CRO-eu.com
Studeni 21, 2019, 14:41:27 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Crkveni zakonik o zbrinjavanju i novčanoj pomoći svečenicima  (Posjeta: 3374 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
zk
Gost
« : Svibanj 04, 2009, 01:45:58 »


Kako glase paragrafi zakona po kojima je crkva dužna novčano se brinuti o svojim svečenicima?  :) :)
Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Srpanj 30, 2009, 22:10:17 »



Kako glase paragrafi zakona po kojima je crkva dužna novčano se brinuti o svojim svečenicima?  :) :)

Dobivaju li svećenici plaću?

Prema mojim saznanjima, Kaptol od države dobiva određena sredstva za funkcioniranje Crkve, a svećenici iz tih sredstva, ili posebnog izvora, dobivaju plaću, mirovinsko i zdravstveno. Što svećenici trebaju raditi za plaću koju dobivaju kad sve usluge naplaćuju posebno, zapravo bez računa i plaćanja PDV-a. Kako se radi o pozamašnim financijskim sredstvima, tko vrši kontrolu nad tim sredstvima i njihovu utrošku.
Čitatelj

Vaša su saznanja o načinu funkcioniranja financijskoga sustava u Crkvi (pišete: Kaptolu) nažalost površna i netočna jer svećenici uopće nemaju plaću, a nemaju niti mirovinsko ni zdravstveno od državnih sredstava. Vaša su pitanja o takozvanim "vremenitim dobrima" u Crkvi i inače ona koja pobuđuju dosta zanimanja, no često je iz pitanja vidljiva i neupućenost i neinformiranost koje bi mogle dovesti do pogrešnih pretpostavaka, a potom i do pogrešnih zaključaka.

Problem se javlja onda kada se pitanja financiranja Crkve općenito, te svećenika posebno, prate površno te onda izgleda kako svećenici "nešto skrivaju", kao da rade nešto nečasno samim činom što za svoj pošteni rad - poput svakoga drugog radnika - primaju i zasluženu naknadu.

Istina je da je Republika Hrvatska odlučila novčano pridonositi Katoličkoj Crkvi, kao i drugim Crkvama i vjerskim zajednicama, jer priznaje njezin društveno vrijedan rad na odgojnom, etičkom, obrazovnom, kulturnom, društvenom i karitativnom području. Zato je između Svete Stolice i Republike Hrvatske potpisan i Ugovor o gospodarskim pitanjima, a do njegova potpisivanja došlo je 9. listopada 1998. Sada, u demokratskome okruženju, Crkvi se priznaje njezin vrijedni društveni rad, a četiri potpisana ugovora između Svete Stolice i RH, osobito o gospodarskim pitanjima, stvorila su mogućnost da Hrvatska biskupska konferencija 2000. godine donese odluku o novom "Financijskom sustavu Katoličke Crkve u Hrvatskoj", koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2001.

U taj su sustav, kako tumači crkveni pravnik dr. Josip Šalković, "ugrađeni svi dosadašnji redoviti darovi vjernika i novim se sustavom ne uvode nikakve nove obveze. Na razini HBK-a osnovana je Središnja ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika preko koje će Republika Hrvatska izvršavati svoje obveze prema Crkvi na temelju Ugovora o gospodarskim pitanjima (čl. 7). U skladu sa Zakonikom kanonskoga prava i spomenutim Ugovorom o gospodarskim pitanjima, sve su biskupije osnovale biskupijsku ustanovu za uzdržavanje klera te iz sredstava primljenih od države oblikovale fond kojim podupiru uzdržavanje crkvenih službenika, gradnju i popravak crkvenih objekata i karitativnu djelatnost. Doprinos za zdravstveno osiguranje klera u pastoralu uređuje se preko biskupija kao i doprinos za mirovinsko osiguranje klera".

Nagrada, a ne plaća, za svećenički rad na razni HBK-a određena je tako da je početni iznos kojim se jamči "pristojan dostojan život" jedinstven za sve svećenike. Na taj početni iznos dodjeljuje se svakom svećeniku u sustavu promjenjivi bodovni saldo koji se određuje na razini pojedine crkvene pokrajine prema točno određenim kriterijima. Novi sustav obvezuje sve crkvene javne pravne osobe da imaju jedinstvenu blagajnu u kojoj će voditi sve prihode i rashode. Tako npr. svi prihodi koje župa ili svećenici primaju s naslova službe ulaze u jedinstvenu župnu blagajnu i u stanje u blagajni imaju uvid članovi župnoga ekonomskog vijeća. Svaka je župa ili druga crkvena pravna osoba dužna uzdržavati svoga svećenika, tj. omogućiti mu mjesečnu nagradu, a razliku od onoga što pojedinom svećeniku pripada i što mu može dati župa, ako ne može dati koliko mu po kriterijima pripada, pokriva onda ustanova za uzdržavanje klera.

Za funkcioniranje novoga sustava važno je da vjernici redovito daju svoj doprinos, prema svojim mogućnostima, i da u smislu suodgovornosti svih u Crkvi pridonose njezinu jedinstvu u nastojanju ostvarivanja one zadaće koju Crkva treba ispuniti u svijetu, jer sredstva koja Crkva dobiva od države ni približno ne rješavaju materijalno uzdržavanje Crkve, što Vi niste znali. Ona su samo pomoć pri ostvarenju pastoralno-karitativnih djelatnosti te projekata na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju. I dalje samoj Crkvi ostaje briga za najveći dio njezinih materijalnih potreba, pa se oslanja na doprinose vjernika.

Na tu obvezu potiču i biskupi Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine u pismu vjernicima od 11. svibnja 2004. Biskupi su na razini crkvene pokrajine u tom smislu donijeli propisani doprinos prigodom slavlja pojedinih sakramenata ili blagoslovina. Visina propisanih doprinosa određena je "taksovnikom", tumači dr. Šalković, dodajući: "Ako je stranka siromašna, pristojba se može sniziti za 50%, ako pak je posve siromašna, tada sve usluge treba pružiti besplatno. Župe se redovito uzdržavaju najvećim dijelom od dobrovoljnoga priloga župljana, bilo onoga redovitoga, bilo izvanrednoga na poziv župnika i župnoga ekonomskog vijeća, koje ima uvid u poslovanje župe i načine na koje se ulaže novac prikupljen za djelovanje župe. "

Sam župnik ima obvezu voditi župnu blagajnu s primicima i izdacima, a do 1. ožujka svake godine podnosi (nad)biskupijskoj ustanovi financijski izvještaj za proteklu godinu, i to ovjeren od članova župnoga ekonomskog vijeća. Iz župne blagajne svećenici i drugi službenici primaju svoju mjesečnu nagradu, uzdržavaju domaćinstvo, plaćaju režijske troškove, podmiruju korištenje službenog telefona i podmiruju naknadu za korištenje vlastitog automobila u pastoralne svrhe prema taksovniku.

Župa također podmiruje doprinos za biskupiju, namijenjen za uzdržavanje njezinih središnjih ustanova, za zdravstveno osiguranje svećenika te fond solidarnosti iz kojeg umirovljeni svećenici primaju svoju mirovinu. Iz župne se blagajne podmiruju i svi izvanredni zahvati u župi (npr. gradnje i tome slično), odnosno pristupa se posebnom namjenskom prikupljanju sredstava ako redoviti prihodi nisu dostatni.

Glas Koncila, broj 21 (1770), 25.5.2008.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!