelji: Tićak Marko i Matija (244)
Trtanj Vid r. 1871 VK 17, roditelji: Trtanj Mijo i Marta (245)
Medarić Božo r. 1838 VK 3, roditelj: Medarić Juraj i Manda /unuk Božo r. 30.0.1896 VK 6, (vidi sl. 135) Mat. k. rođ./ (246)

U razdoblju od 11 godina tj od 1888 do 1899 iz Velikoga Kuta vjenčalo se 68 osoba. U prosjeku 6,2 osobe godišnje.

Više > Sklopljeni brakovi  u Hrvatskoj str. 111 > http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2012/sljh2012.pdf











4. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Svibanj 10, 2014, 13:43:54 »














5. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Svibanj 10, 2014, 13:45:27 »












Izvadak iz matice rođenih (183 rodna lista) slijedi uskoro.
_________________

Lička prezimena > Rodoslovlje Draženović > Grobnice Draženovića u Križpolju > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1965.msg4237#msg4237

Naselje Ploščica:
Do 1961. samostalno naselje, a od 1971. dio naselja. Vidi napomenu pod Letinac.

Naselje Veliki Kut:
Samostalno naselje do 1961., a od 1971. dio naselja. Vidi napomenu pod Križ Polje.

Naselje Crnac Jezeranski:
U 1857. iskazano kao dva naselja, Donji Crnac i Gornji Crnac. U 1869. i 1880. podaci su sadržani u naselju Jezerane. Do 1961. iskazivano kao naselje, a od 1971. kao dio naselja. Od 1880. do 1900. iskazivano pod imenom Crnac, odnosno Črnac, a od 1910. pod imenom Crnac Jezeranski. Vidi napomenu pod Jezerane.

http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/Footnote.asp?File=Tabela5_09.px&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/5%20Stanovnistvo%20bivsa%20naselja/&ti=Li%E8ko-senjska+%9Eupanija-+broj+stanovnika+po+biv%9Aim+naseljima++++&lang=10&ansi=1

6. od 6
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Markokr.

Postova: 71


« Odgovor #6 : Svibanj 11, 2014, 13:05:23 »


Bog Mare

Veliki kut si bravurozno „opisala“. Svaka cast.
Citajuci tvoj tekst dolazila su sjecanja i vracanje u proslost.

Pusica
Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Svibanj 11, 2014, 13:10:22 »


Bog Marko!

Nisam baš zadovoljna s opisom moga rodnog sela jer nemam koga pitati, a ja skoro ništa ne znam. Mile iz Kanade je umro prije godinu dana, a svi ostali Velikokutari su raštrkani po svijetu i čak oni od kojih imam adrese i broj telefona nisu bili voljni pomoći mi s informacijama. Ponašali su se na telefonu razervirano, kao da ja nešto za mene osobno od njih tražim, kao da ću ja osobno s ovim opisom profitirati.
Mi puno ističemo naše domoljubstvo ali s ovakvim ponašanjem se vidi da je za većinu domoljubstvo samo fraza - izraz koji ništa ne znači.

Što mi još više smeta, da je taj isti hrvatski narod nakon 1945 svaku curu koja je simpatizirala Nijemce ili Talijane ili ustaše proglasio "njemačkom, talijanskom ili ustaškom kurvom".
-   Što je sa partizankama?
-   Zar je 'crvena petokraka' i njihovo ponašanje i njihovu vanbračnu dijecu opravdala?
Je! Jovanka Broz je još i danas za mnoge pojam žene i heroja. I nitko ju ne osuđuje zbog "seksualne raskalašenosti" s najvećim ljubavnikom i ubicom - drugom Titom. Nitko ju ne osuđuje, da je svoje rodno selo posjetila samo jednom i to kao Titova supruga s podignutim nosom.

Jovanka se stidjela svoga porijekla > http://doznajemo.com/2012/09/17/otkrivena-istina-o-pravom-karakteru-supruge-josipa-broza-tita-jovanka-se-stidjela-svoga-porijekla/
http://www.24sata.hr/express/otkrivamo-velike-ljubavne-tajne-josipa-broza-sve-titove-zene-359669

Tako je to: Crvena petokraka je opravdanje za sve nemoralno. Tako je i danas: Mesić, Josipović i drugi drugari veličaju crvene heroje, a ponižavaju svoj narod – dijasporu – koji je trbuhom za kruhom krenuo u svijet i tako prehranjivao svoju obitelj i rodbinu u domovini.

Pravi junaci su oni, koji su tražili izlaz iz svoga mizernog života, koji kopajući po rudnicima nisu zaboravili svoju domovinu i pomagali ju - sve do danas.

Neki dan Milanović, bez stida, tvrdi u "Javna stvar": "Mi (SDP) smo najčistiji, najpošteniji i najbolji".
Rezultati nam pokazuju sve sposobnosti i ove "najbolje" vlade.
Mi smo "najbolji i najjači" u omalovažavanju "neprijatelja", pogotovo Nijemaca i Amerikanaca, ustvari svih koji su protiv 'crvene petokrake', pa bazirali naši argumenti i na laži.

Milovati
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Markokr.

Postova: 71


« Odgovor #8 : Svibanj 11, 2014, 13:54:39 »


Pa ja mislim da si upravo zbog toga bravurozno opisala. Znam da ti je tesko ali moras sacekat do desetog miseca (listopada) kada otidjem dolje pa cu ih cjediti kej limun. Imam doli jos tetu i nekoliko rodjaka koji bi nam mogli pomoc.

Mozda uspijem nesto i o Antulici saznat (Apa, Kurija, Gare, Ilija, Zec, Vuk) pa cu ti i to poslat. Tamo zivi jos dosta starijih koje poznajem od prije pa bi mi mozda moglo to nesto pomoc. Onako “iz naroda za narod”. I bez terminologije razumije se.

Znam da su “Zeceva” familija ( Drazenovic ) i Cvekovi neka daljnja rodbina. Skalini imaju u Tici rodbinu a Mike Sebalj ( rodj. 50-tih ) se ozenil iz Pernarov. Osim toga imam nekih aktualnih veza s Pernarima, Vulicima a mozda i s Malim Kutom.
Ne mogu ti nista obecati ali ....

Predrasude i okarakteriziranje ljudi i naroda je nesto cega se ja uopste grozim. Propaganda aktuelne politike moze bit pogibeljna za neistomisljenike a radikalizacija je nesto najgnusnije i najprimitivnije na ovom svjetu. Tako i Hrvatice i Hrvati koji su oduvjek morali ici trbuhom za kruhom jer je nasa politika, bez obzira koja, na privrednom planu uvjek padala na ispitu. Mi smo Balkanci i brigo moja predji na drugoga je nas mentalitet.

I za vrijeme Joze, Ante i ostalih vjetropira na nekadasnjoj balkanskoj politickoj sceni je svatko bio osumnjicen koji nije ostao „kod kuce“ klanjati se tim ljudskim rugobama.

„Javna stvar“ Milanoviceva je kao i „Javni Nuznik (WC)“. Svi s..u, a nitko ne cisti.
Ljudi su bez posla, poskupljenja svega i svacega, zivljenje na rubu egzistencije a i ispod nje a on se udara u prsa. Zivio Drug Tito i KPJ. Jebes realnost! Covik zatvori oci i sve je lopta sarena.

Ja mislim da je hrvatsko drustvo bolesno. Sado-Mazo histerija. Jer kako inace razumjeti da se takvi idioti poput ovih politicara mogu desetljecima drzati na vrhu scene i krojiti narodu stringerice (jer se za valjane svitice nema stofa) a narod im jos dize spomenike i obozava ih.

Da Nijemci i Ameri imaju svoju proslost koja nije uvjek bila covjekoljubiva je svima poznato. Ali ne moze Hrvat na njih pljuvati jer ni on nije puno bolji. Svi narodi su imali “ svog Tita, Staljina, Mao-a itd..” i razdoblja ugnjetavanja drugih naroda i upravo bi to trebalo biti osnovica za bolji zivot jedan s drugim. “Bilo i ne ponovilo se”.
Nikada toga nece biti.

Pusica

Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #9 : Svibanj 11, 2014, 14:05:14 »


Da, Marko i to je istina samo s razlikom da Nijemci ili Amerikanci ne friziraju svoju povijest, da ne implantiraju laži u nju kao Tito kosu na svoju ćelavu glavu.

Kod nas je skoro sve implatacija, pa i izjave današnjih političara sa svrhom da s tuđim djelima se hvalisaju i obavljaju svoje funkcije. Zar je slobodna Hrvatska zarada naših današnjih političara?

Naša arhitektura i cijela administracija kao katastar ili gruntovnica su tu anjbolji primjer.

Prvi katastar u Hrvatskoj > http://www.upi.geof.hr/webresursi/knjiznica/diplomski/mperencevic.pdf

Mi smo jako zaboravan i nezahvalan narod. Kako bi danas izgledala Slavonija i np. Lika bez "Švaba"? A kad su Švabe tako loše, a Rusija tako dobra što Srbi i Hrvati, odmah poslje 1945 nisu bježali u Rusiju za koju bi i danas Srbi krenuli u rat?

http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/122234-poklic-banjalucke-cetnicke-organizacije-pozivamo-sve-pravoslavne-srbe-da-podu-u-rat-i-pomognu-braci-rusima.html

Kosa na mojoj (praznoj) glavi, pa iako je ona od ustaše, cigana ili Švabe, "bolja" je od njihove. Tako ne misle samo Mesić, Josipović nego i većina našeg naroda.

Sramiti se
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!