CRO-eu.com
Listopad 22, 2019, 20:45:25 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Povijest rukavice  (Posjeta: 4381 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Prosinac 31, 2013, 09:42:36 »


Povijest rukavice

Rukavica, koja sve više podpada pod utjecaj mode, i koja je danas vrlo često luksuzan predmet, koji služi gdjekad samo za nakit, nastala je samo iz nužde da se zaštite ruke. Ispočetka su nosili rukavice samo muškarci da si sačuvaju ruke od trnja, radeći u šikarju, da se zaštite od zime na lovu i da se ne ozljede od kakvih teških poslova. I kod jela nosile su se rukavice, budući da se jelo prstima prima, te bi se mogli vrućim jelom opeći.

U srednjem vijeku  (476-1453) postala je rukavica jednim dijelom ceremonijalne odjeće. Iz toga vremena sačuvane su rukavice, koje su nosili samo biskupi ili onakve koje su nosili kraljevi samo kod krunisanja. Te su bile napravljene od purpurnog baršuna (samta *) i bogato izvezene zlatom i draguljima. Rukavice biskupa imale su na gornjem dijelu zlatni križ, bile su također zlatom izvezene i obrubljene franžama (resama *). Nedavno su na izložbi u Amsterdamu bile izložene takve rukavice iz različitog doba, tako da se mogao promatrati njihov razvitak od onda kada su nastale pa do danas. Bilo je tu izloženo par rukavica iz 9 stoljeća iz crne kože, koje su imale kao što je to bio običaj, samo dva prsta. Rukavi lančenih oklopa svršavali su se u srednjem vijeku redovno rukavicama, kako se još danas može vidjeti u mnogim muzejima, ali bilo je rukavica načinjenih od istog materijala od kojih i ti oklopi, koje su se nosile same za sebe. Sve te rukavice toga doba služile su za zaštitu ili su bile dio ceremonijalne odjeće a nosili su ih muškarci. Ženske su se rukavice pojavile istom u 13 stoljeću. Izpočetka nosile su ih gospođe sa dvora a bile su redovno načinjene iz kože i ukrašene vezivom. Što se kasnije više razvijala moda, to je rukavica sve više mijenjala svoj oblik i sve se luksurioznije izrađivala. Na toj izložbi bile su izložene vrlo lijepe bijele rukavice za nevieste iz bijele kože i ukrašene srebrenim čipkama. Mogle su se ovdje vidjeti i rukavice Jakova I. engleskog kralja (1566-1625) iz tamno smeđe kože ukrašene širokim ornamentima.


King James I and VI    

Rukavice Olivera Cromwella (1599-1658) su posve jednostavne iz tamno sive kože sa dugim franažama. Francuska i Italija upotrebljavaju u doba renesanse i baroka chenvreau rukavice (koža od koze *)  sa zlatnim čipkama i franžama. U sva ova vremena nosile su se redovno duge rukavice, dok kratke gotovo nitko nije upotrebljavao. Ta su produljenja pogotovo bila lijepo izrađena. I od kraljice Elizabete sačuvane su rukavice iz smeđe kože sa crvenim šavovima.

Rukavice Elizabete Stuart od Škotske iz god. 1629-1630 od kože, svile, čipke i vezom od zlata, srebra i bisera

Ovakove skupocjene rukavice izrađivale su se u ono doba u tri carstva, Španija je pribavljala kožu, Francuzi su ih krojili, a Englezi šivali. U doba rokokoa nosile su se kožnate rukavice na kojima su bile razne slike. Pletene rukavice došle su tek kasnije u modu, mnogo kasnije nego pletene čarape, koje su se tek u 18 stoljeću počele nositi. U 19 stoljeću postaje rukavica mnogo jednostavnijom, ona nije više ni islikana ni izvezena, pazi se samo na ljepotu kože, na boju i na način izradbe. Izpočetka su se nosile samo rukavice bez puceta, kasnije su puceta preuzela mah, dok se ona danas pomalo gube. U jedno izvjesno doba nosile su se rukavice od baršuna i to uz dekoltirane večernje toalete.

Novi list, 1928

Sve napredne civilizacije poput Egipćana, Perzijanaca, Grka i Rimljana su koristili rukavice. Stara Grčka (776 pr. Kr.-323 pr. Kr.) poznavala je rukavice sa i bez prstiju. Prvobitni oblik rukavica bio je vrećast.

Kasnije su rukavice šivane s odvojenim palcem. Kod Rimljana se rukavice s prstima nazivaju Digitales,a bez prstiju Chirotocae. Fine zimske rukavice (Mufsulae) su napravljen uglavnom od lana ili svile.


Ove rukavice, napravljene u Palermu prije 1220, nosio je Fridrik II (1194-1250) povodom svoje  krunidbe 1220 i imaju ogromni simbolički karakter Sa tzv. pontifikalnim rukavicama bio je car (skoro) izjednačen s papom. One su također djelo grčko-bizantskih tkalaca svile. Aplicirane su biserima, emajliranim listićima i draguljima. Jasno je vidljiv arapski utjecaj. Također je vidljivo koje su tehnike u to vrijeme bile već poznate: emajliranje, nielo kao crni podsloj na gravirnoj kovini, vezenje, okvirivanje dragulja, itd.
Rukavice Fridrika II čuvaju se, od kasnog 18. stoljeća, u carskoj riznici u palači Hofburg u Beču

Rukavice rimsko-njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda (Sigismunda Luksemburškog 1368-1437)

Sa sve većim korištenjem rukavica raslo je i njihovo značenje. Tako je od careva, kraljeva ili vjerskih dostojanstvenika poklonjena rukavica, bila poseban znak svjedočenja naklonosti. Slanje rukavice od strane visokog plemstva bio je izraz dodjele imuniteta prema jurisdikciji. Između viteza i mlade plemkinje rukavica je služila kao zalog ljubavi. Vraćanjem rukavice vlasniku značilo je anuliranje obećanja ili ugovora. Bacanje rukavice pred noge neprijatelja simbolizirao je izazov na duel sa smrtonosnim oružjem.


Spremnost na duel simbolizirana je podizanjem rukavice. U 18. stoljeću bilo je uobičajeno riješavati "privatni rat" udarom neprijatelja sa rukavicom u lice.

Rukavica u obliku kakav danas poznajemo nastala je između 12. i 16 stoljeća na dalje. Oko 1190 počela je u Francuskoj prva tvornica rukavica sa radom. U 17. i 18. stoljeću Francuska je zemlja najboljih krojača rukavica. Iz Francuske produkcija rukavica proširila se je po cijeloj Europi. Izum mehaničkog uređaja "gloving donkey" (natezača rukavica) koji je Britanac James Winter donio 1807 u tvornicu, omogućio je bržu proizvodnju iste rukavice s urednijim ručnim spajanjem šavova. Tek s pojavom stroja za šivanje (1830-1850) izašao je "gloving donkey" iz upotrebe.

Često su muškarci svoje rukavice džentlmenski držali samo u ruci. Tek u 19. stoljeća bilo je pravilo, da pravi gospodin svoje rukavice mijenja šest puta dan. Također su i dame nekoliko puta dnevno presvlačile svježe rukavice.


Materijal, boja i dužina rukavica, prilagodila se je prigodama i stilu odjeće. Rukavice za navečer imale su dužinu do lakta. U određenim krugovima smatralo se je nepristojno pojaviti se bez odgovarajućih rukavica. 30-tih godina 20. stoljeća su duge rukavice pripadale k kratkoj čarleston haljini baš kao cigaršpic cigareti.


Kod džentlmena dolazile su u obzir samo divlje boje kože: siva ili smeđa, a kod kicoša: bijela, svijetlo siva i krem boja. Bonton 50-ih godina propisivao je uz određenu haljinu i za određeno doba dana određene rukavice: prijepodne su se nosile sive rukavice od kozje kože, za podnevni obrok (lunch) glacee rukavice, a uz večernju garderobu peccary rukavice ili duge crne svilene rukavice.


Glacee rukavice su fine, bijele rukavice od kože mladog kozlića *, a nošene su od muškarca uz frak ili smoking. One su danas postale rijetke ali još uvijek poželjne na Bečkom opernom balu.

Glacee rukavice se nose cijelu večer i skidaju se samo za vrijeme jela. Za žene su rukavice, od sredine 19. stoljeća do početka 20. stoljeće, neophodan dio odjeće izvan kuće.

* Glacee koža je koža od mladog kozlića i pouno dragocienija od janjeće kože. Glacee rukavice peru se običnim sapunom ili benzinom za pranje. Mogu se također prati u mašini za rublje pri 30 ° C. Ali se moraju pažljivo sušiti - najbolje ih je na rukama sušiti. Kasnije se mogu obijeliti talkum puderom.

Izreka "Smiješ ga dotaknuti samo s glacee rukavicama" znači biti prema nekome posebno oprezan.

Skupi materijali kože i stalne promjene rukavica tijekom dana signaliziraju bogatstvo, moć i distanciju od uobičajenog okruženja. Bonton zahtijeva, kao znak poštovanja, pri susretu sa uglednom osobom skidanje desne rukavice.

Jedna dama izražuje svoju sklonost (prijateljsko raspoloženje) prema muškarcu s tim što mu pruža ruku bez rukavice.


Da bi zaštitili svoje zdravlje rukavice su danas nužnost i trebaju se nositi zimi i ljeti. I djecu treba učiti na korištenje rukavica jer je gadljivo i opasno dodirnuti nevidljivo prljave predmete. A izvan kuće rijetko je moguće prati i temeljito dezinficirati ruke!


Najviše vrlo štetnih  potogena (klica bakterija i virusa) nalazimo na:

1.   Benzinskoj ručici (pištolju):71 posto
2.   Poštanskom sandučiću:  68 posto
3.   Bankomatu: 43 posto
4.   Pokretnim el. stepenicama: 41 posto
5.   Parkomatu: 40 posto
6.   Tipki na semaforu: 35 posto
7.   Novčanici
Novac je obično suh tako da se bakterije ne mogu zadržati na njemu ali nitko Vam ne može garantirati da je pekar, mesar ili prodavač ribe, povrća poslje posjete WC oprao ruke. Na novčanicama su u skoro svim zemljama nađene koli bakterije.
Zato se novac i hrana moraju strogo razdvojiti! Ako na kovanici ostane samo nekoliko opasnih bakterija - kao što su norovirusi iz porodice caliciviridae - mogu se lako prenijeti na robu i kupce. Ne tako davno svaka trgovina imala je zasebnu blagajnu.
8.   Kolicima za kupovanje
Fekalnih bakterija tj. koli bakterija, koje su vrlo tipične u crijevu čovjeka i životinje, nađeno je u zapanjujući broj između 400 i 1000 klica na ručki košarica i kolica. To znači da su na ručki toliko bakterija koliko ih je na jednom prljavom WC-u.


Dakle, rukavice imaju u prvom redu zaštitnu svrhu.

http://longandluxe.com/2013/11/09/glove-your-style-three-hot-glove-looks-to-try-right-now/

http://www.rukavicevacha.cz/cz/index.php?page=catalogue&cat=collection_2010

http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/svakodnevno-se-susrecemo-s-bakterijama-fekalnog-podrijetla-332147
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!