CRO-eu.com
Srpanj 17, 2019, 22:28:42 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Maslinarstvo  (Posjeta: 11108 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Travanj 09, 2013, 15:51:19 »


Maslinarstvo

- Članak je prvi put objavljen u internetu -

Pag: Lunjski maslinci


Maslina i kamen, tisućljetna su postojanost jadranskog krajobraza i nerazdvojivi njegov dio. Sredozemlje je i danas najveći proizvođač maslina. U svijetu ima više od osam stotina milijuna stabala, a najveći su uzgajivači Španjolska (200 milijuna),
Italija (185),
Grčka (100),
Turska (70),
Tunis (52),
Portugal (50),
Maroko, Sirija, Alžir, a u novije vrijeme i zemlje Latinske Amerike (Argentina ima više od 7 milijuna stabala). Broj stabala u svijetu povećava se godišnje za 5 do 6 milijuna.

I u nas je maslina najbrojnija jadranska kultura, poglavito na Cresu, Krku, zadarskom otočju, Murteru, Drveniku, Šolti, Braču, Hvaru, Korčuli, Lastovu i Mljetu. Od oko tri milijuna stabala, četvrtina se nalazi na napuštenim površinama, tek tridesetak posto je biološki proizvodno, a ostalo je na lošim i teško pristupačnim terenima. Više od polovice je na otocima. Što je sjevernije, raste na nižim nadmorskim visinama, a što je južnije, maslina raste na višim nadmorskim visinama.

Maslinarstvo je u nas bilo najrazvijenije krajom osamnaestoga stoljeća. U drugoj polovici devetnaestoga, preusmjerenje na vinogradarstvo, svelo je broj stabala na oko četiri milijuna. Poslije Drugoga svjetskoga rata, pučanstvo napušta selo, pa se maslinici zapuštaju. Požari i erozije dodatno su ih pustošili. Sedamdesetih godina projekt UNDP/FAO ponovno diže maslinarstvo.

Odlike masline dijele se na uljarice i stolne. Uljarice, bogatije uljem, sitnijeg su ploda. Stolne odlike su krupnijega ploda, manjih košćica i s manje ulja. Odlike kombiniranih osobina koriste se kao uljarice, a nekih godina, zbog krupnoće ploda, za stolne masline.

U nas se uzgajaju kao uljarice: oblica, lastovka, levantinka, istarska bijelica, drobnica, uljarica, plominka, simijaca, piculja, žutica, buga, leccino, coratina, frantoio, pendolino, nocellara del Belice, carolea, ittana, maurino, rosciola, a kao stolne odlike: oblica, dužica, picholine, ascolana tenera, nocellara messinese, cucco, itrana i carolea. Izbor odlike uvijek treba prepustiti stručnjaku.

Španjolska, Italija, Grčka, Tunis i Turska, s drugim zemljama sredozemlja proizvedu 99 % svjetske proizvodnje maslinovog ulja. Krajom tridesetih godina (20. stoljeće) proizvodilo se 867.000 tona, pedesetih godina 1,228.000, a sedamdesetih 1,400.000 tona maslinovoga ulja.

Spomenute zemlje i Sjedinjene Američke Države najveći su proizvođači stolnih maslina. Do kraja šezdesetih godina u svijetu se proizvodilo prosječno oko 336.000 tona, a sedamdesetih 515.000 tona stolnih maslina. Proizvodnja raste brzo i zato što nema sličnih konkurentnih proizvoda. I u nas konzerviranje stolnih maslina doživljava uspon.

Dok najveći europski proizvođači maslina, ne mogu značajno širiti maslinike, mogućnosti naše obale i otoka su oko četiri puta veće od sadašnje proizvodnje. Proizvodnju možemo podići na 85.000 tona, na 15.000 tona ulja i 4.500 tona stolnih maslina.

Širokolisno zimzeleno drvo masline plitko se ukorjenjuje i na dubljim tlima. Doseže do 20 metara visine, a u nasadima se uzgaja na 2 do 5 metara visine. Živi po nekoliko stoljeća, a nerijetko i više od tisuću godina. Odumre li stablo ili ako ga uklonimo, izdancima korijena ili s panja, maslina će se obnoviti. Izboji iz osnove debla uklanjaju se. Izbijaju i iz vrlo starog drva, pa se stare grane i deblo mogu po potrebi značajno kratiti i zamjenjivati novim izdancima. Prve godine grančice ne rode, druge cvatu i donose plod, a treće s grančica lišće otpadne i drvo postaje nerodno. Veličina, boja i razmještaj listova ovise o odlici. Listovi su jedno, dvo ili trogodišnji, počinju otpadati u svibnju, prestaju krajom kolovoza, a pupovi pri bazi svakog lista razviju se u izboje ili cvatove.

Kada prođu niske temperature, počinje cvat (grozdasti cvjetovi, "rese" s 8 do 25 cvjetova). Na jugu, maslina cvate u drugoj polovici svibnja, a na sjeveru početkom. U punom cvatu, cvjetovi mogu otpasti, pa rod izostane. Uspjeh cvatnje i oplodnje ovise o klimi. Hrvatska obalna i otočna klima odgovaraju komercijalnoj proizvodnji. U vrijeme cvatnje poželjan je blag povjetarac. Područja jakih vjetrova treba izbjegavati, ili na njima podizati vjetrobrane. Jaki vjetrovi pospješuju otpadanje plodova prije potpune zrelosti.

U cvatu, maslini moramo dati dovoljno hrane (osobito dušika) i vode. Gnojidba podiže rodnost. Stajnjak se dodaje početkom zime ili u jesen svake 3 ili 4 godine, od 50 do 100 kg po stablu. Dušično gnojivo potiče rast stabla izametanje plodova. Prvi, veći obrok (2/3) dodaje se krajem zime, a drugi, manji (1/3) za vlažnog proljetnog razdoblja, mjesec do dva kasnije. Gnojidba preko lista prskanjem brzo prihranjuje biljku, te u sušnom proljeću i ljetu nadopunjuje ishranu iz tla.

Usprkos dvospolnosti cvijeta, većina odlika nije samooplodna. Samo deset posto dobro razmještenih oprašivača bitno povećava rodnost. Domaće odlike, dobri oprašivači, su lastovka i, osobito za oblicu, levantinka. Strane odlike, dobri oprašivači, su: pendolino, rasciola i nocellara messinese. Oprašivanje obavlja vjetar. U lošim uvjetima cvatnje i oplodnje, uz normalne, razviju se i sitni plodovi koji uglavnom otpadnu prije berbe. Veličina ploda ovisi o odlici. U dobrim uvjetima cvat je obilat, ali jedva 3 % cvjetova postaje plod. Zrioba počinje početkom jeseni prijelazom zelene boje pokožice u svijetlocrvenu, a traje do studenog ili prosinca. Svo to vrijeme povećava se težina ploda i ulja.






Prekomjeran cvat i rod iscrpljuju stablo. Jedne godine maslina prerodi, zatim jednu ili više godina rodi malo ili nikako. Stalan rod ovisi o toplini, okolišu, količini hrane, vode, indukciji i razvrstavanju cvatnih pupova. Redovitije rađanje postiže se smanjenjem indukcije cvjetova u nerodnim i povećanjem inicijacije cvjetova u rodnim godinama. Nakon prerodnosti ne treba rezati, jer se očekuje zametanje malog broja cvatnih pupova. Poslije slabog uroda potrebita je jača rezidba. Kod obnavljanja masline cilj rezidbe je postići rodnost što prije. U rodnim nasadima cilj je uspostava ravnoteže između rasta i uroda, produžavanje rodnosti i spriječavanje starenja. Budući da maslina rađa na razvijenim jednogodišnjim izbojima, rezidbom ne jačamo samo rodnost tekuće godine, nego i sljedeću berbu potičući rast novih jednogodišnjih izboja (osiguravamo stalni urod). Ostavljena količina drva mora biti razmjerna lisnoj površini, jer drvo troši hranu koju stvara lišće.

Gotovo 90% maslinovih stabala domaća su, slabo rodna oblica (2 do 8 kg po stablu). Urod poboljšavamo precjepljivanjem slaborodnih, a sadnjom redovito rodnih odlika i njima odgovarajućih oprašivača. Poslije hladnijih zima masline rode bolje. Pupove oblikuju u cvjetne ili drvene krajom veljače kada prođu hladna razdoblja (ispod +7° C). Toplina i do 40° C ne šteti ako stablo ima dovoljno vode. Niža od -7° C može uzročiti ozbiljne štete ako traje dulje od 8 do 10 dana. Kako maslina cvate nešto kasnije, rani proljetni mrazovi nisu jako opasni.

Glavni uzrok nerodnosti su duge ljetne suše. Kritični su mjeseci kolovoz i rujan, kada plod intenzivno raste. Tlo maslinika mora biti propusno da brzo primi vodu obilate kiše i duboko da bi ju što više zadržalo. Maslina ne trpi višak vode, pa joj ne odgovaraju slabo propusna tla i tla s visokom podzemnom vodom, nego dobro drenirana, pjeskovito ilovasta i ilovasta tla, humozna i bogata hranjivima. Pogodne su krčevine i tla na kojima uspijeva kukuruz ili ječam. Tvrdi se da najbolje ulje daju masline s jako karbonatnih tala. Većina naših maslinika se ne natapa. Za stalne i visoke prinose, poglavito stolnih odlika, natapanje je nužno. Način uzgoja i broj stabala po hektaru mora biti prilagođen raspoloživoj vodi. Korijenje slijedi vodu stvarajući različitu gustoću korijenove mreže. Očuvati vlagu možemo pokrivanjem tla lišćem, granama, pokošenom travom, kamenjem, Natapanje osigurava za vrijeme cvatnje bolje zametanje plodova, redovit urod, krupnije plodove, pa time povećanje prinosa i za više od 50%. Postotak ulja u plodu manji je kod natapanja, no ukupna količina po jedinici površine je veća.

Velike štete radi maslinov moljac. On ima tri generacije. Prva, gusjenice, buši pupove i mlado lišće. Druga, razvijeni, mladi leptiri, odlažu jajašca na još neotvorene cvjetove. Hraneći se prašnicima, gusjenice uništavaju cvijet. Treća generacija moljaca napada plodove.

Masline razmnožavamo cijepljenjem, gukama, izdancima i reznicama, a sjemenom samo za proizvodnju podloga. Kod proizvodnje sadnica iz sjemena, od sjetve do prvog roda prođe osam godina. Najčešće se sadnice proizvode cijepljenjem pod koru i okulacijom u travnju ili svibnju. Guke, zadebljanja na korijenu, organ su za obnavljanje masline. Bogate pričuvama hrane, prikladne su za razmnožavanje u sušnim predjelima. Oštrim rezom odsiječene od panja, spremne su za sadnju (najbolje u veljači ili ožujku). Za sadnju na stalno mjesto, i u sušnijim područjima uzimaju se teže guke (1 do 2 kg). Na ovaj način proizvodnja sadnica traje i do četiri godine.

Izdanke, poglavito s panja, kada razviju korjenčiće, lako odvajamo od panja i rabimo kao sadnice. Osobito su dobri izdanci iz guka. Za ovakvu proizvodnju sadnica obično služe stara stabla s uklonjenim nadzemnim dijelom.

Gotovo sve sadnice, kod nas u prodaji, proizvedene su reznicama uzetim s matičnih stabala u vrijeme zastoja vegetacije. Od jedno ili dvogodišnjih mladica rade se reznice duljine 10 do 15 cm, svaka s tri ili četiri nodija. Za uspješno ukorijenjivanje u stakleniku (traje 45 do 60 dana) vlažnost zraka mora biti oko 98 %.

Tamo gdje stradava od studeni, osobito je zanimljiva maslina na vlastitom korijenu, jer se iz korijena ili panja lako obnavlja, što nije moguće kod maslina pro izvedenih cijepljenjem. Pomlađivanje maslinika uzgojom novih stabala na starom korijenu ili zamjenu, trebalo bi obaviti kod svih stabala starijih od 50 godina. Kod pomlađivanja rezidbom u prvoj godini se odstranjuje cijeli nadzemni dio piljenjem pri zemlji što bliže gukama iz kojih tjeraju najbolji izdanci.

Osim plodova za zeleno konzerviranje, masline se beru u fazi zriobe. Prerano ubrane, daju manju količinu ulja okusa nezrelih plodova. Kasna berba daje ulje loše kakvoće. Berbu valja početi (za oblicu, našu najčešću odliku) kada trećina plodova potpuno promijeni boju iz zlatnozelene u crveno ljubičastu, a okončati ju prije nego otpadne 10 do 15% plodova. Masline skupljene s tla valja preraditi zasebno. Da bismo dobili krupne plodove, bere se više puta, kada dosegnu najveću veličinu. Za crno konzerviranje bere se kada je pokožica promijenila boju, a meso je još tvrdo.

Plodove ubrane sa stabla najbolje je odmah preraditi u ulje. To obično nije moguće, pa ih do prerade valja čuvati, najbolje u čistoj morskoj vodi, a slabije u vodi u kojoj smo, na 100 litara, prethodno otopili 4 do 6 kg kuhinjske soli. Tako se plodovi mogu čuvati preko mjesec dana (i do jedne godine). Do mjesec dana mogu se čuvati i u čistoj vodi.

Od strojnih berbi najrašireniji su tresači. Krupna mehanizacija obično nije primjenljiva. Ispod stabla rasprostire se mreža na koju padaju ručno obrani plodovi. Veća brzina se postiže plastičnim češljevima. Češljanjem rodnih grana tresu se plodovi na postavljenu mrežu. Dva berača oberu jedno stablo (25 kg po stablu) za 15 minuta. U novije vrijeme rabe se i strojni češljevi. Pogon kompresorima malih tresača mogu davati motokultivatori. Berba čini 50 do 70% ukupnih troškova radne snage u maslinarstvu.

Prihod iz maslinarstva: na 1 ha starog maslinika (6 do 7.000 kg) do 33.000 Kuna (1 kg = 0,17 €), a 1 ha novouređenoga (12.000 kg) do 57.600 Kuna (7.568 €). Da bi obiteljsko gospodarstvo živjelo od masline, mora imati 400 stupa (na oko 4 ha) maslina. Sadnjom novih stabala, zakupom i otkupom maslinika, može se povećati proizvodnja. U masliniku se radi u jesen i zimi kada nema turizma ni drugih poljoprivrednih radova.

1.   od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Travanj 09, 2013, 15:54:45 »


Naše maslinovo ulje odlično se prodaje i u mediteranskim zemljama (Italija, Španjolska, Francuska), a sve više i u ostalima, jer se u suvremenoj prehrani traži ulje s manje kolesterola. Do sada su naše masline davale malo ulja po stablu, za razliku od talijanskih, španjolskih ili grčkih zbog slaborodnih odlika, slabe ili nikakve gnojidbe, te slabog ili nikakvog zalijevanja (nedostatna sredstva za sustave za navodnjavanja). Problem je i zastarjela tehnologija prerade maslina u većini uljara.

Ulje ne bi trebalo prodavati kao do sada. Mora ga se ljepše pakirati, zaštititi, označiti podrijetlo s čistih područja, označiti čistu preradu, proizvođača, stalan kemički sastav, a čuvati se može jeftino i dobro nekoliko godina.

Konzervirane masline plaćaju se do sedam puta više nego prerađene u ulje, ali je za konzerviranu maslinu tržište uže. Za konzerviranje se koriste posebne odlike, kao naša orkula i talijanske odlike koje traži i naše tržište. Obiteljski programi za preradu i konzerviranje maslina uživaju pripomoć države.

Unaprijeđenju maslinarstva mogu pridonijeti udruge proizvođača maslina i ulja. U organiziranju otkupa, prerade i plasmana upravo povratnici mogu naći dobru računicu, za dobru zaradu bez obzira da li posao organiziraju sami ili utemeljuju udrugu ili zadrugu. Već je krenulo na bolje. Maslinama se sve više posvećuje pozornost (osobito na Korčuli, Braču i Hvaru). Izgrađena je mreža suvremenih uljara (21 na otocima), koje proizvode ulje visoke kakvoće. Maslinici se sve više natapaju. Ovce, zatvorene u maslinik, održavaju tlo čistim i gnoje, pa se s iste površine izvlače dvije koristi.

Država pomaže[/b] s besplatnim sadnicama, programom zaštite od dva glavna štetnika i u plasmanu: gradi veletržnice, kreditira izgradnju uljara i pogona za konzerviranje maslina, koji mogu izravno sudjelovati na tržištu. Maslinar izlazi na tržište putom takvih pogona, putom svojih udruga i zadruga ili sam.

Sve se više rabe sporedni proizvodi maslinarske proizvodnje i prerade: ostatak od tještenja (kominu) rabi se za gnojivo, ogrijev ili kao dodatak krmnoj smjesi. Različitim načinima izdvaja se i ostatak ulja iz komine. Proizvodnja takvog ulja u svijetu godišnje premašuje 150.000 tona, a rabi se u industriji i prehrani.

MASLINARSKI KALENDAR

Siječanj: Maslina miruje, obavlja se rezidba (beru se kasne odlike).
Veljača: Maslina miruje, obavlja se rezidba (beru se kasne odlike).
Ožujak: Maslina miruje, obavlja se rezidba, koncom mjeseca počinje razvrstavanje pupova.
Travanj: Počinje vegetativan rast, početkom mjeseca razvrstavanje pupova.
Svibanj: Vegetativan rast, počinje razdoblje potrebe za dušikom, cvat i zametanje.
Lipanj: V egetati van rast, velika potreba za dušikom, cvat i zametanje.
Srpanj: Jači vegetativan rast, plod raste, košćica tvrdne.
Kolovoz: Jači vegetativan rast, plod raste, košćica tvrdne, velike potrebe za vodom.
Rujan: Smanjen vegetativan rast, plod raste, velike potrebe za vodom.
Listopad: Smanjen vegetativan rast, plod raste i počinje mijenjati boju.
Studeni: Počinje vrijeme mirovanja, plod zrije i potpuno mijenja boju, počinje berba.
Prosinac: Koncom mjeseca počinje duboko mirovanje, plodovi su potpuno zreli, berba.

ŠTO SADITI?

U poljoprivredi je uvijek najbitnije pitanje što uzgajati u kojem podneblju, to jest što će uspijevati, na čemu će se ostvariti očekivana dobit.

To je životno pitanje kod višegodišnjih nasada. Pogrešan odgovor kod jednosezonskih kultura znači velik gubitak i vjerojatno veće kreditnu opterećenost sljedeće sezone. Kod dugogodišnjih nasada pogrešan odgovor na pitanje što saditi, može značiti dugogodšnje ulaganje i nakon toga potpunu propast. Odgovor na veliki dio spomenutih pitanja dao je školski botanički vrt osnovne škole "Ostrog" u Kaštel Lukšića, utemeljen 1976., a Spomenikom hortikulture proglašen 1986. godine. Vrt je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine (prema dogovom).

Iako ne treba zaboraviti botanički vrt na Lokrumu, arboretum Trsteno, ili druge rasadnike subtropskog i sredozemnog bilja, ipak izdvajamo školski botanički vrt. Razlozi su njegova uloga u radnom, ekološkom i estetičkom odgoju niza generacija, tako da mnoge sadnice iz rasadnika toga vrta uspješno rastu već na mnogim mjestima, a svakako i zato što je to danas jedini školski botanički vrt u Hrvatskoj, te po mnogočemu jedinstven i u Europi.

Po bogatstvu subtropskih i sredozemnih biljaka jedan je od najbogatijih. S velikim trudom i strpljivošću skupljen je velik genofond. Već danas on je solidna osnovicu, a u budućnosti bi još i više morao biti skup iskustava koja će koristiti uzgajivačima, te tako postati jedan od temeljnih činitelja razvitka gospodarstva i znanosti.




Od samoga početka podizanja Vrta uvode se nove biljne vrste. Dosadašnji rezultati prilagodbe na naše podneblje nadmašuju očekivanja. Mnoge biljke, prvi puta posađene na hrvatskoj obali, pokazale su odličn razvoj.

Na nešto manje od četiri hektara ovog Zakonom zaštićenog prostora, raste vše od tisuću ukrasnih vrsta i odlika sa svih kontinenata. Budući da je prostor ograničen prednost će se davati srednzemnom i subtropskom raslinju.

U prirodnom okružjn zainteresirani mogu doći do niza spoznaja o vrstama i načinu uzgoja ukrasnoga bilja, što u budućnosti može biti vrlo profitna djelatnost, koja je za sada u hrvatskom gospodarstvu još uvijek premalo zastupljena.

Tu je i maslinik, najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. zasađen 1983. godine prvim sadnicamu koje su darovali Ujedinjeni narodi (FAO za razvitak maslinarstva). Stalno obogaćivan novim odlikama, maslinik danas ima tri stotine stabala i trideset i osam odlika domaćih i inozemnih, stolnih i uljnih.

Od domaćih odlika zastupljene su:
Dužica, Kosmača, Lastovka, Levantinka, Mezanica, Oblica, Plemenita bjelica, Plominka, Uijarica.

Uz domaće, zastupljene su i strane odlike:
Ascolana tenera, Bosana, Carolea, Cipresino, Coratina, Cuccone, Faraga, Frantoio, Ghemal, Giaraffa, Grossa di Spagna, Itrana. Leccino, Leucocarpa, Maurino, Mayatica, Moraiolo, Nocelara del belice, Nocelara Etnea, Nocelara Messinese, Pendolino, Picboline, Rosciola, Santo Agostino, Santa Catarina, Sigoise, Simiaca, Verdale, Olea europea L.

U prosincu, na Dan berbe masllna, tu se svake godine okuplja, uz one koji vode neprestanu brigu o njemu i niz strukovnjaka, pregledavajući dnevnike rada i primjedbe o rezultatima primjene suvremenih agrotehničkih postupaka.

Tu, dakle, svaki budući maslinar, onaj tko obnavlja ili precjepljuje vlastiti maslinik, može dobiti prave obavijesti o uspijevanju bilo koje odlike u našem podneblju, kao i svemu potrebitom za punu rodnost trideset i osam različitih odlika maslina.

Sve se to odnosi i na obavijesti o uspljevanju tisuću vrsti rijetkoga ukrasnoga bilja za one koji će se baviti njihovim gospodarsltim uzgojom
.
U dijelu površine zasađeni su mali pokazni bademik i smokvik s raznim odlikama smokava i badema.

Svima koji žele sa svojim nasadima uspjeti, uputno se je obratiti začetniku i
najzaslužnljem djelatniku projekta botaničkoz vrta "Ostrog". Prof. lvna Bućan je ta osoba, uvijek na usluzi, koja je ovaj rasadnik učinila rasadnikom znanja.

SVETO DRVO

Maslina je voćka. Zato za nju vrijedi pravilo: "Kako režeš, tako ćeš brati".

Krošnji moramo u sredini otvarati 'prozore' za zrak i svjetlo, da rodi i iznutra, a ne samo po vanjskom rubu. Neki govore da maslina rodi svake druge ili treće godine. To je zaista tako ako nema prirasta. Ako se ne obrezuje svake godine, ako se nakon rodne godine ne reže dovoljno, ili ako nedostaje gnojiva ili vode, onda nema prirasta.

Ipak, i dvadeset godina neobrezana, maslina će čekati. Vratimo li joj se, uredimo ju i ona će zahvalno roditi. Zato je maslina sveto drvo u kršćanstvu i drugim religijama.

Maslinovo ulje postalo je, poglavito u SAD, hit. Amerikanci su otkrili njegova ljekovita svojstva. Boca od pola litre prodaje se u Americi po 25 €.

Kakvoća ulja ispituje se laboratorijski i kušanjem. U RH imamo samo jednog stručnog kušača (Italo Žužić) Proizvođači žele svoja ulja zaštititi, ali nemamo dovoljno degustatora koji će ih ocijeniti. Može se dogoditi da kemička analiza dade dobar rezultat, a da okus ipak ne zadovoljava. Zato su neophodne i kemička i degustncijska analiza.

U Italiji i Španjolskoj organizirąiu se stručni seminari za degustatore, polažu se ispiti i postupno se ulazi u posao, dok se ne dobije registracija pri gospodarskoj komori. Po međunarodnim normama degustator može raditi samo 4 analize u jednom danu.

U Istri su najbolja ulja na svijetu. Ali takvih je samo dvadeset do trideset posto od ukupnih količina. To su extra vergine. Želeći postići visoku kakvoću ulja neki su se proizvođači okrenuli starim načinima proizvodnje. osposobljavaju stare uljare s prešama. Međutim, to nije garancija kakvoće.

Upravni odjei za gospodarstvo i poduzetništvo Županije primorsko-goranske učinio je iskorak i donio županijski program razvoja i revitalizacije maslinarstva, unutar kojeg se organiziraju stručne radionice rezidbe masline.
 

Foto: Jupi, 27. 03. 2013
Otok Pag; Lun, Novalja i Zrće
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=388.0

Tekst: Ministarstvo povratka i useljeništva
http://www.povratak.hr/default.aspx?id=8

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!