Naselje Stara Sušica - do 1900 pod imenom Sušica – bilo je do tada mnogo veće. Dio naselja Sušice pripojen je naselju Ravna Gora.
Ravna Gora i Sušica pripadali su
Vojnoj krajini i u njima je Vojna krajina imala svoje vojne karaule * s malom vojničkom posadom. Vojna je vlast za vrijeme Krajine podigla u Ravnoj Gori osim karaule još tri zgrade: poštu, kovačnicu i kolarnicu.
Staklana u Sušici osnovana je godine 1764 osnivač i vlasnik je bio Čeh
Franjo Antun Holub. Franjo Antun Holub podigao staklanu, pa je vjerojatno Dvor privilegijem za staklanu istodobno uredio i status stanovnika Sušice, koji je bio prilagođen potrebama nove proizvodnje, odnosno staklane. Sama činjenica da Sušica nije unijeta u Urbar (najvjerojatnije zato što njeni stanovnici nisu imali obaveza koje bi izlazile iz iskorišćivanja).
Zgrada škole sagrađena je 23. listopada 1884 godine Vruća želja bijaše puka sušičkoga već od davna, da se u njihovu mjestu ustroji širiteljica pučke prosvjete - škola. Ta kako i ne bi! Odalečeni od Ravnegore pol drugi sat, ne mogahu šiljati svoju djecu tamo u školu, a da ne bi skopčano bilo sa pogibelju života kadkad odraslim, a kamo li ne malodobnoj djeci osobito za velikih zimskih sniežnih zameta, kakovih je već bilo u ovih stranah do sada dosta. I tako bi ostala djeca bez svake naobrazbe, koja je od prieke potrebe ne samo pojedincu, već čitavim zajednicam ljudi.
Dugo i dugo se je vremena to vuklo, da im se želje jednom izpune. Ali ipak što su želili, to su i postignuli: jer čim je nastupio službovanje velem.
g. Tomislav Padavić kao upravitelj podžupanije u Delnicah, koji je uvidio potrebu škole u ovom mjestu, odlučio je čvrstom voljom oživotvoriti želju puka ovog te izhoditi kod vis. kr. zem. vlade otvorenje škole u Sušici. Što odluči, to i poluči.
Misao žiteljstva sušičkoga oživotvorena je danom
23. listopada 1884. Otvorenje škole bilo je svečano obavljeno, te su se u povorci iza mladeži i mnogobrojnoga puka, idućega u crkvu, vidila sva otmenija lica, koja su savjetom ili činom nastojala oko oživotvorenja ove škole.
Tom sgodom prosborio je liepo naš zaslužni starac prečast.
g. Ferdo Babić, začast. kanonik i župník ravnogorski, sakupljenomu puku, u kratko iztaknuv znamenitost pučke škole, a poslie obavljene službe božje odputiše se u školu, gdje je preč. g. obavio blagoslov školske sgrade, a poslie sakupiše se u družtvu, gdje se na uspomenu toga dana sastavio spis, koji se imade na vječnu uspomenu toga dana čuvati
u školskoj spomenici.
Sgrada, u kojoj je smještena učiona, najmljena je, te odgovara prilično onim, što ih imamo u blizini. `
U početku svom učiona ova nije imala nikakovih učila, te se moradoh s molbom obratiti na sl. obć. poglavarstvo, da mi izvoli koja učila nabaviti ili na nadležno mjesto zaprositi.
Ali i tu se pojavi promicatelj i ljubitelj pučke prosvjete, te se velemožni g. upravitelj odazvao i izhodio u kratko vrieme kod vis. kr. zem. vlade nekoja potrebna učila ovoj školi, proniknut dubokim osvjedočenjem: "Bez alata nema zanata", kako veli naša narodna, a po tom bez potrebitih učila ni uspješna napredka.
S toga se ovim velem. g. upravitelju Tomislavu Padaviću svom harnošću zahvaljujem i kličem: Dao Svevišnji, urodile njegove žrtve za narodnu naobrazbu najboljim plodom.
Svim pako onim, koji su nastojali i koji su ulagali trud svoj za taj plemeniti čin, da se otvori pučka škola u Sušici: Budi im ovim izrečena srdačna zahvalnost u ime svoje, roditelja ter mladeži, koja će uživati plodove škole, koja će znati danas sutra cieniti i štovati svoje dobročinitelje,
koja će se ih sjećati i onda; kada njih ne bude više ovdje, kada zamiene život ovaj boljim, kada se budu preselili onamo, gdje budu primili plaču za svoje plemenite čine. Kličem im zato s mladežju: Živili usrećitelji naši i promicatelji pućke prosvjete!
Iz Sušice Dragutin Šapić, učitelj
Napredak, 10. ožujka 1885
______________
* karaula - vojn. fortifikacijski objekt u kojem borave vojnici i koji služi kao stražarnica, ob. na graničnim prijelazima ili mjestima s kojih se nadzire veće područje
Više >
http://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Su%C5%A1ica Vidi Ravna Gora >
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=119.0