TOMŠIĆ Thomschitsch Tomschitsch Tomsich
PREZIME: Nastalo je od rodonačelnikova osobnog imena Tomša koje je izvedenica od svetačkog imena Tomaš/ Toma. Tomšina djeca su Tomšíći.
ROD: Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica istog prezimena rasprostranjenih većinom na području Čakovca, Rijeke i Virovitice.
Moguće je da je najstarija rodovska zajednica Tomšića ona koja je nastala u 15. st. na području srednjovjekovne modruške županje. Prvi put se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. koji bilježi
dva kmeta: u selu Krakaru (u Drežničkom polju u Velikoj Kapeli):
Mihac Tomšić ima zemlje dni 15 i sinokošu, služi zlata jedan, ta je Jurka Hodkovića; u selu Gojmerju (današnje Gomirje): Jure Tomšič ima zemlje dni 15, malinišća peti del, služi zlat jedan, a nigda povozom.
Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. mnogobrojni su se Tomšići iselili u današnju Sloveniju gdje su danas vrlo rasprostranjeni u svim slovenskim regijama.
Krajem 17. st. jedan rodovski ogranak seli se u selo Saborsko (44-7), južno od Plaškog; gdje razvija osrednje rodovsko naselje.
Nakon velikih seoba Tomšići su ostali malobrojni u ogulinskom kraju. Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za jednu kućnu zadrugu u Oštarijama (Mate).
Tomšići sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenik je Mijat (rođ. 1863.) iz Oštarija koji se iselio 1900. Tomišići se trajno naseljavaju u ogulinsko-modruškoj koloniji u McKeesportu (Pennsylvnija).
U ogulinskom kraju Tomšići su malobrojni, stanuju tradicionalno u oštarijskim zaseocima Šušnjevu Selu i Čakovcu (5-2).
Hrvoje Salopek
Ogulinsko – modruški rodovi 2007., 440
