CRO-eu.com
Lipanj 26, 2019, 13:59:12 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Ovčarstvo  (Posjeta: 11129 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Travanj 11, 2013, 01:42:45 »


Ovčarstvo

- Članak je prvi put objavljen u internetu -

Paška ovca

Ekstenzivno, slabo organizirano, nisko produktivno, iako ima povoljne uvjete za razvitak uz bolju organizaciju, poboljšanje pasmina, intenzivnije korištenje grla na velikim napuštenim površinama za pašu, ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom. Za otoke i gospodarski položaj otočana njegovo oživljavanje ima osobiti značaj.

Zato stručno unapređuju i prate uzgoj ovaca Hrvatski stočarski selekcijski centar, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Poljoprivredni centar Hrvatske i Veterinarski zavodi Hrvatske.

U Hrvatskoj, osobito u područjima s manjom mogućnošću uzgoja krupne stoke, ovce se uzgajaju stoljećima. To se poglavito odnosi na priobalje, otoke, Dalmatinsku zagoru, Liku i Gorski kotar. Početkom šezdesetih godina samo na širem prostoru Dalmacije uzgajalo se oko milijun ovaca (dva puta više nego danas u cijeloj Hrvatskoj). Postoji mišljenje da je ona i dobila ime po staroilirskoj riječi delma (ovca).

Paška ovca

Ovčarstvo je po broju grla najmanje bilo izloženo oscilacijama. Do 1991. godine broj ovaca je stalno rastao. Između 1981. i 1990. godine zabilježen je porast za 27.000 grla (3,73 %), a broj ovaca za rasplod za 13.000 grla (2,35 %). Početkom 1992. godine u odnosu na 1991. godinu broj je smanjen za 214.000, a broj ovaca za rasplod za 171.000 grla. Veći dio je poklan, ukraden i uništen tijekom borbi i ratnih razaranja. Stoga je potrebito nadoknaditi broj rasplodnih grla vlastitim remontom i uvozom.

Sada je u sredozemnoj Hrvatskoj manje od 300.000 grla. Prosječno osnovno stado je u gotovo 2/3 obiteljskih gospodarstava manje od 50 grla, što je premalo za tržišnu proizvodnju. Na cijelomu području prevladava domaća pramenka, a uvozom vunskih tipova ovnova različitih pasmina tijekom 18. i 19. stoljeća razvijeni su današnji tipovi primorskih i otočnih ovaca: dubrovačka, paška, creska, krčka, zlarinska, bračka, olibska, sinjska, ... Neke pasmine su izrazitije mesne, druge kombinirane (mesne i mliječne). Creska ovca (Cres, Lošinj i Krk) daje glasovitu cresku i krčku janjetinu. Na Pagu i senjskom zaleđu uzgajaju se autohtone ovce za proizvodnju mesa i mlijeka (paška i rapska janjetina, paški sir).

Uz kozu, ovca je na navedenim područjima bila glavni opskrbljivač pučanstva mlijekom i mliječnim proizvodima, poglavito sirom. Ovca, osim što daje bjelančevinama bogato meso i mlijeko, služi i kao čistač od nepoželjnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogućnosti izbijanja požara.

Danas je u Hrvatskoj ukupno oko 520.000 ovaca. Oko 350.000 je rasplodnih grla, a ostalo je janjad i šilježad. Prema domaćoj potrošnji od oko 2 kg janjetine po stanovniku i ukupnoj potrošnji oko 8,8 tisuća tona, danas za domaću potrošnju nedostaje između 4.000 i 4.500 t. janjetine. Veći dio potreba namiruje se uvozom iz Hercegovine i, što je nepovoljnije, iz drugih zemalja.

Mogućnosti plasmana domaćim i stranim turistima izrazito su visoke. Inozemni gosti upravo traže izvorne proizvode (meso, kruh, masline, ulje, vino, ... ). Sredozemlje ima povoljne uvjete za proizvodnju janjetine i drugih ovčjih proizvoda i prerađevina (sir, sušena ovčetina, .... ) besprijekorne kakvoće. Zato je pravi trenutak da obnovom i razvitkom vlastite proizvodnje prekinemo uvoz češke, makedonske, bugarske, novozelandske i inih janjetina, koje se kod nas prodaju kao paška, lička i dalmatinska.


Paška ovca  

Nezamisliva je uspješna i rentabiina ovčarska proizvodnja bez dovoljno pašnjaka, najjeftinije hrane za ovce. Osnovno stado kod nas na Jadranu treba činiti domaća pramenka ili domaća oplemenjena ovca, podjednakih mogućnosti proizvodnje mlijeka i mesa, pa su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mesa, mlijeka i sira, a na farmama proizvodnja mlade janjadi visoke kakvoće mesa i ekološki čiste. Nakon klanja i odbića ženske rasplodne janjadi izmuženo mlijeko se prerađuje u punomasan tvrd ovčji sir, značajan izvor dohotka. Vuna za sada nije proizvodni cilj, ali uskoro može biti.

Osnovni život domaćinstva osigurava kod nas oko 120 rasplodnih grla s pomlatkom. Ovisno o klimi, veličini i kakvoći zemljišta, kod nas se preporučuju farme do 500 grla, sukladno činiteljima učinkovitosti ovčarske proizvodnje obiteljskoga gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno djelatna člana, tržište nabave i prodaje, visina ulaganja, ... ).

Izbor smještaja ovčarnika ovisi o raspoloživosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlažnosti. Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u ovčarniku. Zbog vanjske češće oboljevaju od zarazne šepavosti. Stadu treba osigurati oranice, pašnjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos za silažu, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu.


Klikni za uvećani prikaz  

Uz prostor za stoku, u staji se može urediti izmuzište i spremnik koncentrirane stočne hrane. Staja za ovce (ovčarnik) iznimno je važan ekološki činitelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi, tov, mužnja, šišanje, ... , pa objekti u svemu tomu moraju omogućiti maksimalnu proizvodnost. Ovčarnik mora biti od čvrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Budući da ovca ne traži veliki komfor i skupa rješenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojeći prilagoditi uvjetima držanja ovaca. Po ovci je potrebito od 1,2 do 1,5 četvorna metra podne površine, 0,5 po janjetu i od 2 do 4 četvorna metra po ovnu. Ovčarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, silažu i sjenažu, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnovi samo tijekom pripusta trebaju biti s ovcama, a inače odvojeni.

Na tavanu ovčarnika smješta se sijeno i slama, a uz ovčarnike su predviđeni ispusti za stoku. Za pripremanje silaže kukuruzne biljke ili klipa i spremanje sjenaže treba izgraditi vodoravan silos (betonski "trench" silos) od 100 četvornih metara tlocrtne površine (visina silažne mase od 2,5 do 3 m). Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi, zelenoj krmi (paši) i sijenu. Kada ona neće moći namiriti potrebe, obroci će sadržavati određene količine krepke krme, žitarica (zobi i ječma). U jadranskomu području pašno razdoblje traje oko 165 dana godišnje. Tada je prosječan sastav obroka 6 kg paše i 0,5 kg sijena, a u nepašnomu razdoblju 1 kg sijena leguminoza, 1 kg livadnoga sijena i mineralno vitaminski dodatak 20 g. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja ovcama se dnevno daje u prosjeku 350 g koncentratnih krmiva (prekrupe zobi i ječma uz dodatak vitaminske mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije ovce se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Količine ovise o kondiciji ovaca i broju janjadi po ovci.

Janjad se hrani za rasplod i tovi do težine od 24 do 26 kg. Na tržište se iznose u dobi od 3 do 4 mjeseca. 20 do 30 dana nakon janjenja janjad siše. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za janjad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po janjetu potroši 28 kg koncentrata, 25 do 28 kg sijena i oko 210 kg paše.

Osnovna hrana šilježice su dobra paša i sijeno: u pašnomu razdoblju od 3 do 4 kg paše i oko 1 kg sijena, a u nepašnomu razdoblju oko 1 kg sijena leguminoza, 1 kg livadnoga sijena, 0,3 kg krepkih krmiva i 20 g vitaminsko mineralne smjese.

Ovnovi se hrane na dobroj paši i sijenu po volji. 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,6 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese.

Ovce popiju dnevno od 4 do 7 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi životinje). Manje količine utroše se za održavanje čistoće i pripremu za mužnju. Za 120 ovaca s pomlatkom i ovnovima dnevno treba između 1,0 i 1,2 m3 dobre pitke vode.

Osnovno stado će se sastojati od rasplodnih ovaca domaće pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene domaće ovce i odraslih ovnova. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli koristiti ovnovi drugih mesnih pasmina, a janjad Fl križanci dalje bi se koristili za tov i klanje.

1.   od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Travanj 11, 2013, 01:46:00 »


Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina. Najveći dio ukupnoga godišnjega obroka ovaca je paša. Travnjaci i oranice moraju zadovoljiti potrebe ovaca za voluminoznim krmivima (paši, sijenu, sjenaži, slami) i koncentratima (ječam, zob, kukuruz). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i veći dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 ovaca, pripadajući rasplodni pomladak i ovnove potrebit je 31 hektar poljoprivrednih površina: oko 28,5 ha činili bi pašnjaci i livade za pašu, sijeno i sjenažu za zimu, oko 2,5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 ovaca je potrebito oko 83 ha, a za 500 ovaca oko 138 ha oranica, pašnjaka i livada.

Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i ovnovima dovoljna je osnovna, kod nas uobičajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, rotacijska kosa, okretač sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj većega broja grla potrebito je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje stočne hrane (skupljač sijena, samoutovarna prikolica, silokombajn, rol baler za sijeno). Od opreme za ovce najvažniji su oprema za pregonske pašnjake (električni pastir, žica s izolacijom) i muzna oprema (muzni uređaj s elektromotorom, vacuum crpka i hladnjak za mlijeko).

Tehnološki proces proizvodnje ovčjeg mesa i mlijeka obuhvaća sljedeća razdoblja: pripust, janjenje, laktaciju, tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljedeće janjenje i laktaciju.

Ovčarska proizvodnja (mesa i mlijeka) počinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, ovce se pripuštaju jednom godišnje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poželjan je raniji pripust, odnosno janjenje (od prosinca do veljače), jer tada ojanjene ovce imaju veću proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ako se proizvodi janjad, najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili početkom proljeća, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pašni tov janjadi, koji daje meso najbolje kakvoće.

Janjenje ovaca je najbitniji dio ovčarske proizvodnje. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ovčarnik. Osobito dio za janjenje treba temeljito očistiti i dezinficirati. Poželjno je napraviti pojedinačne (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima će se ovce janjiti, ili biti s janjcima odmah nakon janjenja.

Janjenjem počinje proizvodni postupak (dobivanje janjadi za tov, rasplod i prodaju) i izlučivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana janjadi je mlijeko. Vrijeme odbića ovisi o cijenama na tržištu (mlijeka, mliječne zamjene, mesa itd.). Ako su cijene mliječne zamjene za janjad, odnosno ovčjeg mlijeka ili sira povoljne, te je napajanje janjadi mliječnom zamjenom isplativo, preporučuje se ranije odbiće. Nakon odbića ovce se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prerađuje u punomasni, tvrdi, ovčji sir.

Prvih 2 do 3 tjedna života mlijeko je jedina hrana janjadi. Što prije ga se mora početi privikavati na dopunski obrok tako da mu se već nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve više, da bi sukladno uzrastu zadovoljili hranidbene potrebe, a osigurali što veći prirast.

Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mliječna žlijezda i cijeli organizam fiziološki se pripremaju za janjenje i novu laktaciju. Da bi ovce što spremnije dočekale stres janjenja i laktacije, a janjad bila vitalnija i veće porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke količinski i kakvoćom: uz voluminozna, prihranjivati koncentratnim krmivima.

Cijena objekata primjerenih suvremenom uzgoju ovaca su od 1.522 do 2.390 Kuna po rasplodnom grlu. Iznos se može smanjiti za 30 do 40% štednjom materijala i vlastitim radom. Osnovni strojevi i oprema vrijede oko 219.600, a sva preporučena mehanizacija za stado od 500 rasplodnih ovaca 390.000 Kuna. Vrijednost osnovnoga stada računamo na temelju prosječne veleprodajne cijene za domaću ovcu od 1.080 Kuna po grlu i 1.440 Kuna za rasplodnoga ovna. Muznu opremu odabiremo prema kapacitetu farme, a nabavne cijene su od 11.160 za jednostavniji sustav, do 40.968 Kuna za kompletno izmuzište. Ukupna ulaganja u preporučene kapacitete farme kreću se od 641.880 do l.712.400 Kuna.

U prihode farmi se druge godine nakon ulaganja uračunava sva proizvedena janjad, a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uračunava prodaja izlučenih ovaca, te državna naknada za ostavljeno rasplodno grlo.

Za naše jadransko područje su osnovna ograničenja veličina poljoprivrednih površina i njihova kakvoća. S organizacijsko ekonomskoga stajališta je neprihvatljiva veća međusobna udaljenost pregonskih pašnjaka, oranica i livada. Okrupniti sitne parcele, svojstvene obiteljskim gospodarstvima, u praksi je teško okrupniti, osobito na nekim našim otocima i neposredno uz obalu, gdje i klima i obilježja tla mogu onemogućiti dobre rezultate.

Domaća proizvodnja janjadi i ovčjega mlijeka u Hrvatskoj sada podmiruje oko polovice domaće potrošnje. Porastom turističke potrošnje potražnja će još više porasti upravo na jadranskomu području, gdje postoje dobre proizvodne mogućnosti za uzgoj ovaca. Gospodarski je značajno povezivanje proizvodnje s turističkom potrošnjom, te izravna prodaja registriranih proizvođača ugostiteljstvu. Jednako je na istomu tržištu lako ostvariv plasman ovčjega sira iz domaće proizvodnje (na tradicionalan način).

Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnološkoga stajališta su: kakvoća osnovnoga stada, težište na vlastitoj proizvodnji stočne hrane i pašnjačkom načiu držanja ovaca, dosljedno provođenje potrebnih tehnoloških postupaka i korištenje većinom vlastite radne snage. S ekonomskoga stajališta važna je prije svega izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez većega lanca posrednika.

Ostvarenjem tehnoloških normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se postići visoki gospodarski učinci. Prevladavanjem temeljnog ograničenja "farmerskog" načina proizvodnje janjadi i ovčjega sira kod nas (okrupnjavanjem poljoprivrednih površina) relativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. Sa stajališta sigurnosti proizvodnje značajna je mogućnost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvoće, potpomognutoga djelovanjem državnih institucija, te stalna državna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada.


Spomenik paškoj ovci

Spomenik paškoj ovci na predjelu Gaj u Novalji izradio je akademski kipar Stipe Divković god. 2007.

"Ovaj spomenik sve će nas, ali i pokoljenja koja dolaze podsjetiti na to da je paška ovca kroz povijest bila hraniteljica našeg otočnog stanovništva," rekao je Ivan Dabo, gradonačelnik grada Novalje.

 


Foto: Jupi, 27. 03. 2013
Otok Pag; Lun, Novalja i Zrće
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=388.0

Tekst: Ministarstvo povratka i useljeništva
http://www.povratak.hr/default.aspx?id=8

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!