Dosadašnja istraživanja unutar naselja i groblja iz rimskog vremena dala su mnoštvo sitnih nalaza, među kojima najvećim dijelom prevladavaju različititi keramički predmeti (cjeloviti i u ulomcima), ali ima i nalaza nakita od plemenitih kovina, kosti, bjelokosti, jantara itd. Takoder su pronađeni brojni primjerci različitih upotrebnih predmeta, gdje posebno treba istaknuti novac i staklo.
Tijekom kasne antike Nin postaje jedno od najznačajnih ranokršćanskih središta na Jadranu. O tome svjedoči ranokršćanski oratorij pronađen uz današnju župnu crkvu sv. Anselma, te ranokršćanske crkve: sv. Marija, nekadašnja katedrala sv. Aselma, te crkva sv. Andrije u Zatonu.
Dolaskom Hrvata na područje Nina tijekom 7. i 8. st. ovaj grad postaje njihovo prvo kulturno, administrativno i vjersko središte. O vremenu naseljavanja Hrvata govore najvećim dijelom nalazi iz nekropole Nin - Ždrijac, najveće (s blizu 400 istraženih grobova) i najznačajnije dosad pronađene nekropole iz ranog horizonta tzv. dalamtinsko-hrvatske materijalne kulture na području Dalmacije. U grobovima te nekropole najbrojniji su različiti upotrebni predmeti, a u manjem broju zastupljeno je i oružje i nakit, kao i niz drugih nalaza. Manje nekropole iz najranijeg vremena boravka Hrvata na ovim prostorima pronađene su i na pložaju Materiza, te u okolici crkve sv. Križa.
[/b]Veliku ulogu u pokrštavanju Hrvata imali su Franci (Karolinzi) [/b]. O tome svjedoče dva franačka relikvijara neprocjenjive vrijednosti, koji se čuvaju u riznici današnje župne crkve sv. Aselma. Isto tako s Francima su došli svi današnji ninski sveci-zaštitnici: sv. Aselm, sv. Ambroz i sv. Marcela.
O pokrštavanju Hrvata također govori Višeslavova krstionica (oko 800.), pronađena u kompleksu župne crkve sv. Aselma, jedan od najznačajnijih spomenika naše nacionalne prošlosti. U Ninu, tijekom ranog srednjeg vijeka, osnovana je i druga po starosti benediktinska opatija u Hrvatskoj - Sv. Ambroz.
U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata, sjedište je županije, koju prvi put spominje bizantski car i psiac Konstantin Porfirogenet (sredina 10.st.). Nin je sjedište i prvog hrvatskog biskupa, čija se juristdikcija protezala na cijelo područje ranosrednjovjekovne hrvatske države. Pojedini ninski biskupi u povijesti Hrvata imaju značajnu ulogu kako u vjerskom, tako i u političkom i kulturnom pogledu (Teodozije, Adalbert, Grgur).
U doba hrvatskih kraljeva Nin ima ulogu povremene prijestolnice i u njemu cesto broave vladari i izdaju isprave (Petar Krešimir IV., 1069.) i održavaju sabore (Zvonimir, 1080.).

Pred devetstotina godina u ovom gradu Ninu hrvatski kralj Petar Krešimir IV. proširivši svoju vlast na kopnu i na Jadranu daruje otok Maun "u našem dalmatinskom moru" samostanu sv. Krševana u Zadru Narod Nina 10. 09. 1969. | |  |
Spomenička baština Nina iz vremena hrvatskih narodnih vladara u kulturnoj baštini Hrvata zauzima izuzetno mjesto. Osim spomenute krstionice kneza Višeslava tu spadaju ostaci nekadašnje katedrale sv. Asela sa zvonikom iz romaničkog razdoblja (12. - 13.st.), ostaci crkve sv. Marije, crkvica sv. Križa,
ostaci dvaju brodova pronađeni u ninskoj luci i dr. Iz spomenutih crkava potječe više desetaka ulomaka različitih dijelova crkvenog namještaja.
Od djelomice ili u cjelosti sačuvanih crkava iz srednjevjerokovnog razdoblja valja spomenuti još crkvicu sv. Nikole u Prahuljama kod Nina (konac 11.st.), crkvu sv. Ambroza (13.-14.st.), ostatke nekadašnje crkve i samostana sv. Ivana. Posebno značenje u srednjem vijeku Nin je imao u vrijeme
knezova Šubića, o čemu svjedoči više spomenika koje su oni dali napraviti. Nin je u srednjem vijeku bio opasan bedemima. Današnji vidljivi sotaci bedema koji se neprestano obnavljau uglavnom potječu iz venecijanskog razdoblja (12.-18.st.).
Klikni za uvećani prikaz Da ne bi pao u ruke Turcima i poslužio kao utvrda za osvajanje Zadra
Mlečani su 1646. popalili i porušili Nin, a njegovo stanovništvo raselili. Obnova grada nakon toga, potkraj 17. st., nije Ninu povratila njegovo prijašnje značenje.
Tekst: dr.Ante Uglešić
http://www.nin.hr/hr/legende.htmlFoto: Dikky
3. od 3