CRO-eu.com
Listopad 22, 2019, 21:40:07 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 [2]
  Ispis  
Autor Tema: Masovni zločini dio sustava Jugoslavije  (Posjeta: 23867 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #15 : Veljača 02, 2016, 23:29:14 »


"Antifašistički moral"

Rasprava o mjestu i ulozi Josipa Broza Tita i njegovih "antifašista" u hrvatskoj povijesti samo je na prvi pogled rasprava o – prošlosti. I oni koji ga napadaju i oni koji ga brane, čine to radi sadašnjosti i, još više, radi budućnosti. Tobožnji "antifašizam" legitimacija je na kojoj počivaju današnje povlastice do jučerašnjih Jugoslavena i komunističkih zagovornika hrvatske i jugoslavenske orijentacije prema Istoku odnosno prema zemlja ma tzv. Trećega svijeta. Do koje je mjere sezao taj zagriženi prezir vlastitoga naroda i njegove višestoljetne zapadnjačke orijentacije, i do kojeg su stupnja mržnje i straha od vlastitog naroda komunistički vlastodršci htjeli čvrsto držati uzde u rukama, zorno pokazuje i činjenica koja se u pravilu previđa: i Ceaucesuova strahovla da i Berlinski zid srušeni su 1989., a u nizu zemalja Varšavskoga pakta nekomunističke i protukomunističke snage preuzele su vlast krajem te i početkom iduće godine. U Hrvatskoj je trebalo proći još nekoliko mjeseci, sve do svibnja 1990., da komunisti priznaju poraz.

No i kad su ga prividno priznali, faktično su u velikoj mjeri nastavili vladati institucijama. Nove demokratske vlasti nisu znale – a u znatnoj mjeri nisu ni htjele – dirnuti u zatečeno stanje. Dijelom zahvaljujući tomu, a dijelom i uslijed velikosrpske agresije, nositelji jugoslavenskoga političkog poredka su u Hrvatskoj, umjesto moralne i političke osude, doživjeli rehabilitaciju. Nastavivši faktično držati medije i institucije vlasti u svojim rukama, oni i u budućnosti aspiriraju na vodeće pozicije u hrvatskome društvu. Shvaćajući instinktivno da u vlastitome narodu, oslobođenom stega medijske manipulacije, ne bi mogli dobiti ozbiljnu potporu, oni se oslanjaju na inozemne tehnokrate i bruxellesku birokraciju, kojima su upravo dojučerašnji partijski aparatčici najpouzdaniji izvršitelji prohtjeva tzv. međunarodne zajednice. Ljudi bez vlastitih vizija i uvjerenja nemaju ni vlastite volje, pa su već po tome najprikladniji kao – sluge.

Da bi ušutkali svoje političke protivnike, oni ih zabavljaju perifernim problemima i izmišljenim aferama, rastaču njihovu moralnu snagu jeftinim, žutim tiskom ili ih difamiraju ideološkim naljepnicama i diskvalifikacijama. Istodobno svoje ponašanje prikazuju rodoljubnim i moralno superiornim.

No o kakvome se doista moralu radi, zorno pokazuje njihov odnos prema Josipu Brozu i njegovu tzv. antifašizmu. Suočeni s obiljem nepobitnih dokaza o Titovim i partizanskim zločinima – ma koliko ih pokušali minimizirati – ti ideološki nasljedovatelji kumrovečkog bravara postupno počinju priznavati te zločine, ali ih prikazuju kao nekontroliranu osvetu pojedinaca i skupina. U tome – uz predsjednika Republike, čije je znanje i u tome području poslovično oskudno – prednjače neki profesionalni povjesničari, koji su vičniji svjetlima reflektora i televizijskim kamerama nego skrupuloznom ophođenju s povijesnim izvorima. Stazama koje oni utiru, koračaju kolumnisti najutjecajnijih novina, koji se ne ustručavaju napisati kako nema nikakve sumnje da je Tito odgovoran za mnoge zločine, ali je njegova antifašistička legitimaci a itekako potrebna Hrvatskoj (J. Lovrić) ili, drugim riječima, Titu u zlo treba upisati "neke od najtežih zločina koji su se ikada dogodi li na prostorima bivše države". Iako je bio protivnik "bilo kakve demokracije" te je tijekom skoro polustoljetne vladavine sustavno kršio ljudska prava, zagovarao protudemokratsku vladavinu i stvorio državu koja je bila osuđena na propast, on, "koliko god to bilo moralno dvojbeno, i danas predstavlja hrvatsku antifašističku legitimaciju, što je ovoj zemlji još uvijek potrebno"
(D. Butković).

Makar koliko se to činilo iznenađujućim, Titovi apologeti, dakle, priznaju amoralnost vlastite pozicije: njihov se moral svodi na korist, na puki politički pragmatizam prema kojemu cilj opravdava svako sredstvo. Utoliko njihova diskvalifikacija svojih protivnika niti može niti smije imati ikakvu moralnu potku; ona je puki izraz trenutnoga odnosa snaga, koji je – kako nas povijest uči – vječno promjenljiv. I ne mijenja se mirenjem, podilaženjem i kompromisima, nego borbom i otporom.

Tomislav Jonjić
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #16 : Veljača 02, 2016, 23:30:35 »


"Antifašizam" u riječi i slici


Generalissimus Staljin među "našim rukovodiocima"
(Vjesnik, 5./1945., br. 187, 25.XI.1945., str. 9.)


Hvalospjevi Staljinovu SSSR-u iz pera dr. Zlatana Sremca, ministra savezne vlade
(Vjesnik, 5./1945., br. 63, 2.VII.1945., str. 5)


Churchill kao Hitler u "antifašističkoj" karikaturi zagrebačkog "Vjesnika" (god. 6/1946., br. 292, 21. ožujka 1946.)


Elektrifikacija kao "velika lenjinsko-staljinska ideja"
(Vjesnik, 6/1946., br. 216., 1. siječnja 1946.)


Klikni za uvećani prikaz

Obilje slobode, demokracije i Hrvatske u ZAVNOH-ovoj početnici iz 1944.


Klikni za uvećani prikaz


Klikni za uvećani prikaz


Narodni list, Zagreb, 1./1945., br. 4, 30. svibnja 1945., str. 8.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #17 : Veljača 02, 2016, 23:32:28 »


KPJ i UDBA


Klikni za uvećani prikaz

Prijepis dokumenta

POLJOPRIVREDNO DOBRO "SEVER"
Pov. br. - 7- 18. I. 1951. g. [/b]
u. A. Šantića

KARAKTERISTIKA

Za druga Vukušić Slavka koji je bio zaposlen u ovom preduzeću.

Što se tiče njegovog zalaganja u radu imao je dobro zalaganje, samo je nastrojen dosta neprijateljski protiv današnjice za što je i uvaćen da kupi podatke članova KPJ tj. u preduzeću i podnosio banditima koji su bili u ustašama zajedno sa njima zašto smo ga i predali udbi gdje je bio nekoliko mjeseci u zatvoru a za njega detaljne podatke smo dobili od njegova Sreskog odbora otseka un. poslova. O njegovu radu protiv današnjice saznalo se u poslednjih dana pošto je otpušten iz preduzeća, imenovani je izgubio ruku u ustašama u borbi protiv partizana.

S. F. – S. N.
na dan 18-I-1951.
A. Šantić
(pečat)
Sekretar i pers. ref.
B. Dašić


____________________

Čudo da u Hrvatskoj, do danas, niti jedan četnik i partizan nije izgubio radno mjesto.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 [2]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!