CRO-eu.com
Prosinac 14, 2019, 05:59:55 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Banski Kovačevac  (Posjeta: 2800 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Veljača 17, 2013, 18:51:16 »


Banski Kovačevac u sastavu Općine Lasinja, Karlovačka županija

Selo je sagrađena u 1736, a stara drvena crkva neposredno je prije Domovinskog rata obnovljena. U listopadu 1991, crkva je uništena od strane srpskih vojnika. U 2005, je sagrađena nova od cigle. U selu je 1857 god. živjelo 773, stanovnika. Godine 2011, živjelo je samo 157 osoba. MD
__________________

Banski Kovačevac

Na sjevernom dijelu teritorije kotara Vrginmosta, između Kablara, Prkosa i Banskih Moravaca, na desnoj obali Kupe, nalazi se selo Banski Kovačevac. Iako manje prostorno, po broju stanovnika je jedno od većih sela. Prema popisu 1931. godine selo je imalo 555 stanovnika, uoči rata 1941. godine oko 600, a prema prvom poslijeratnom popisu 1948. godine 513 stanovnika u 119 domaćinstava. Po nacionalnom sastavu svi stanovnici su Hrvati, a po socijalnom zemljoradnici.

Zbog slabe i posne zemlje preko 90% domaćinstava bili su siromašnog imovnog stanja, a samo manji broj srednje imućnih gospodarstava. Zbog udaljenosti i slabih veza sa drugim mjestima, drugih zanimanja nije bilo, a nerazvijena poljoprivredna proizvodnja bila je jedini izvor prihoda. Rijeku Kupu koristili su kao plovnu saobraćajnicu i za tu svrhu svoje plovne objekte, zvane "Korabe", imali su Grga i Ivan Mihalić; na njima su prevozili ogrijevno drvo za Karlovac, a obratno raznu robu za stanovništvo.

Selo je imalo i svoju školu i crkvu. Škola postoji od 1834. godine, a crkva od prvog desetljeća 17. vijeka. Pored djece iz Banskog Kovačevca, u školu su dolazila i djeca iz Prkosa, Lasinjskog Sjeničaka, Banskih Moravaca, Kablara i Banske Selnice. Škola je spaljena 9. decembra 1942. godine, a nova je sagrađena 1958. godine. Zbog teških uslova za školovanje, djeca su poslije završene osnovne 4-razredne škole ostajala kod kuća; samo četvorica su imala srednje školsko obrazovanje, a jedan višu školu.

Crkva, koja je sagrađena od hrastovih brvana i danas postoji, kao jedan od rijetkih kulturno-umjetničkih istorijskih objekata.

Veće političke aktivnosti počele su oko 1920. godine, u vrijeme Hrvatske seljačke republikanske stranke (HRS). Nakon 1925. godine, kada je osnovana Hrvatska seljačka stranka (HSS), ta se aktivnost pojačala, a 1931. godine formiran je i ogranak "Seljačka sloga". Djelovanjem ovoga ogranka oživeo je i kulturno-zabavni život, a osnovana je i trgovina za snabdjevanje artiklima široke potrošnje u privatnoj režiji Nikole Jakima.

Poslije ubistva Stjepana Radića, 1928. godine, osjećala se velika mržnja prema tadašnjoj vlasti i režimu. Ta mržnja i otpor osjećala se na svakom prigodnom skupu (svadba, druge kućne gozbe, crkveni praznici i dr.). Na ovakovu političku situaciju, u maju 1935 ,
pod rukovodstvom Vjekoslava Žiljaka, učitelja iz Lasinje, općinskog bilježnika Stojića i tadašnjeg učitelja u Banskom Kovačevcu Branka Kresojevića, formirana je tzv. "Četnička družina" .
U ovu organizaciju nije ušao ni jedan mještanin, a sačinjavali su je pojedinci iz Prkosa, Lasinjskog Sjeničaka i Lasinje.

Protivnici ove struje, među kojima i Branko Nikoliš iz Lasinjskog Sjeničaka i pop Nikola Milić iz Štipana, pokušali su iskoristiti crkveni zbor proštenja "Petrovo" 29. juna 1935. godine i pretvoriti ga u politički. Međutim, kako su na zboru, kome je prisustvovalo oko tri hiljade ljudi iz Kovačevca, susjednih sela, bliže i dalje okolice, bila i 4 žandarima, oni su spriječili održavanje govora, a govornici izbjegli hapšenje. Iz mase svijeta uzvikivalo se "Živjela opozicija", "Dolje monarhija". Sudski kancelista iz suda u Pisarovini La?n Baničević izvikivao je "Živio kralj Petar II", "Živjela Kraljevina Jugoslavija". U tom momentu udario ga je mladić Josip Ivančić iz Pokupske Blatnice. Nastalo je komešarje, žandarmi su stupili u akciju, upotrijebivši i oružje, pa je Andrija Đerek ranjen, a Ivančić uspio da pobjegne. Kasnije, pred sudom, Nikoliš je uspio dokazati da krivicu snose vođe "Četničke družine", poslije čega se presudom suda ova organizacija morala raspustiti.

Poslije proglašenja tzv. NDH i preuzimanja vlasti od strane ustaša, u ovome selu veliki broj mlađih ljudi, sposobnih za vojsku, bio je uključen u ustaško-domobranske formacije. U toku rata, u borbi protiv partizanskih jedinica i NOV, poginula su 43 mještanina kao ustaše i domobrani. Na ovako velik odziv kovačevčana za odlazak na ustaško-domobransku stranu uticalo je i prisustvo, od prvih dana NDH, posade od ustaša, domobrana i žandarma. Sve do marta 1942. u selu se nalazila ustaška posada, a zatim su ih zamjenili žandarmi. Oni su ostali do oktobra iste godine, a tada dolazi domobranska jedinica sa oko 120 domobrana.

Prvi napad na ustašku posadu izvršile su jedinice 4. bataljona 1. KPO 8. marta 1942, pod rukovodstvom Nikole Vidovića. Napad nije uspio zbog pojačanja kojeg su ustaše dobile noć prije napada iz Skakavca. Dva partizana su poginula, a četiri ranjena.

Drugi napad na ovu neprijateljsku posadu izvršile su jedinice 4. bataljona 1. KPO 6. juna 1942. Akcija nije uspjela, jer su partizani u blizini sela naišli na mine međusobno povezane, od kojih je jedan poginuo, a trojica su ranjena. Sem toga, stiglo je i pojačanje iz Skakavca, tako da su jedinice 4. bataljona bile primorane na povlačenje.

Treći napad, na domobransku satniju, izvela je 9. decembra 1942, u 4 sata ujutro, 4. kordunaška brigada (1. brigada 8. divizije). Akcija je uspjela i cijela se satnija predala. Tada je zapaljena i škola, koja je služila kao kasarna. Od tada Kovačevac postaje slobodan i sve do kraja rata ovdje više nije bilo neprijateljske stalne posade.

Napomena: Podatke prikupio i pripremio Mato Mije Jelkovac, aktivni saradnik i politički radnik u NOB.
www.znaci.net/00001/142_7.pdf
___________________

U nastavku suđenja Pani Bulatu i Radi Vraneševiću za ubojstvo šestero hrvatskih civila u hrvatskom mjestu Banskom Kovačevcu u ožujku 1992. tadašnji pripadnici postrojbe vojske tzv. republike srpske krajine kojoj je i Bulat pripadao, Đuro Grbić i Mile Krivokuća, kazali su u utorak pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu da znaju za zločin, ali da tada nisu bili u selu te da o događaju nemaju izravnih spoznaja. ...

http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/88265/Default.aspx
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!