CRO-eu.com
Prosinac 13, 2019, 01:01:14 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Nin (Aenona, Ennona, Nona)  (Posjeta: 5960 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Studeni 06, 2010, 13:27:37 »


Nin (Aenona, Ennona, Nona)

Nin je grad:

- biskupa Grgura Ninskog,
- kneza Branimira,
- kralja Petara Krešimira IV.,
- biskupa Teodozije,
- Petara Zoranića,
- Branimira Štulića,
- Šime Ljubičića i drugih.

Nin se razvio na malom pješčanom sprudu koji je danas otprilike jajolikog oblika, oko 500 m dužine i do najviše 4 m visine iznad mora. Pogodan položaj i plodno područje uokolo samog naselja omogućilo mu je da još u davnoj prošlosti postane urbano, kulturno i političko središte. Naselje na danšnjem otočicć razvilo se početkom željeznog doba, dakle, pred otprilike 3000 godina. Utemeljilo ga je pleme Liburna. Ranije naselje koje potječe iz mlađeg kamenog doba (neolitika) nalazilo se izvan otčcića, uz današnju solanu, a prema pronađenim kulturnim ostacima može se datirati oko 5000 godina prije Krista.
 
Ime Nina se razvilo od liburnskog naziva Aenona, koji bi mogao biti i mnogo starijeg postanka. Nin se u povijesnim izvorima spominje vrlo rano, a prvi spomen ovoga naselja javlja se u grčkih pisaca već od 4. st. prije Krista. Prvi put se spominje u obliku Heminoi u djelu Periplus, čiji je pisac Pseudo Skilak. Znanstvenici smatraju da je oblik Heminoi vjerojatno iskvaren naziv za stanovnike Nina u obliku Ainonoi. Kasniji grčki pisci navode ga u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.



Najstariji tragovi života čovjeka na području Nina potječu još iz starijeg kamenog doba (paleolitika). U vrijeme mlađeg kamenog doba (neolitika) uz južni rub današnje solane, ispred ušća potoka Ričine, razvilo se naselje čiji su ostaci samo djelomice otkriveni. U istraženim slojevima toga naselja pronađeni su različiti kremeni nožići, strugala, svrdla, kremene jezgre, žrnjevi, a najbrojniji su ulomci keramičkih posuda. Takoder su pronađene životinjske kosti, školjke, kao i ostatci prehrane.



Prvo naselje na položaju povijesnog Nina razvilo se tijekom 9.st. prije Krista, a osnovalo ga je pleme Liburna, koje mu je dalo ime Aenona. Čitav povijesni razvoj Liburna od 9. do 1. st. prije Krista u Ninu se može potpunije i bolje pratiti nego u bilo kojem drugom liburnskom naselju, jer je upravo tu otkriven najveći broj liburnskih grobova i najviše ostataka kulture po kojima se može pratiti cijeli razvitak liburnske kulture. Naselje na otočiću bilo je okruženo bedemima, koji su najvjerojatnije imali više ili manje perimetar kasnijih rimskih i srednjovjekovnih bedema. Kuće su bile rađene suhozidnom tehnikom, a njihovi ostaci pronađeni su na više mjesta. Iz naselja i iz grobova potječu brojni ostaci materijalne kulture iz liburnskog razdoblja, a najbrojnije su zastupljene raznolike keramičke posude, nakitni predmeti, oružje, uporabni predmeti i dr. Pronađeni predmeti govore o bogatstvu življenja u ovom naselju, gdje su glavne privredne grane bile zemljoradnja, stočarstvo, ribolov, pomorstvo, brodarstvo, obrt i trgovina.


1. od 3
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Studeni 06, 2010, 13:33:17 »




Već u predrimsko vrijeme Enona je bilo središte jedne od liburnskih općina koje kasnije pisci nazivaju Civitates. Dolaskom pod rimsku vlast Nin (Aenona) dobiva status municipija. Sudeći po sačuvanim natpisima većinu stavnovnika rimskog grada sačinjavali su domaći ljudi. Grad je živio od poljoprivrede, različitih obrta, trgovine, proizvodnje soli i dr. Radi trgovine (u današnjem susjednom turističkom naselju Zaton) sagradena je velika luka, ciji su ostatci samo djelomice istraživani. Na temelju pronađenih nalaza može se tvrditi da su stanovnici grada u rimskom vremenu živjeli relativno bogato.

Prva katedrala u Hrvata
VI. – XVIII st.


Cijeli grad bio je ospasan bedemima, koji su, nažalost, gotovo neistraženi. Takoder je istražen samo manji dio naseobinskih kompleksa, najviše u okolišu crkve sv. Križa. Pojedine kuće, osobito one u blizini Foruma, odlikuju se raskošnim mozaicima, a imale su i zidove ukrašene freskama. Najznačajniji kompleks iz rimskog vrmena je forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalni hram, koji je po veličini bio jedan od najvećih na našim prostorima. Nin je u rimskom vremenu također imao vodovod, a pretpostavlja se da je imao i terme. Osim arhitektonskih ostataka i natpisa u Ninu je iz rimskog vremena pronađen i velik broj primjeraka umjetnosti, umjetnog obrta i drugih sitnih nalaza. Ti se nalazi uglavnom čvuaju u Arheološkom muzeju u Zadru i njegovoj podrucnoj arheološkoj zbirci u Ninu. Među najznačajnije spadaju monumentalni kipovi rimskih imperatora koji su stajali u nišama na forumu. Isto tako imamo vrlo kvalitetno rađene nadgrobne spomenike (stele i cipuse), javne spomenike, prikaze božanstava (najznačjnija je Venera Anzotica) i dr.


Uspomeni
Martina Ćurka Simina
Strielca
Gornje Dalmatinske domobranske strieljačke čete
Zadar br. 7
Koji dne 15. Kolovoza 1878 kod Ljevna za cesara
i domovinu pade  
 


2. od 3
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Studeni 06, 2010, 13:43:30 »


Dosadašnja istraživanja unutar naselja i groblja iz rimskog vremena dala su mnoštvo sitnih nalaza, među kojima najvećim dijelom prevladavaju različititi keramički predmeti (cjeloviti i u ulomcima), ali ima i nalaza nakita od plemenitih kovina, kosti, bjelokosti, jantara itd. Takoder su pronađeni brojni primjerci različitih upotrebnih predmeta, gdje posebno treba istaknuti novac i staklo. Tijekom kasne antike Nin postaje jedno od najznačajnih ranokršćanskih središta na Jadranu. O tome svjedoči ranokršćanski oratorij pronađen uz današnju župnu crkvu sv. Anselma, te ranokršćanske crkve: sv. Marija, nekadašnja katedrala sv. Aselma, te crkva sv. Andrije u Zatonu.



Dolaskom Hrvata na područje Nina tijekom 7. i 8. st. ovaj grad postaje njihovo prvo kulturno, administrativno i vjersko središte. O vremenu naseljavanja Hrvata govore najvećim dijelom nalazi iz nekropole Nin - Ždrijac, najveće (s blizu 400 istraženih grobova) i najznačajnije dosad pronađene nekropole iz ranog horizonta tzv. dalamtinsko-hrvatske materijalne kulture na području Dalmacije. U grobovima te nekropole najbrojniji su različiti upotrebni predmeti, a u manjem broju zastupljeno je i oružje i nakit, kao i niz drugih nalaza. Manje nekropole iz najranijeg vremena boravka Hrvata na ovim prostorima pronađene su i na pložaju Materiza, te u okolici crkve sv. Križa.

[/b]Veliku ulogu u pokrštavanju Hrvata imali su Franci (Karolinzi) [/b]. O tome svjedoče dva franačka relikvijara neprocjenjive vrijednosti, koji se čuvaju u riznici današnje župne crkve sv. Aselma. Isto tako s Francima su došli svi današnji ninski sveci-zaštitnici: sv. Aselm, sv. Ambroz i sv. Marcela. O pokrštavanju Hrvata također govori Višeslavova krstionica (oko 800.), pronađena u kompleksu župne crkve sv. Aselma, jedan od najznačajnijih spomenika naše nacionalne prošlosti. U Ninu, tijekom ranog srednjeg vijeka, osnovana je i druga po starosti benediktinska opatija u Hrvatskoj - Sv. Ambroz.

U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata, sjedište je županije, koju prvi put spominje bizantski car i psiac Konstantin Porfirogenet (sredina 10.st.). Nin je sjedište i prvog hrvatskog biskupa, čija se juristdikcija protezala na cijelo područje ranosrednjovjekovne hrvatske države. Pojedini ninski biskupi u povijesti Hrvata imaju značajnu ulogu kako u vjerskom, tako i u političkom i kulturnom pogledu (Teodozije, Adalbert, Grgur). U doba hrvatskih kraljeva Nin ima ulogu povremene prijestolnice i u njemu cesto broave vladari i izdaju isprave (Petar Krešimir IV., 1069.) i održavaju sabore (Zvonimir, 1080.).


Pred devetstotina godina
u ovom gradu Ninu
hrvatski kralj Petar Krešimir IV.
proširivši svoju vlast
na kopnu i na Jadranu
daruje otok Maun
"u našem dalmatinskom moru"
samostanu sv. Krševana u Zadru
Narod Nina 10. 09. 1969.
 

Spomenička baština Nina iz vremena hrvatskih narodnih vladara u kulturnoj baštini Hrvata zauzima izuzetno mjesto. Osim spomenute krstionice kneza Višeslava tu spadaju ostaci nekadašnje katedrale sv. Asela sa zvonikom iz romaničkog razdoblja (12. - 13.st.), ostaci crkve sv. Marije, crkvica sv. Križa, ostaci dvaju brodova pronađeni u ninskoj luci i dr. Iz spomenutih crkava potječe više desetaka ulomaka različitih dijelova crkvenog namještaja.


Od djelomice ili u cjelosti sačuvanih crkava iz srednjevjerokovnog razdoblja valja spomenuti još crkvicu sv. Nikole u Prahuljama kod Nina (konac 11.st.), crkvu sv. Ambroza (13.-14.st.), ostatke nekadašnje crkve i samostana sv. Ivana. Posebno značenje u srednjem vijeku Nin je imao u vrijeme knezova Šubića, o čemu svjedoči više spomenika koje su oni dali napraviti. Nin je u srednjem vijeku bio opasan bedemima. Današnji vidljivi sotaci bedema koji se neprestano obnavljau uglavnom potječu iz venecijanskog razdoblja (12.-18.st.).


Klikni za uvećani prikaz

Da ne bi pao u ruke Turcima i poslužio kao utvrda za osvajanje Zadra Mlečani su 1646. popalili i porušili Nin, a njegovo stanovništvo raselili. Obnova grada nakon toga, potkraj 17. st., nije Ninu povratila njegovo prijašnje značenje.


Tekst: dr.Ante Uglešić
http://www.nin.hr/hr/legende.html
Foto: Dikky

3. od 3
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!