CRO-eu.com
Srpanj 08, 2020, 23:32:45 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Rijeka Cetina i Cetinska županija  (Posjeta: 6609 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 02, 2012, 08:29:10 »


Rijeka Cetina




Stari most na gornjem toku rijeke Cetine između Blata i Podgrađa, sagrađen za vrijeme cara Franza Josipa, naziva se Pavića most po Alfons Pavich von Pfauenthal, rođen 1839 u Ljubljani.
Alfons Pavić >http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040904/kultura01.asp

Lijevo: Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912.
Desno: Česma u spomen caru Aleksandru kod Kučiće

Izvor Dobra voda kod sela Kučiće

Izvor Dobra voda kod sela Kučiće

KUČIĆE, selo u srcu Dalmacije, nalazi se na malenoj visoravni pokraj rijeke Cetine, 12 km udaljeno od Omiša i Zadvarja, a 35 kilometara jugoistočno od najvećeg dalmatinskog grada Splita. Isto toliko udaljeno je od Makarske.

Prosječna nadmorska visina je 220 m. Područje obiluje šumom (hrast, grab, bor), te obradivim površinama.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, selo Kučiće imalo je oko 800 stanovnika, raspoređenih na oko 6 km2 naselja. U Kučićima živuća prezimena su:

-   Bartulović
-   Bilić
-   Bošnjak
-   Božić
-   Čagalj
-   Juričić
-   Kovačić
-   Marunčić
-   Pervan
-   Raboteg
-   Radić
-   Srdanović
-   Sovulj
-   Šarac
-   Šušić
-   Tomasović
-   Topić
-   Vukasović

http://www.kucice.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=54

* * *

Cetinska županija

Jedna od davnijih županija spomenutih u X. vieku od Konstantina Porfirogeneta jest Tzentzena, Zentena, Gentena, Zetina, hrvatski Cetina. Županija se sterala od planine Dinare do Mosora, zaokružena sa svih strana velikimi brdima i planinami: od iztoka Prolog, Kamešnica, od juga Mosor, od zapada Svilaja i Dinara a od sjevera Gnjat.

Izmedju ovih planina stere se pitoma cetinska dolina, dugo polje od vrela Cetine do Trilja, posred kojega teče rieka Cetina od sjevero-zapada k jugu i kod Omiša izlieva se u more. Plodna župa bila dobro napučena i u njoj s jedne i druge strane sela poredana i pogradjeni gospodski gradovi. Medjašila je sa župami: od iztoka livanjskom i imotskom, od juga primorskom, poljičkom i zminjskom, od zapada kninskom, a od sjevera psetskom. - Listine spominju župane: Dragomir iupanus de Cetina god. 1069. (Rački: Mon. VII. 74) za kralja P. Krešimira, i god. 1078. za kralja D. Zvonimira Pribini comitis Cetinensis (Rački. Mon. VII. 106.) kada kralj darova desetine ove županije Lovri spljetskom prabiskupu = iuppam eam quam Centenam ajunt

Prof. Brašnić u Izvještaju gimnazije u Vinkovcih 1878/9 na br. 25. s. 15 ubraja županiju Zatinjsku i njezina župana Vitina zatinscico. (Rački. Mon. VII. 82.) Ako se još od kuda ne zna za tu županiju, mi bismo sudili, da i tuj bijaše župan cetinski, te pogrešno zapisano zatinscico mjesto zetinscico - cetinski. Kasnijih doba bijaše župa kneza Domalda, kojemu je 1210. g. pokloni kralj Andrija II., pa knezova Nelipića i (od god. 1435.) Talovića.

Kad su Turci zaposjeli Bosnu, onda su sustopice navaljivali na susjednu Cetinu, plienili, palili i sužnje odvodili, dokle ju u prvoj polovici XVI. Vieka (1536. god.) svu zaposjednuli.

Je li Cetina imala svoj glavni grad toga imena sa sielom županijske vlasti? cienimo da nije. Vidi Viestnik hrvat, arkeolog. družtva 1884. br. 3, 4. Prilično da se zvala po rieci kao Pliva i Lika. (1)

GRADOVI

1. Vrlika - Verhrica - Verhreca. Sa zapadne strane današnjeg varoša Vrlike diže se klisurasta glavica a u vrh klisura sagradjen je stari hrvatski grad sa oblom kulom visokim dvoranama, opasan jakom i visokom ogradom. Gradina je još cjelokupa, samo joj je do polovice razrovana obla kula. Spominje se god. 1105. u odredi spljetskoga crkovnoga sabora uz ostale župe kninske biskupije Verchrecam. (God. Dipl. II. 131.) Cienimo, da to bijaše glavni grad županije Cetine, je jer bio sielo crkovne vlasti Nadpopa i sielo rotnoga suda. Spominje se u nagodbi kralja Sigizmunda s Mletčani god. 1433. Grad zapušten od kralja bez branioca zauzeše Turci na početku XVI. vieka i održaše do god. 1688. Opet unidjoše god. 1715. al za kratko. Od onda zapušten vrieme ga bez prestanka ruši i obara.

Vidi
> Hrvatski gradovi i sela > Vrlika > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=927.msg5118#msg5118
> Starohrvatski etnicki prostor i njegova podjela > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1033.0

2. Prozor. U listinah spominje se grad Prozor, što ga godine 1406. potvrdi kralj Ladislav bosanskomu vojvodi Hervoji povjerivši mu svu župu vrličku. Danas toga grada nigdje spomena niti biljega nejma, izvan ako se u to vrieme nije tako zvao tvrdi grad Glavaš, pošto za davnija vremena o njem neima spomena.

3. Glavaš. Pri izvoru rieke Cetine na iztočnom obromku planine Dinare u vrličkoj obćini, na krševitu grebenu nad selom Podglavaš stoji cjelokupa stara gradina Glavaš sa oblom kulom, visokim kućama i jakom ogradom, sasvim sličan starom gradu Vrlike. Pratila ga kao i ostale gradove nesreća turske robije i osvojenja, dokle ga po karlovačkom miru ostaviše Turci, pa Mletčani malo kašnje zapustiše. (2)

4. Potravlje - Potravnik, Travnik-Potravnice. U sadanjem selu Potravlju sinjske obćine, pri iztočnom obromku planine Svilaje diže se obal humac i na njem sidi stari grad zaokružen jakom ogradom, koji je spomenut u nagodbi god. 1433. Sigizmunda kralja sa Mletčani. Turci ga zaposjedoše kad i Sinj god. 1536. i održaše do god. 1688., a Mletčani kao suvišna zapustiše. Kako je blizu kuća Kotromanovića i Vindušića, tako ga zovu Kotromanovića i Vindušića gradina. O njem je obširno pisao prof. Matas u Viestniku hrv. arkeol. družtva god 1882. Br. 3. s. 33.

5. Sinj - Syn - Sfinga - Isfigna. Nad današnjim varošom Sinjem podiže se strmo brdo, na vrhu klisurasto i po vrh klisura strmih sagradjen je velik i tvrd grad Sinj. Spadaše na hrvatske bane, dokle na početku XVI. vieka Cetina zapuštena i od Turaka opustošena, tvrdi gradovi ostali bez branioca. God. 1536. Turci zaposjedoše Sinj i održaše do god. 1686. Kašnje Turci pokušaše ga preuzeti al uzalud, i najzad u kolovozu god. 1715. Bijahu junački odbiveni. Mletčani još bolje grad utvrdiše i održaše do pada skupno vlade, ali vrlo oštećen od čestih potresa, zapušten je i vrlo razrovan.

6. Stolac. U selu Lučani sinjske obćine izmedju sela Potravlja i Sinja leže na oblu briegu sgromilane ruševine starih utvrda, koje zovu Gradina. Prof. Milinović cieni, da tute bijaše stari gradac castrum Stolaz in Cetina, kog spominju stare listine god. 1078. (Rački Mon. VII, 114.) i kralja Kolomana 1103. Villam Stolaz in Cetina. (Cod. Dipl. II. 8.) U selu Lučanih Vojvoda Hervoja kod crkve Sv. Luke napisa jednu darovnicu 1393.

7. Vir. S lieve strane rieke Cetine, na iztok Sinja, iznad sela Otoka u sinjskoj obćini, diže se velik brieg na podnožju planine Kamešnice i na tom briegu stajaše grad Vir često spomenut od Sanuda u njegovim uspomenama. God. 1536. Turci ga zaposjedoše i kao suvišna zapustiše. Još mu preostaju podrumi i razrovane ograde, koje sad nazivlju Manastirina a dolina pod briegom održa ime Zavirje. Kada spominjemo, da su Turci god. 1536. zaposjeli Sinj i ostale tvrdjave u Cetini, označujemo doba kad su stalno u Cetini se namjestili. Još god. 1508. gradovi ostadoše bez straža i bez zapovjednika. Turci su dolazili, kako povieda M. Sanudo, i odlazili bez da su gradove zapremali; ali od god. 1536. stalno ostadoše i po tursku krajinu urediše.

8. Brez. U sinjskom polju bijaše grad Brez, što ga spominje listina kralja Ljudevitau XV. vieku. Njemu ga povrati Vladislava udovica Nelipića = lbere ressignavit et castrum signense Brez cum pertinentiis in Cetina; te joj opet povraća : item Brezovo in poglie („Bulletino di archeol. e storia".1881. IV. 86.) Danas se ne zna zato mjesto, al cienimo, da mogaše biti na jug od Kukuzova klanca, gdje se na vrh briega nad poljem vide silne gromile razrušenih utvrda.

_________________
1 Naš predsjednik u razpravi "Starohrvatsko groblje za crkvom S. Spasa na Cetini" ("Star. Prosvj." God. I. Br. 4 str. 228-230) iztiče dosta vjerojatno mnenje, da je sielo cetinske županije moglo biti u starohrvatskom gradu "Glavašu" na podnožju Dinare planine 21/., km. od razvaljene crkve S.
Spasa. Op. ured.
2 Vidi njegov opis i slike u razpravi našega predsjednika O. Maruna "Starohrvatsko groblje i crkva S. Spasa u Cetini" ("Starohrvatska Prosvjeta''. God. I. Br. 4 str. 226-229).

Napisao Fr. Stjepan Zlatović, god. 1897.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Listopad 12, 2012, 11:27:52 »


Velika i Mala Gubavica

Oj Cetino, tija vodo ladna,
Tijo teci, sela ne zanesi.

Cetina izvire na više mistah oko jednoga sata hoda od Verlike, pak se ujezeri, i undeka naši kažu da joj je vrilo. Od onoga jezera navire i dolikar udara, pak sve do Trilja sad ciko upravo, sad na zasuk, kroz Verličko i Sinjsko polje tijo teče. Ali za četri pet satih hoda od Trilja do lipo izpod Zadvarja ona uzimlje skakati i gotovo svuda je berzica, jerbo je onuda pukla draga i razlilo se kamenje i stermci. Baš izpod Zadvarja dva su joj slapa prozvana Velika i Mala Gubavica.

Kad sam ja 1831 godine pervi put zagledao Gubavicu, tomu sam se imenu čudio, i palo mije na um da pitam što će to da znači. Ljudi su mi onuda kazivali, da je to ime postalo što odavna gubavci a suviše i svrabljivci tute salaze na Svetoga Ivana Svitnjaka, i prije sunca peru gubu i svrab kupajući se, pak da od te bolesti toliki i zdrave, te zahvaljujuch Bogu i svetomu Ivanu, idju k svojoj kući zadovoljni i veseli.

Pošav k zapadu malo podaleko od Zadvarja, dodje se na verh visoke i strašne brine. A kad se čovik nada nju nadviri može gledati Veliku Gubavicu gdi se obara izmedju velikih strahotah, kojizih malo ima na svitu, jer i sami Alberto Fortis priznaje (Viaggio in Dalmazia - Putovanje po Dalmacji), da ni u planini Pilato u Elvecji neima gerdnijih razvaletinah i verletih. Štijući ja onomadne opisanje položenja namastira Nikolje u Serbiji slavnoga spjsatelja Vuka, zaželio sam se da isporedim one gerdobe sa položenjem Zadvarskoga slapa, i evo sad moju želju ispunjujem:


Foto: Karlo Bagarić, Makarska
 
"Nikolja, u naiji Rudničkoj na ljevom brjegu Morave pod Kablarom i Ovčarom, oko tri sata od Čačka uz Moravu idući. Ovaj je namastir u neiskazanoj verleti i tjeskobi: odovud se nadnjele nad njega stjene Kablarske, a odonud iz preko Morave, Ovčarske, a i od ozdo, pogledavši niz Moravu, i odozgo, pogledavši uz Moravu, tako su se stjene ovih dviju planinah sklopile, da se ništa ne vidi, do pred sobom Morava, u koju se s divanane može pljunuti, a naokolo stjene (negdje gole, a ponajviše obrasle malom šumom), i gore nebo, na kome se sunce tek oko podne jedva pokazuje. Ozdo se uz Moravu tako tjesnim i strašnim putem mora doći, da čovek, koji se u ravni rodio i uzrastao, mora često smert pogledati: na nekim mjestima samo da čovek poserne, pa da se malo otisne s putanje, ne bi mu ni kost s košću do Morave došla; a uz Moravu je još gore, zašto se preko strane, ili upravo reći, preko kamenjakah, samo pješice ide, a s konjem se drukčije ne može, do uz Moravu, kad je voda mala, kao što sam i ja prošao."

Gdi je Mala i Velika Gubavica sve je kao zadavljeno, i rekao bi da se undeka u staro vrime planina sorila, te da se sve razpalo i razpercalo tamo i amo, pa ostalo kamenje priderto, puste pole i litice izrazsicane, ponori provaljeni. A čovik kad dolikar dodje pak podigne glavu da razgleda, misli da je kao u slipežu, zašto u tisno sve zasilo i nadvisilo se. Tute da bi čeljade stermoglavilo zaista nebi moglo lagšom smerti dospiti, ele nebi ni kervi ni stervi dostiglo. Čuo sam da se ta nesrića više putah prigodila, no i dan današnji ima slobodnih ljudihu, oli upravo reći ima gubicah, koji na obavitke i nizpersito salaze, vatajući se kadgod za sitnogoricu i za kukove zakukeljajući se.

Tute jejina (bukoč) u najvišjoj skeli i žestini od onih provalijah ima gnjizdo svoje, i prid večer slobodno buči; a planinski gerdni orlovi poverh njih klapaju i kadgod zalete se da ugrabe čampragami janje, šilježe oli kozu ida se s njiom uždrale. Tu stoji uka od vode, a od puste drage jeka i zveka. Vela Gubavica, ili veli slap, sa oko sedamdeset lakatah visine skače, a lakomica mu je ili staza izmedju gerdnih polah. Nego voda obarajući se sriti litice i krugove, te na tolike strane odskakuje, šiba i perska, pak se čudnovato dolikar gdi je buk slap premeće i zavalja. Tu u buku kuva voda od njezine snage i padanja, i kao nadimlje se, pini kan da se snig bili, razlije se i idje na one uvale i ključeve, iz kojih daleko u visak razliću se kapljice po put iskre. Bogme unde zaglunu uši od tutnjave, uke i jeke a gledajući s visine zasinu se čoviku lipo oči i dodjemu da baca pleća nazad, misleći da je pod njim podkopato.

Istina da su tute velike strahote, ali se mudrac pri njima nasladjuje, i serce ga pritegne da razmatra što voda radi i kako se zemlja zarazila. S toga se Alberto Fortis onuda penjao, i zaslužio da mu jedan našinac kaže: "Gospodine ti nisi Lancmanin (zemljak), ti si Vlah!" Nastavlja još isti glasoviti spisatelj, da je onuda našao ljude pristupnije i zazbornije od talijanskih težakah, što su rado za njim išli i veoma žudili da znadu što su one stine, koje je on kupio i izuvidjao. Kako u onoj okolovini, tako svuda gdi su planine, doline, dražetine, propasti, čovik oštrijega uma biva, jer ga priroda brez pristanka naganja da razmišlja ona različna stvorenja, i da se bolje promeće za privladati smetnje i zaprike.

Oko po sata niže Velike Gubavice pada mala, i rekao bi da je u onoj tisnoći na cilo sebi sprovod proderla. Pošto se razbija kroz krugove, sriti voda krasnu dolinu, pak kroz druge drage za četiri sata hoda, sad sporo, sad berzo teče do Omiša gdi joj je utok.

Zora dalmatinska 29. srpnja 1844

_________
u Omišu, na mostu na rijeci Cetini, krajem lipnja 1990. formirana je prva naoružana grupa dragovoljaca u Dalmaciji. ... i dalje prema sjeveru do hidrocentrale Gubavica, izuzetno je pogodan za organizaciju jedne velike logističke baze HV.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!