CRO-eu.com
Listopad 22, 2019, 21:56:55 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: August Harambašić  (Posjeta: 2862 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 03, 2013, 23:30:55 »


August Harambašić

Moje srce crkvica je biela,
U njoj divan žrtvenički kam
Na njem gorjet života će ciela
Za Hrvatsku ljubavi mi plam.

Na njem sve ću žrtve doprinašat
Za slobodu milog roda svog;
Na njeg sve ću želje, nade snašat,
Ne bi li ih ostvario Bog!
   
Al pod kamom tim je raka ciela,
U njoj žića počiva mi pol;
Moje srce crkvica je biela,
A u njojzi grobak drag mi tol.

Nad njim eno krst se diže mali,
Pod njim draga vječni sniva san;
Cm mi udes nju u grobak svali,
Al i mrtvoj tuj je njojzi stan!

August Harambašić rodio se je 14. srpnja 1861. u Dolnjem Miholjcu u Slavoniji. Otac mu je bio Gjuro Harambašić, arkivar županije virovitičke, a mati Julijana Beck, kći ravnatelja pučke učione miholjačke, Josipa Becka, kod kojega je naš F. Ž. Kuhač učio prve nauke u glasbi. Obitelj potječe iz Bosne od Banja Luke, pa je pred kakovih 200 godina rešla u Slavoniju i nastanila se blizu Sirača ko Pakraca. Otac bio je pravoslavne vjere, mati rimo-katoličke kao i sva djeca, dva sina (August I Kosta) i dvie kćeri (Dragica i Ljubica Antonija /kasnije udana Kvarternik/), jer su ih roditelji dali krstiti u rimo-katoličkoj crkvi, pošto o u Dolnjem Miholjcu ne ima pravoslavne crkve.

Dobroslav i Vatroslav Brlić stoje sa strane, a u sredini je August Harambašić, 1884. (Foto: www.klub-susacana.hr)

Roditelje je August rano izgubio, majku već g. 1867., oca 1877. Uslied toga sproveo je veći dio svoga djetinstva kod svog po otcu djeda Pantelije, krajiškog nadporučnika u Novoj Gradiški, gdje je i svršio pučku školu. Na gimnaziju je došao godine 1871. u Osijek, svršio tu prvi i drugi razred, za tim u Požegi dalnja četiri i napokon dva posljedna opet u Osijeku, gdje je i godine 1879. položio ispit zrelosti. Došavši u Zagreb, da uči u sveučiliatu prava, bio je tu već druge godine radi političkih demonstracija relegiran, te je 1881. Otišao na Sušak, gdje je dvie godine radio kod pravaškog lista "Sloboda" i dvie godine uređivao beletristički časopis "Hrvatska Vila".

Nakon toga slušao je godinu dana prava u Beču i svršio ih godine 1884. u Zagrebu. Sliedeću je godinu sproveo kao jednogodišnji dobrovoljac u vojničkoj službi.

Vrlo je kobna bila po nj sljedeća godina 1886/7. U 24. broju "Balkana", od 15/12. 1886., što gaje uređivao Ličan rodom iz Gornjeg Kosina Nikola Kokotović, objelodanio je Harambašić tri pjesme u prozi pod naslovom "Tri molitve", koje su bez zaprieke objavljene u "Balkanu" 15. 12. 1886, ali je treća, "Molitva otačbini", nakon dva mjeseca dala povoda državnom odvjetničtvu, da proti piscu i uredniku podigne obužbu radi veleizdaje. Harambašić i Kokotović bili su na to stavljeni u iztražni zatvor te ih je zagrebački sudbeni stol na razpravi od 18. veljače 1887. odsudio radi zločinstva smetanja javnoga mira: Harambašića na 15 mjeseci, a Kokotovića na 12 mjeseci težke tamnice. Obojicu je branio na sudu dr. Marijan Derenčin. Rješitbom stola sedmorice potvrđena je osuda, ali je Harambašiću snižena kazna na 6 mjeseci, a Kokotoviću na 3 mjeseca. K tomu su obojica izgubili sva građjanska prava. Kazni su udovoljili g. 1887. kod sudbenog stola u Zagrebu, a građanska su im prava povraćena tek koncem g. 1890., kad je izašao zakon o oprostu posljedica kaznenih osuda.

Ovako nemilo smetenu svoju karijeru nastavio je Harambašić i položio g. 1891/2. sva tri rigoroza i bio 23. travnja 1892. u Zagrebu promoviran ua čast doktora prava. Zatim je služio šestnaest mjeseci kod sudb. stola u Zagrebu kao perovodni vježbenik i položio u u srpnju 1894 sudački ispit, a u travnju 1896. odvjetnički ispit. Od tada je bio branitelj u kaznenim sporovima u Zagrebu.

Oženio se 5. srpnja 1897. S Maricom Folnegovićevom, kćerkom rodoljuba Frana Folnegovića i napokon u veljači 1902. dobio "stalum agendi" kao odvjetnik sa sjedištem u Zagrebu.

Književnošću počeo se je August baviti vrlo rano. Već kao đak petoga razreda u Pužegi izdavao je za svoje drugove humorističko-satirički list "Lakrdijaš" (šaljivdžija), koji je i sam pisao. Kad su "Lakrdijašu" ušli učitelji u trag, bio je on obustavljen, no njegov urednik izticao se je nadalje sad kao suradnik djačkog književničkog družtva "Zviezda" u Požegi, sad "Javora'' u Osijeku, gdje je dapače među đacima kao osmoškolac izdavao i politički list "Hrvat". Humorističko satiričkoj žici ostao je i kašnje vjeran te je bio urednikom svih humorističko-satiričkih listova Stranke prava: "Bič", "Novi bič", "Tries" i "Trn". Sve satiričke pjesme, što su objelodanjene u tim listovima pod imenima Grga Kaloper, Hrvoj Hrvetić i Stekliško Šteklišević, potekle su iz njegova pera.

Od posljednjih pjesnikovih radnja naročito su spomenuti vijedni "Rimski soneti" u sarajevskoj "Nadi" (1899) što ih je spjevao nakon dvomjesečnog boravka g. 1897. u Rimu kod svog rođaka Andrije Friša, kanonika sv. Jeromina .

Umro je u Zagrebu Zagreb, 16. 07. 1911. Sahranjen je u Mirogoju 18. 07. 1911.

Izvor: Zaslužni Hrvati XIX. st.
Napisao: Milan Grlović
Sliku crtao: Stjepan Kovačević

August Harambašić svojoj supruzi Marici

<a href="http://www.youtube.com/v/8QTsvBrRslM?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />http://www.youtube.com/v/8QTsvBrRslM?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/8QTsvBrRslM?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />http://www.youtube.com/v/8QTsvBrRslM?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>

Marica po modi

Uvijek nobel, uvijek heiter,
Uvijek lijepa und so weiter,
Uvijek feš ko kakva lutka,
Ne miruje ni trenutka,
Naša Mara novog kroja,
Na njoj vam je trista boja,
Sve se klanja kud god hodi
Marica po modi!
Čudna li je naša Mara, ...
Među pravoslavcima koji su se priznavali Hrvatima ističu se u ono doba:

-   Nikola Kokotović,
-   dr. Ivo Malin,
-   Stjepan pl. Miletić,
-   dr. Dimitrije Demetar,
-   Špiro Dimitrović Kotoranin,
-   Dušan Kotur,
-   Vladislav Nikolić,
-   Danijel Medić,
-   Makso Prica,
-   Nikola Krestić,
-   Dane Stanisavljević i drugi.

Većina od pravoslavaca pripadala je Prvašima, a nakon raskola Stranke prava aktivno se vezali zu Čistu stranku prava. Bilo je to za vrijeme vladavine ban Khuena koji je simpatizirao sa Srbijom, jačao srpstvo u Hrvatskoj i proganjao hrvatske pravoslavce. (MD)
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!