CRO-eu.com
Prosinac 12, 2019, 17:03:17 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Prpić  (Posjeta: 5140 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Rujan 05, 2012, 12:56:41 »


PRPIĆ

Prpići se u drugoj seobi iz Liča također naseljavaju Sveti Jakov (Krmpote), a zbog izuzetne hrabrosti i odlučnosti mnogi su među njima postali vojvodama u Krmpotama.

Najpoznatiji je Marko Prpić, krmpotski vojvoda, koji se isticao hrabrošću, odvažnošću i poštenjem.

Kada su se iz Liča spustili na Primorje, naselili su se u Krmpote, a zatim se raseljavaju u Krivi Put i Mrzli Dol. Iz ovoga brojnog  bunjevačkog roda regrutirani su vojvode za vnaselje Sv. Jakov (Krmopte). U Liču su Prpići bili brojan i utjecajan bunjevački rod. S  područja Krivog Puta i Mrzlog Dola tijekom 17. st. Prpići su naselili Podgorje, sve do Baga (Karlobaga). Danas na području Gorskog kotara Prpića ima samo tri obitelji u Mrkoplju, (83)

Iz Krivog Puta mnogi se sele u Podgorje, gdje dolaze u iseljeničkom valu sve do Baga (Karlobaga). Godine 1683. knez Jerko Rukavina iz Ražanca i Marko Kovačević iz Vinjerca vodili su naseljavanja Baga (Karlobaga) , a među onima koje je vodio knez Rukavina bio je i Martin Prpić s pet članova obitelji. Iz Karlobaga nakon oslobođenja Like od Turaka Osmanlija jedna grana ove obitelji naseljava Smiljan, a oko 1712. i Lovinac u Lici.

Iz Krivog Puta i Mrzlog Dola naseljavaju Švicu i Gospić, a kao jedan od najbrojnijih bunjevačkih rodova imaju danas u Gospiću oko 10 obitelji, a Prpići su se u Gospić naselili nakon 1713. godine. Po popisu stanovništva iz 1930., Prpići su živjeli u Liču 3, Krivom Putu 120, Podgorju 53, Senju 10, Smiljanu 15, Lovincu 30, Otočcu 15, Gospiću 10; Glini 3, Petrinji 15, Sisku 1, Garešnici 1, Kutini 4, Čazmai 1, Bjelovaru 1, Grubišnom Polju 2, Novskoj 3, Slatini 19, Viru 19, Gradiški 7, Brodu 7, Vinkovcima 7, Županji 1, Đakovu 4, Požegi 29 i Valpovou 1 obitelj.(84)


Obitelj Ivana Prpića Bojinog iz Serdara s unukama
(iz obiteljeskog arhiva Prpića Bojinih)
_________________________
83 S. Pavičić 1962: 242.
84 S. Pavičić 1962: 279.

Enver Ljubović, Senj 2009.
Mjestopis Krivoga Puta
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Rujan 06, 2012, 23:45:50 »


Industrijalac Milan Prpić Štelina


Klikni za uvećani prikaz

Poduzetnik i industrijalac, između dva svjetska rata, Milan Prpić Štelina (Krivi Put-Rendulići, 24. siječnja 1874.- Zagreb, 27. kolovoza 1954.), jedna je od najznačajnijih osoba u djelovanju "Hrvatskog radiše" u Zagrebu (223). Nakon završene pučke škole 1886. zajedno s  ocem odlazi na rad u šumu, gdje se pokazao izvrsnim znalcem u  poznavanju šumskih poslova. Godine 1889. odlazi u Sisak u trgovačku školu. Naglo je napredovao u šumskim poslovima te je 1916. godine spriječio Madžare da osnuju u Budimpešti centralu za drvo, a centrala je ubrzo osnovana u Zagrebu. Bio je suosnivač Tehničkog društva "Pionir" 1909., te društva "Velebit" i Petrolejskog društva "Uljanik". Trgovao zajedno s bratom drvom goranskih i slavonskih šuma, a 1925. godine prešao je na tekstilnu industriju. Kao gospodarstvenik je zajedno s bratom radio na eksploataciji hrvatskih šuma u Gorskom kotaru, a 1917. godine zajedno s Milanom Vraniczanyjem i barunom Amonom Rukavinom te osnovao Dioničarsko društvo za impregniranje drva u Karlovcu. Bio je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog pjevačkog društva "Velebit", a 1918 kao utemeljitelj Hrvatskog radiše. Postaje članom Zaklade za gradnju Radišinih domova u Zagrebu. U Zabok dolazi 1915. godine te osniva "Tekstilnu industriju Milan Prpić".

Kao imućan industrijalac u Senju je namjeravao na mjestu carskih magazina na obali izgraditi tvornicu tekstila. Senjani su tu njegovu namjeru ismijali pa je Milan Prpić ubrzo razočaran na takve postupke Senjana sagradio u Oroslavlju tekstilnu tvornicu koja i danas uspješno radi.

U Zagorju je kupio dvorce, Oroslavlje Gornje i Oroslavlje Donje, od baruna Ljudevita Luje Vraniczanyja, a dvorac Oroslavlje Gornje, 1925. pretvorio je u tvornicu, dok je dvorac Oraslavlje Donje, postao njegov obiteljski dom. U dvorcu su zanimljiva dva barokna kamena kipa iz 18. st. s prikazom mitoloških bića. Danas u Oroslavlju postoji Ulica Milana Prpića, a u Zaboku park (perivoj) koji danas nosi njegovo ime. Osim tvornice u Oroslavlju, imao je još dvije tekstilne tvornice, Ivančicu i Prozoriju. U Oroslavlju je osnovao tekstilnu školu, osječajući potrebe za tekstilnom kvalificiranom snagom, a školu su uglavnom polazili Radišini pitomci. Svake godine primao je 24 pitomca u svoju školu, a svi oni su stanovali u dvorcu u kojem je i on sam živio. U ovoj školi prednost upisa i smještaja imala su djeca iz Like i Prpićeva rodnog kraja.

Posjedovao je i veliku palaču na Zrinjevcu koju je prodao Seljačkoj republikanskoj stranci Stjepana Radića, u kojoj je bilo i središte stranke.(224) 'Bio je dosta vezan za Krivi Put i Senj, a da bi se odužio rodnom Krivom Putu, 1924. godine nadogradio je pučku školu, koja je djelovala još od 1846. godine. Pomogao je novčano također da se na tvrđavi Nehaj, na sjeverozapadnoj strani podigne ugaoni tornjić, koji je bio porušen, te se i na taj način odužio rodnom kraju. Milan Prpić Štelina djelovao je na gospodarskom, političkom i prosvjetnom planu te se probio u red prvih hrvatskih industrijalaca.

Bio je jedan od osnivača, zajedno s nekoliko bogatih utjecajnih Zagrepčana Golf kluba Zagreb 1929. godine, a sjedište kluba bilo je u hotelu Esplanadi. Surađivao je s mnogim bankarskim institucijama i trgovačkim poduzećima te raznim humanitarnim organizacijama i udrugama.

Bio je viječnik i predsjednik industrijske sekcije u Zagrebačkoj trgovačkoj komori. Nakon završetka Drugog svjetskog rata sva njegova imovina bila je nacionalizirana pa je veoma teško živio umro u velikoj bijedi inemaštini.

____________
223 M. KOLAR, Senjsko područje i Hrvatski Radiša, Senjski zbornik, 30.12003., 324.-325.
224 MIRA KOLAR DIMITRIJEVIĆ, 2003., 337.

Enver Ljubović, Senj 2009.
Mjestopis Krivoga Puta

Više > http://www.zabok.hr/documents/Industrijalac_Milan_Prpic_i_ZIVT.pdf
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Rujan 06, 2012, 23:47:34 »


Senator i političar Rudolf Georg Rudi Prpić


Klikni za uvećani prikaz

Rudolf Georg Rudi Prpić (27. lipnja, 1928.- 21 rujna, 1995.), američki političar i guverner države Minnesote u dva mandata. Bio je član Demokratske farmerske radničke stranke (Democratic Farmer Labor Party). U dva navrata bio je guverner Minnesote, prvi put od 29. prosinca 1976. do 4. siječnja 1979., a drugi put od 3. siječnja 1983. do 7. siječnja 1991. To je bio najduži stalni status među državnim guvernerima SAD. Bio je jedini rimokatolik kao guverner Minnesote. Rođen je u Carson Labeu u Minnesoti, SAD, koji je sada dio grada Hibbinga.

Njegov otac, Anton Prpić Rus, doselio se s roditeljima u SAD nakon Prvoga svjetskog rata još kao maloljetnik, a otac je podrijetlom iz Mrzlog Dola (Rusova Draga) . Majka mu je bila Amerikanka hrvatskog podrijetla. Nije govorio engleski jezik sve do prvog razreda osnovne škole. Kada je navršio samo 14 godina, počeo je raditi za "Veliku sjevernu željeznicu" (Great Northern Railway). Maturirao je 1946. u Hibbingu i započeo raditi u vojsci, gdje je ostao pune dvije godine. Poslije vojne službe studira na Marquette Sveučilištu u Milwaceeu, Winsconsinu, gdje je završio stomatologiju 1954. i postao zubar te se vratio u Hibbing, kako bi radio praksu i usavršio se kao zubar.

U politiku je prvi put ušao radeći u Hibbing školskom odboru 1955. i 1956. godine. Posebice se borio da osigura jednaku plaću muškim i ženskim zaposlenicima. Godine 1,962. izabran je u Senat države Minnesota, a ponovno je izabran 1966. i 1970. Izabran je za 39-og poručnika guvernera države Minnesota. Guverner države Minnesota postaje 1976. nakon ostavke guvernera Andersona koji je zauzeo mjesto senatora, a kasnije je Anderson izabran za potpredsjednika SAD. Godine 1978. cijela stranka DFL poražena je na parlamentarnim izborima pa je Rudi Prpić jedno vrijeme radio u Kontrol Data korporaciji u New Yorku te u Austriji, dok ponovno nije osvojio mjesto za guvernerov ured 1982., kada je izazvao kandidata DFL stranke Warrena Spannausa i pobijedio ga na izborima.

Za guvernera države Minnesota ponovno je izabran 1986. godine, ali je izgubio izbore 1990. godine od Ama Carlsona. Carlson je jednom prigodom 2005. izjavio da je "Prpić bio prva osoba za koju je bio svjestan da će se usmjeriti na internacionalnu ulogu koje će države morati odigrati".

Prpićeve skupine projekata u Minnesoti uključuju:
Minnesota Svjetski centar u St. Paulu (Minnesota World Trase Center in St. Paul), Centar za učenje umjetnosti u Golden Valleyu (the Perpich Center for Arts Educatio in Golden Valley), Centar za žrtve mučenja u Minneapolisu ( the Center for Victims of Turture in Minneapolis) i Trgovački centar Amerike u Bloomingtonu ( the Mall of America in Bloomington).

Rudi Prpić je cijelo vrijeme radio na promociji Minnesote na međunarodnom planu, putujući po cijelom svijetu i dovodeći strane državnike, Mikhaela Gorbacheva iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, koji je posjetio Minnnesotu 1990. godine.

Nakon napuštanja ureda guvernera Rudi Prpić odlazi u Zagreb, kako bi pomogao novoj hrvatskoj vladi na afirmaciji mlade države u svijetu. Odlazi nakratko živjeti u Pariz na poslove savjetnika 1992., ali se već sljedeće godine vraća se u Minnesotu. Razbolio se od teške bolesti i umire 1996. u 67 -oj godini života. Pokopan je na Lakewood groblju u Minneapolisu uz najviše počasti.

Enver Ljubović, Senj 2009.
Mjestopis Krivoga Puta
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!