TURKALJ

[Marica]

TURKALJ Thurkal Turkail Turkal Turkaly Turkall Turcal

PREZIME: Nastalo je od riječi Turak, Turk (Turčin). Turkalj je nadimak za osobu koja je izbjegla iz hrvatskih krajeva koje su zauzeli Turci (Turska Hrvatska). Prezime je tipično za ogulinski kraj, posebice za Josipdol i Trojvrh.

ROD: Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st. od doseljenika iz Turske Hrvatske (Bihaćka krajina). Prvo su naseljavali selo Otok. Prvi put se spominje u popisu vojnika iz 1699. koji bilježi tri vojnika u Otoku (Mija, Ilija; Ivica Turkaljić). Zbog naseljavanja vlaškog stanovništva u Otok Turkalji su se preselili u josipdolsko i modruško područje.

Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za 12 kućnih zadruga:
Josipdol (Mate, Šimun, Mate, Ivan, Anton, Paval, Ivan) i
Trojvrh (]oso, Marko, Stipe, Marko, Filip).

Nakon oslobođen ja Hrvatske od Turaka u 18. st. Turkalji sudjeluju u poznatim ogulinsko-modruškim seobama. U sklopu kolonizacije Korduna naseljavaju mnogobrojna sela:
-   Cvitović (126-19),
-   Drežnik-Grad (48-10),
-   Klanac (46-9),
-   Korita (72-10),
-   Pavlovac - Hrvatski Blagaj (95-18),
-   Selište (21-6),
-   Zapoljak (49-7),
-   Gornje Taborište (10-3) i
-   Novo Selo - Gvozd (25-7).
-   Ondje razvijaju i rodovsko naselje Turkalj Selo kraj Rakovice.

Sudjeluju u seobi u južnu Ugarsku 1715. gdje prvo naseljavaju selo Kolut u Bačkoj, a zatim se naseljavaju u obližnjem Bačkom Monoštoru te u selu Batini (5-2) u Baranji. U sklopu seobe u virovitičko-slatinski kraj (1765. - 1768.) sudjeluju u osnivanju sela Nove Bukovice kraj Slatine.

Početkom 19. st. sele se u istočni Srijem gdje se naseljavaju u selima Nikincima i Hrtkovcima te u Zemunu.

Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. mnogobrojni su se Turkelji, posebice kordunski, naselili u selima istočno od Nove Gradiška:
-   Brđani (32-8),
-   Dragovci (19-3),
-   Gornji Lipovac (13-4),
-   Oštri Vrh (20-5),
-   Staro Petrovo Selo (20-6) i
-   Vrbova (58-14).
-   Ogranci se naseljavaju u Lovasu (34-7) kraj Vukovara i u
-   Gornjoj Slatini (23-4) kraj Kutine.

Turkalji sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenici su Marko (rođ. 1874.) i Mate (rođ. 1867.), oba iz Josipdola, a iselili su se 1900. Turkalji se trajno naseljavaju pretežno u ogulinsko-modruškoj koloniji u McKeesportu, zatim u Pittsburghu (Pennsylvanija), u Youngstownu, Cantonu i Columbusu (Ohio) te u Warwoodu i u BenWoodu (Zapadna Virginija).

U ogulinskom kraju Turkalji razvijaju više rodovskih naselja, dva na josipdolskom području - zaselak Turkalji (21-6) i u središtu Josipdola (117-26) i jedno rodovsko naselje u Trojvrhu (85-19). Manji se ogranak nalazi u Oštarijama (14-3). Prema popisu iz 1948. U ogulinskom kraju bilo je ukupno 225 osoba s prezimenom Turkalj.

OBITBLJSKI NADIMCI:
Josipdol: Benčevi, Bušani, Drvenjaki, Škudini;
Trojvrh: Baraći, Bobaći, Ikići, Jagini, Jukini, Mandini, Tonkini, Udovičini.

Hrvoje Salopek
Ogulinsko – modruški rodovi 2007

[Marica]

Poturčio se

Pišu "Obzoru" izpod Plešivice 11. studenog 1877: "Pred nekoliko dana našao je turski mulazin (poručnik) jednoga austrijskoga na vojničku obučena podanika u kući jednoga Turčina u Izačiću. Pitajuć ga, odkuda je i kako je ovamo dospio, doznalo se je, da je c. kr. anstrijanaki vojnik i da je pobjegao iz posade u Karlovcu. Mulazin doznav, da je bjegunac, dade ga odmah po zakonu svezati, te ga kroz zaptije (oružnike) na Zavalje odpremiti htjede. Nu ovaj nesretnik video, da će u našu zemlju natrag odpraćen biti, zamoli mulazina, da ga podnipošto na Zavalje nešalje, nego da voli, da ga odmah onde na mjestu ubije, a ako je voljan život mu pokloniti, da će se poturčiti. Mulazin i zbilja tako učini, odvede ga u Bihać i tuj ga u jednoj džamiji poturče, te mu liepo nedjenu ime Osman.

Pripoviedao mi je jedan trgovac iz Bišća, grčko-iztočne vjere, kojemu ovaj mladi poturica običava svaki dan doći na razgovor, da je od njega doznadao, i da mu ja ime Tomo Pave Turkalj i da je u okolici našega krasnoga grada Karlovca rođen. To je zaista osobit slučaj. Po svoj prilici morao je ovaj nesretnik nešto golema skriviti, kada je takova šta uradio.

Primorac, 24. studenog 1877

[Marica]

Imenovanje

Ban je imenovao kotarskoga liečnika dr. Vladimira Reizera županijskim fizikom u VIII. Čin. Razredu kod županijekse oblasti u Požegi, c. i kr. streljivnog laboranta Miju Turkalja akcesistom u XI. Čin. Razr. Kod imovne obćine u Karlovcu (slunjske), odvjetnika dr. Alfreda Roschera javnim bilježnikom u Doljnjem Miholjcu; gospićko financijalno ravnateljstvo imenovalo je Vjekoslava Bezjaka adjutiranim carinskim vježbenikom u Senju.

Jutarnji list 15. svibnja 1914

[Marica]

Grozno mrcvarenje i umorstvo

Pišu "Obzoru" iz Lasinje 23. svibnja: Grozno mrcvarenje i umorstvo počinjeno je sinoć u Kovačevcu, u selu pripadajućem obćini Lasinjskoj.

Ivan Turkalj, obć. viećnik i birtaš u Kovačevcu sa svoja dva, kako kažu, najmljena za umorstvo ortaka: Mikom Jakimom i Markom Županom usmrtiše Ivana Milovca, oženjenoga i otca petero mladobne i neobskrbljene djece.

Ivan Milovac vozio se je sa izstupivšim iz službe pornčnikom g. V. R. iz S., pak se u Kovačevcu navratiše u Turkaijevu birtija, da popiju čašu vina. Neki opet kažu, da ih je sam Ivan Turkalj sustavio i pozvao. Čim stupi u sobu, umah spomenuta trojica zločinaca, kao po dogovoru priskočiše k nesretuomu I. M. ter stada po njem udarati šakami, zatim bace ga o zemlju, nogama i čizmama poćmu po njem gaziti, po dvorištu i putu ga amo tamo vući, i napokon, što nas je samih sram kazati, sdrpaše mu i izčupaše stidno udo. Dok su nesretnika spomenuti zlikovci toli grozno zlostavljali i zvierski mučili, nudio im je on svoja dva krasna konja i kola, da ga za volju žene i  sitne djece ostave u životu; ali zviere ostane; zviere. Napokon ga je Ivan Turkalj, pitav ga đavolskom porugljivošću, da li još živiš, nogama i čizmama do smrti dotukao.

Što je dovelo zlikovce na taj grozni čin, nezna se; oni se izgovaraju pijanštinom, što je skroz nevjerovatno. Dapače predmnjeva se i opravdana je sumnja, da je to umorstvo već prije predmišljeno i skuhano bilo. I. T. i M. Z. ljudi su opake, osore i nemirne čudi, koji ni Bogu ni caru ni popu nedadoše mira; a M. J. Jurve, radi raznih krađa i izgreda, zatvoren bijaše. - Pohvalom moramo pripomenuti ovdje, da c. kr. šerežani Lasinjske šerežanske postaje pri ovoj groznoj nesreći držaše se, kako valja; jer umah, čim im je to grozno umorstvo prijavljeno, pohitiše na lice mjesta, te zloćince po hvataše, sapeše i nadležnomu sudu odvedoše, od kojega se sav narod, koji je radi toga groznoga umorstva strašno razjaren, nada, da za prepriečenje u buduće tako groznih čina sa cielom strogosti zakona postupat će proti krivcem. U šerežanskom oćevidu upisano je do 10 slovom deset svjedoka, koji su to grozno mrcvarenie gledali; ali su to velike kukavice i kazne vriedni, jer toga nezapriečiše; čim bi učinili bili uslugu i ubitomu i ubojicam.

Sriemski Hrvat, 1. Lipnja 1881
______________
Banski Kovačevac > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3004.new#new