CRO-eu.com
Rujan 24, 2020, 11:21:42 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Šulentić  (Posjeta: 9612 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Siječanj 08, 2010, 01:56:02 »


 
Šulentić Ferdinand (Ferdo)
dipl. ing. šumarstva, repub.
lovni inspektor, savjetnik, pisac

*  29. 04. 1907. u Glini (Sisačko-moslavačka)
†  24. 08. 1991 u Slavonskom Brodu

Sin Ivana i Anke rođ. Povlović (kći Milana i sestra Tone Pavlovića iz Križpolja). Hrvat. Otac mu je bio kotarski liječnik, a majka domaćica. Pučku školu završio je u Perušiću 1919. Prerana smrt oca (1918.) ostavila je nezbrinutu obitelj.

1921. napušta započeto školovanje u Klasičnoj gimnaziji u Gospiću i Senju. Zapošljava se u Zrmanji, zatim kao "šegrt" u Slav. Brodu, te u Lici kao nadničar. 1924. odlazi u Beograd, gdje prihvaća razne poslove,
upisuje se na privatnu večernju gimnaziju i maturira 1930., a studij šumarstva završava 1934. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zemunu. Za vrijeme školovanja, osim u Beogradu, radio je i u Skopju i kod ŠIPAD-a Oštrelj (BiH).

Završivši fakultet, za svoj životni poziv uz šumarstvo izabrao je i lovstvo. God. 1935. dobio je mjesto šumara i lovnog stručnjaka na Državnom dobru Belje, lovište Tikveš, gdje ostaje do 1938. Iste godine, iz političkih razloga, premješten je za upravitelja pilane u Kneževo, a 1939. za upravitelja Šumarije Topolovac kod Siska. Za vrijeme rata bio je upravitelj Šum. manipulacije u Spačvi, zatim radi u ŠIP Belišće do otkaza 1942. te kao poslovođa pilane i sandučare u Vukovaru.

Poslije II. svj. rata vraća se u Tikveš i radi na obnovi šumarstva i lovstva, a zatim kao šef šumarstva Direkcije dobra Belje u Kneževu. God. 1948. bio je nastavnik na Srednjoj šum. školi u Ilidži (BiH), zatim na poslovima mehaničke prerade drva u DIP Sisak, a odmah zatim bio je referent za uzgoj šuma u ŠG Ogulin. Tada je napisao svoj prvi članak "Djelovanje hica", koji je objavljen u LV 1951. i otada stalni je suradnik toga časopisa. Slijedi prijelaz u ŠG Gospić na poslove iskorišćivanja šuma i komercijale, a 1954. u DIP Karlovac za šefa Biroa za unapređenje proizvodnje. Od 1957. radi u Karlovcu kao kotarski inspektor za šumarstvo i lovstvo te u Birou za unapređenje proizvodnje, referada za drv. industriju. Od 1.7.1960. bio je inspektor na području ŠG Rijeka, Gospić, Karlovac i Sisak te republički lovni inspektor. Nakon toga preuzima referadu uređivanja šuma i lovstva pri Posl. udruženju šumarstva Hrvatske u Zagrebu, a od 1966. do 1968. radi kao savjetnik u referadi proizvodnje u udruženju. Radni vijek završio je kao prisilni upravitelj DIP-a Vrhovine, gdje je sanirao financijski gubitak, a 1969. odlazi u mirovinu.

Kao umirovljenik živio je u Malom Lošinju, Zadru i Slav. Brodu i bavio se pisanjem

Bio je priznati stručnjak za šumarstvo i lovstvo i uspješan pripovjedač i pisac. Od 1951. do 1986. bio je suradnik Lov. vjesnika. Njegova prva knjiga "Priroda i ljudi" sadrži priče iz lova i o divljači, a autobiografska knjiga kratkih priča i eseja "Na šumarskim i lovačkim stazama" sinteza je njegovog bogatog životnog iskustva, stručnih saznanja i literarnog talenta.

Bio je suradnik Šum. lista (1941.-1969.) i Drvne industrije, aktivni član HŠD (osnivanje klubova, referati), član Šum. društva Gospić i predsjednik Šum. društva Karlovac, te član LD Rečica (kod Karlovca.

God. 1934. Glavna uprava JŠU podijelila mu je Svetosavsku nagradu kao studentu šumarstva. LSH dodijelio mu je 1963. lovačko odlikovanje I. reda za uspjehe u radu na unapređenju lovstva, a 1976. Savez ITŠDI Hrvatske Povelju i zlatnu medalju za društvenu i stručnu suradnju i unapređenje šumarstva i drvne industrije Hrvatske.

RADOVI

Ing. F. Šulentić, 1941: Državna šumska režija i stanje u kojem se nalazi.. Š.L. 10, s.435 Nešto o opasnosti od divljih svinja. LV 1951., LX, 8, s. 123-126.

Ing. F. Šulentić, 1951: Prilog unapređenju proizvodnje sandučara. Š.L. 7, s.255

Ing. F. Šulentić, 1951: Upotreba i raspored strojeva u proizvodnji sanduka. Š.L. 11, s.373

Beljski jelen. LV 1952., LXI, 9, s. 203-204.

Ing. F. Šulentić, 1952: Upotreba i raspored strojeva u sandučarama za proizvodnju sanduka za voće. Š.L. 8, s.264

Ing. Ferdo Šulentić, 1956: Provjeravanje procjena industrijskih sječina. Š.L. 5-6, s.170

Kako sam bonitirao lovišta karlovačkog kotara. LV 1958.-59., LXVII, 2/3, s. 39-45.

Odnos prema jakim podsadima srna u NRH. Ibid. br. 8, s. 201-202.

Osvrt na član 37. i član 6. Zakona o lovu. LV 1958/59, LXVII, 10/ll, s. 287.

Nešto o organizaciji lova na medvjede. LV 1961/62, LXX, 7/8, s. 162-164.

Nije lako postati lovac. LV 1962/63., LXXI, 5/6, s. 129.

Gospodarenje šumama Like i Gor. kotara. Šum. list 5-6, 1964.

Lovišta na Cresu i Lošinju. LV 1964/ 65., LXXIII, 12, s. 252-254.

Šulentić F., 1964: Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog Kotara i Like.. Š.L. 5-6, s.245

Lovstvo u našim uslovima. LV 1965.- 66., LXXIV, 11, 254-257.

Stari dvorac u Tikvešu. Ibid., 1, s. 29.

Što treba očekivati od lovnoprivredne osnove. Ibid., 6, s. 115-116.

Da li se ostvarilo ono što smo očekivali od lovstva? Ibid. 12, s. 294-298.

Šulentić F., 1967: Ekonomsko-financijska osnova gospodarenja kao sastavni dio šumsko-privredne osnove. Š.L. 7-8, s.311

Priroda i ljudi. Lov. knj., Zagreb 1968.

Na šumarskim i lovačkim stazama. Slav. Brod 1988., s. 1-378.


1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Siječanj 08, 2010, 02:05:43 »


FERDO ŠULENTIĆ
dipl. ini. šumar.
1907—1991.

24. VIII. 1991. umro je u Brodu, a 28. VIII. sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoj istaknuti šumarski i lovni stručnjak starije generacije hrvatskih šumara

FERDO ŠULENTIĆ. Ispraćaju posmrtnih ostataka prisustvovali su — uz
užu pokojnikovu porodicu: suprugu i sinove — veći broj njegovih kolega šumara. Ispred prisutnih kolega i Hrvatskog šumarskog društva od pokojnika se oprostio ing. Vlado Spoljarić ovim riječima:

FERDO ŠULENTIĆ rodio se 29. IV. 1907. u Glini — "slučaijno" — kako je sam napisao u svojoj autobiografskoj knjizi "Priroda i ljudi". Jer, kao svoj zavičaj smatrao je Perušić, manji gradić i općinsko sjedište u srcu Like. Tu je proveo djetinjstvo — kako sam piše — u radosti i obilju.

Ali bezbrižnost iz prvih dana života nije bila dugog vijeka: umiješala se sudbina . . .  prerana smrt oca liječnika neposredno prije nego što bi obitelj stekla pravo na mirovinu. Tako je ostala nezbrinuta i ubrzo osiromašena obitelj.

No Ferdo, tvrdokorna lička sorta i, — kao što je opisao svog djeda: "naočita i snažna Ijudeskara, medvjed bi ustuknuo pred njim" tako se i on upušta u borbu sa životom. Napušta započeto školovanje u klasičnoj gimnaziji u Gospiću te se prihvaća svakog posla. U šesnajstoj godini mu HRVATSKI RADIŠA nalazi mjesto šegrta u jednoj trgovini u Brodu, gdje radi najteže poslove. Vraća se u Liku gdje se probija kroz život kao radnik u mlinu, za nadnicu kosi i ore seljacima, kirijaši.

U 18-toj godini našao se u Beogradu. Ondje uz pomoć "lacmana" Ličana nalazi posla, a prihvaća sve samo da preživi. Upisuje se u večernju srednju školu, a zatim — uz ne manje truda i napora — na Polj. šumarski fakultet u Zemunu. Za izbor budućeg zanimanja Ferde Šulentića odlučna je bila lovačka strast, koju je stekao u najranijoj mladosti u rodnoj Lici. Stoga nije čudo da je u izboru tri zanimanja koje mu je nudilo obrazovanje — šumarstvo, drvna industrija i lovstvo — za svoj životni poziv izabrao LOVSTVO.

1935. dobio je mjesto šumara i lovnog stručnjaka u drž. lovištu u Baranji, u onom dijelu Hrvatske koji je danas u rukama osvajača. "Zavolio sam tu zemlju, Baranju, piše u svojoj knjizi, zavolio sam u Baranji ljude — dobar svijet, pošten, mekan, iskren. Tu sam proživio najljepše časove svog života."

Poslije rata promijenio je više mjesta, bio je nastavnik na srednjoj šumarskoj školi u Ilidži, zatim na poslovima iskorišćivanja šuma u Sisku, tehn. direktor DIP Karlovac, od 1960-te bio republički lovni inspektor, a do 1975. kada je otišao u mirovinu ponovno je u drvnoj industriji, u Vrhovinama.

Kolega Ferdo bio je vrijedan radnik, dobar stručnjak na svim poslovima koji su mu dopali, a — što je možda manje poznato — i uspješan pripovjedač i pisac.

U razdoblju od 1951. do 1968. plodan je pisac lovačke beletristike na stranicama Lovačkog vjesnika, te mu je 1968. Lovački savez Hrvatske u svojoj nakladi izdao prvu knjigu pod naslovom PRIRODA I LJUDI.

Nakon umirovljenja nastavio je s pisanjem te 1988. u vlastitoj nakladi izdaje svoju drugu knjigu kratkih priča ili eseja pod naslovom NA ŠUMARSKIM I LOVAČKIM STAZAMA, s podnaslovom DRŽAVNICI KAO LOVCI. U njoj se pokazuje kao savjestan kroničar ali i oštar kritičar negativnih pojava, kojih je bilo upravo u lovstvu, i naročito od onih, koji su se za tu našu važnu granu narodnog gospodarstva trebali brinuti.

Za Šulentićevo književno djelo može se reći da je sinteza bogatog životnog iskustva, stručnih saznanja i literarnog talenta — i hrabrosti, radi oštrine kritike upućene na račun visokih političkih ličnosti.

Za svoj rad kolega Ferdo primio je i vrijedna odlikovanja. I šumarska struka, okupljena u Šumarskom društvu Hrvatske odaje priznanje kolegi Ferdi Šulentiću, koliko za uspjehe na stručnom polju, toliko i za vrijedan literarni doprinos našem lovstvu i šumarstvu.

Uz izraz iskrenog saučešća obitelji

Zagreb, 28. VIII. 1991.
Ing. Vlado Špoljarić



2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Siječanj 08, 2010, 17:11:30 »



Šulentić Ferdo (desno) kao mladi
šum. ing. negdje na terenu u Makedoniji
pred Drugi svjetski rat
 

Polazak u lov, na Belju odmah nakon
Drugog svjetskog rata. Vidi se beljska
uskotračna pruga Terezina
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Siječanj 16, 2013, 08:59:43 »


Javna zahvala iz Zrmanje

Od kada je ova postala, nebijaše joj valjda dobrotvora, kao što jo dični poštemštar Pajo Šulentić. On učini mnoga dobroćinstva u gotova novcu, žitu i ostalim stvarima, puku nuždnima. Pođe mu za rukom, sagraditi liepe mline, satupa  i sve ostalo, što krajišniku treba, pa neuzimlje velikog ujma. Neupušta siromaka, kad mu do nevolje dođe, da po zlu propada. Ovo opaziše i naša hrvatska braća Dalmacije i Bosne, pak se i oni k njemu u potrobi utiču. Putnici, koji ovuda prolaze, znadu ga isto tako. Sav ovaj puk zermanjske obćine daje ovim svoju zahvalnost, te mu kliče: dragi Bog da poživi našeg dobrotvora Paju skupa sa. njegovom porodicom!

Slavno uredničtvo "Hrvata" pako molimo, da ove naše želje i zahvalu javno kaže. Javit će mo se, od ovud, ako Bog dade zdravlja; - još više puta.

Hrvat, 20. veljače 1895
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Siječanj 16, 2013, 09:01:29 »


Zaruke

Gospodin Vinko Šulentić iz Sv. Roka vjenčao se je u Crkvenici* 18. listopada 1896 sa gospođicom Božicom Carevom.

Hrvat, 5. studenog 1896

_____________
* Cirquenizza - Crkvenica - Crikvenica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Siječanj 16, 2013, 09:02:42 »


Imenovanje

Gospodin dr. Ivan Šulentić imenovan je kot. lječnikom u Korenici.

Hrvat, 5. veljače 1897
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Siječanj 16, 2013, 09:04:02 »


Vjenćanje

Na 11. siječnja 1898 vjenčala se kćerka g. Milana Pavlovića, Anka* sa g. dr. Ivanom Šulentićom, lječnikom u Korenici. Vjenčanje obavljeno je u Bunićkoj crkvi a pir kod vriedno gospoje, Kate Mlinarić, tetke Milanove. Srdačno čestitamo mladomu paru i njihovoj rodbini. Bilo sretno i blagoslovljeno!

Hrvat, 20. siječnja 1898
_________
* Anka Povlović iz Križpolja > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=398.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Siječanj 16, 2013, 09:06:28 »


Zaruke

Gospodin Ivan Jerbić, šumar, a sin Ilkana Jerbića, načelnika sinačkog, zaručio se je sa dražesnom gospođicom Dragicom Šulentić, kćerkom veleposjednika Šulentića u Zrmanji - Bilo Sretno!

Hrvat, 26. veljače 1900
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #8 : Siječanj 16, 2013, 09:07:46 »


Vjenčanje

27. siječnja 1901 vjenčala se je Dragica Šulentićeva, kćer veleposjednika i poštara u Zrmanji g. Paje Šulentića, sa Ivanom Jerbićem, šumarom otočke imovne općine. Čestitamo vriednoj rodbini, a mladencima želimo svaku sreću

Hrvat, 11. veljače 1901
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #9 : Siječanj 16, 2013, 09:09:05 »


Najam prostora

Svoju svakom prolazniku za Dalmaciju dobro poznatu gostionu u Zrmanji na glavnoj cesti sa ogromnim dvorištem te dvie staje, sušom i podrumima, također sobe za prenočivanje, te u potrebi i prostorije sgodne za dućan, iznajmljujem najboljem nudiocu. Upiti i ostalo kod vlastnika Paje Šulentića, u Zrmanji.

Hrvat, 15. travnja 1904
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #10 : Siječanj 16, 2013, 09:10:39 »


Javna zahvala

Svoj rodbini, prijateljem i znancem, koji su nam povodom smrti nezaboravnoga nam otca

PAVLA ŠULENTIĆA

kr. poštara. trgovca i veleposjednika, u našem tužnom stanju utjehe pružili, te budi ustmeno budi pismeno sažalili, pošto nismo u stanju svakom se posebice zahvaliti, te sa ovim javno najljepše zahvaljujemo. Zahvaljujemo se prečastnom svečenstvu obiju crkava, jednima sto su sv. obrede činili, drugima, što pokojnika do hladnoga groba dopratili. Naročito pako zahvaljujemo našim prijateljem gg.

-   Bachmann,
-   Krivošiću,
-   Vinku Zaustovu,
-   Mati Benertiću,
-   Don Peri Zaustovu,

koji su u ovoj tužnoj sgodi svojom požrtvovnošču svoje prijateljstvo dokazali. Napokon hvala Fra. Luji Marunu, koji nam je prijateljski u susret došao kao i svima onim prijateljima koji su u susret došlii  pokojnika do hladnog groba dopratili. Svima skupa hvala a od Boga plaća!

U Zrmanji, dne 3. svibnja 1904
Obitelj Šulentić
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #11 : Siječanj 16, 2013, 09:12:09 »


Premješten kotarski liečnik dr. Ivan Šulentić iz Korenice u Kutjevo.

Hrvat, 5. studenog 1904
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #12 : Siječanj 16, 2013, 09:13:37 »


Stanislav Šulentić

Hrvatska kolonija u Chicagu ojačala se je sa više nove braće i svježih mladih sila iz domovine i drugih strana Amerike. U zadnje dane stigoše nam iz Pensylvanije dva vrla Hrvata i drugova radnika, braća Tufrina i Salopek, u kojima neki već od prije poznasmo, a drugi sada upoznasmo zauzete rodoljube.

Pred kratko stigoše pak iz domovine dvie mlade sile i to sin našega vrloga starine, trgovca g. P. Depedra, koji je stigao iz Gorskoga kotara, gdje je bio obć. bilježnik; drugi je g. Stanislav Šulentić, elektrotehničar, koji je in Ameriku doputovao, da prouči američku tehniku. G. Šulentić bio je dulje vrieme tehnički činovnik u Bosni, gdje je kao otvoreni Hrvat bio po vladi zametavan, radi česa je napustio svoj službeni položaj u Bosni. Svoje visoke tehničke škole svršio je u Njemačkoj, a sada će nastojati,.da u Americi praktično upotriebi svoje znanje. Privremeno nalazi se na našu zamolbu kod našega lista kao suradnik.

Spomenuti nam je nadalje pridošlicu g. Leskovara, našega od mladosti znanca iz Zagreba, u kojega još i danas vidimo rodoljubne sviesti i žara. A tu nedavno prispio je u Chicago iz Pittsburga g. Jos. Cuculić električni inžinir. G. Cuculić je šurjak gg. braće Strmić, vlastnika "Hotela Dalmacije" na 2165 Archer Ave. - Svu ovu braću srdačno pozdravljamo u našoj sredini, a stalno se nadamo, da će hrv. kolonija u Chicagu naći u njima zauzete spobornike za svoj napredak i rodoljubni rad na čast Hrvatstva.

Hrvatska zastava, 15. rujna 1904
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #13 : Siječanj 16, 2013, 09:15:32 »


Stanislav Šulentić

U mladom mjestu Gary, Indiana, gdje je već i naša hrvatska kolonija prilično velika, dogodi se prije nekoliko tjedana odvažno djelo, u kom je glavni junak naš zemljak Stanko Šulentić. On je izvrgnuo svoj vlastiti život, spasio mladu djevojku, koja bi bila za stalno našla grozna smrt pod točkovima jureće lokomotive.

Brzi vlak, zvani "leteći", jurio je baš put stanice Gary, gdje je Stanko Šulentić namješten u officu (birou), kada je mlada djevojka, kojoj za ime se nezna tik pred lokomotivu došla i u uzrujanju, izgubila prisutnost duha. Šuleutić nalazeć se baš na peronu stanice opazio je pogibao i poput munje skoči na tračnice, objane djevojča oko pasa i baci se u posljedni čas; zajedno s njom na platformu vagona koji je stajao s druge strane tračnica. Svjetina, koja se je nalazila na stanici protrnula je u taj čas, a na licu im se odražavao strah, jer su svi mislili, da je oboje dospjelo pod kolesa vlaka. Tek kada je vlak projurio, vidješe da je Šulentić zajedno sa djevojčetom na platformi vagona s druge strane tračnica, pa ga burno pozdraviše.

Šulentić je zadobio na glavi dosta znatni ozljeda, kako se je silnom brzinom-bacio izpod lokomotive na platformu vagona. Djevojče je pako sa roditeljima za par časaka odputovalo sljedećim vlakom, na koga je i čekalo bilo.

Pogovara se, da je ovim odvažnim činom izvrgnuo Šulentić svoj vlastiti život na kocku, te radi toga zaslužio nagradu, koju će valjda i dobiti od Garnyjevog fonda.

Šuleutić je bio prije urednik "Hrvatske Zastave", a odkad je osvanulo novo mjesto Gary, tamo je bio namješten kod Lake Shor željeznice kod željezničkog ureda.

Američke mu novine "The Gary tribune" posvećuju topli članak donoseć
mu i sliku.

Hrvat, 21. rujna 1907
_____________


Union Station in Gary, Indiana

The Gary tribune, (Gary, Ind.) 1907-1912
http://newspaperarchive.com/serplockdown?rtserp=tags/s-sulentich
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #14 : Siječanj 16, 2013, 09:16:46 »


† Mićo Šulentić

Ovih dana umro je u kupkama u Lešću čestiti naš zemljak i starčevićanac Mićo Šulentić. Pokojnik je sin vrlo poštovane starčevićanske obitelji Šulentić iz Zrmanje. Mir pepelu njegovom a. naše iskreno sažaljenje rodbini!

Hrvat, 29. kolovoza 1908
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!