CRO-eu.com
Svibanj 27, 2020, 22:35:31 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Muzej Like Gospić  (Posjeta: 8584 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Srpanj 08, 2012, 00:42:25 »


Muzej Like Gospić

1. Turistička karta Gospića i okolice
2. Današnji Muzej Like Gosić smješten je u zgradi, točan naziv, "Nadležnost pukovnijskog ureda" Ličke pukovnije.
Popis svih general pukovnika Vojne krajine u Gospiću od 1769 – 1797 koji su stanovali u današnjem Muzeju Like.

1769
1771
1775
1783
1786
1788
1789
1789
1794
1796
1797
 
Pelican, Max (Oberst)
Waizmann, Johann Georg (Oberst)
Aspremont, Hyacinth (Oberst)
Peharnik von Hotkovich, Daniel (Oberst)
Oreskovich, Thomas von (Oberst)
Fröhlich, Michael (Oberst)
Weiler von Weislerche, Johann (Oberst)
Kovachevich, Johann (Oberst)
Vukassovich, Johann (Oberst)
Dedovich, Joseph von (Oberst)
Zulehner, Martin (Oberst)

3. Uzorak ličke kuće (brvnare) u Gospiću
4. Spomenici prahistorijskoga i ranijeg historijskoga vremena iz austro-ugarske monarhije.

Fotografirao sam kako sam išao; od ulaza, prizemlja gdje je zbirka gema i skulptura (gliptoteka), na katu su suvremene slike koje su razni lički umjetnici poklonili muzeju, zatim stara fotografije, kosti iskopane po grobištima, zajedno s nakitom; mačevi, kamene sjekire, rimski i starohrvatski novac te nakit. Onaj vaš mač iz Dabra, lijevo na fotografiji je zaista najljepši. jUpi

5. – 6. Gliptoteka je zbirka antičkih kamenih skulptura i rezbarenog kamenjem. Izumitelj pojma "gliptoteka“ je bibliotekar bavarskoga kralja Ludwiga I.

7. Ulomak pletene plastike, vapnenac, Volarica, 12. st.
8. Kosinjski Bakovac, kapela Sv. Vida, ulomak ploče, 14. st.

 9. Urna 9. st. p. Krista. Urna je posuda u obliku vaze, ob. od mramora ili metala, u kojoj se prvenstveno drži pokojnikov pepeo; žara
10. 3 milje od Gospića - "Prometni znak (kamen) udaljenosti"

11. Barun Matija Rukavina 1796
12. David Šporčić, Otočac 1833

1. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Srpanj 08, 2012, 00:52:36 »


13. David Šporčić, Otočac, 1833
14. Mate Rupčić-otac od Luke Rupčića, 1929

15. Luka Rupčić > http://www.licke-novine.hr/kultura/likovnjaci/Likovni/rupcicluka/rupcicl.htm
16. Nikola Maašić: Bosanski bjegunac 1878 kreda
Nikola Mašić > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2249.0

17. Josip grof Jelačić Bužinski 1801. – 1859.
18. Akt slika žene (Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo)

19. Realno i apstraktno slikarstva
20. Moderna slikarska i kiparska tehnika

21. Fotografija: Gospić, učenici 4. razreda 1919
22. Dr. Milovan Gavazzi rođen je u Gospiću 18. ožujka 1895. Kao jedino dijete od oca Artura* i majke Katarine rod. Lovrić. Srednju je školu polazio na Sušaku i u Zagrebu, gdje je 1913. maturirao. Filozofiju i kroatistiku povezanu sa studijem slavenskih jezika i kultura studirao je na Zagrebačkom (sedam semestara, 1913.-1917.), a slavenske jezike, starine i folklor na Praškom sveučilištu (posljednji semestar 1917.). Ispite za srednjoškolskoga profesora položio je 1918. i 1919., a 1919. na Zagrebačkom je sveučilištu i doktorirao tezom Ritmika hrvatskih narodnih pjesama. Od 1918. radio je kao nastavnik na učiteljskoj školi u Zagrebu, odakle je tri godine poslije, na poticaj ravnateljstva Etnografskoga odjela Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu, najprije dijelom, a zatim i potpuno pridijeljen tomu muzeju za koji je već prije prikupljao gradivo. Za kustosa je imenovan 1923. U svrhu daljnjega usavršavanja i samostalnoga znanstvenog rada, posebno na području slavenske etnografije, dobio je stipendiju za studij u Pragu 1925./1926., stječući znanja u sveučilišnim institutima toga grada te muzejima Berlina, Hamburga, Krakowa i Beča.
Godine 1926. predložen je za izvanrednoga profesora etnologije s etnografijom na Filozofskom fakultetu, ali je imenovan 1927., tek nakon ponovnoga prijedloga. Tu je nakon neuspjeloga pokušaja Petra Bulata6 da osnuje etnološki studij iznova ustrojio studij etnologije, koji je pored proučavanja hrvatske obuhvatio i proučavanje kultura drugih europskih i izvaneuropskih naroda. Tri godine poslije (1930.) imenovan je redovitim profesorom. Na studiju je potaknuo široku stručnu, skupljačku i izdavačku djelatnost, a iz toga vremena datiraju i početci etnografske kinematografije i kartografije.
Od 1935. do 1939. Gavazzi je uključen u sukob s Ivom Franićem Požežani-nom, kojega je 1935. službena beogradska politika postavila za upravitelja Etnografskoga muzeja u Zagrebu bez stručnih kvalifikacija za to mjesto, na kojem je do tada bio Božidar Širola, poznati muzikolog i skladatelj. Slučaj je dobio epilog nakon četverogodišnje polemike, tijekom osnivanja Banovine Hrvatske 1939., kada je Franić smijenjen s dužnosti upravitelja muzeja, a na njegovo je mjesto kao vršitelj dužnosti postavljen upravo Gavazzi. Na spomenutom je položaju ostao do rujna 1941. Od 1943. do 1944. bio je prodekan, 1951. imenovan je dekanom, da bi 1952. ponovno postao prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

•   Artur Gavazzi, geograf (* Split 14. 10. 1861 † Zagreb 12. 03. 1944.) Radio je kao srednjoškolski profesor u Gospiću, Karlovcu, Sušaku i Zagrebu. Predavanja iz opće geografije objavio je kao skripta 1929-33 : "Astronomijska geografija, Morfologija, Hidrologija, Klimatologija i Kartografijske projekcije". Izradio je nekoliko karata.

2. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Srpanj 08, 2012, 00:58:05 »


23. Japodski (?) grob načinjen od neobrđenog kamena, slaganog u suho.
24. - Šuplje sjekire – keltovi (?)
- Sjekira s ušicom, željezo, Trnovac (?)
- Bojni krivi noževi, Medak i Sv. Juraj
- Lučna fibula, Jablanac
✧ lat. ≃ figere: pričvrstiti; antikna kopča, igla koja sastavlja dva dijela odjeće; gvozdac, pređica, skoba, spona
- Sjekira sa zaliscima, Bužim

25. Nakit za kosu odnosno glavu i vrat
26. Sjekira, željezo, Smiljan, 15. st.

27. Rimski denari
28. Dabarski mač iz 9-10 stoljeća (lijevo)

29. Dabarski mač iz 9-10 stoljeća (lijevo)
30. Prva lička štedionica otvorena je u Gospiću 9. Lipnja 1891. Predsjednik je veletržac Lovro Pavelić, a ravnatelj gospićki ljekarnik Vale Vouk stariji.
Prva lička štedionica bila je u Lici najjača ustanova te vrste, koja je prvenstveno radila na iseljeničkim doznakama naših seljaka-radnika uglavnom iz Sjeverne Amerike.

Lovro Pavelić > Kao bogati gospićki trgovac, koji je imao trgovinu građevinskim materijalom, Lovro Pavelić je sinu Stjepanu početkom dvadesetog stoljeća kupio najstariju kuću u gradu, Kulu age Senkovića na rijeci Novčici, koja je u samim početcima stvaranja grada oblikovala njegova naselja koja su se koncentrično širila oko nje. Gospićani bi se trebali ponositi jednom od najstarijih gospićkih obitelji koja je osim Kule age Senkovića imala u svom vlasništvu i nekoliko nekretnina u samom središtu grada. Lovro je planirao napraviti grobnicu samo za svoju obitelj, no njegov sin Stjepan odlučio je pokopati u istoj grobnici i svoju sestru Dragicu Pavelić, udanu Murković, koja je prerano umrla od tifusa. Grobnica je bila postavljena 1907. i otada je bila na počivalištu te obitelji, te su godine koje su prolazile vjerno na njoj ostavljale traga i govorile o starosti samoga groblja.
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac407.nsf/AllWebDocs/Ukradena_skulptura_Ivana_Rendica_
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1353.0
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=35.0

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vale_Vouk

3. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Srpanj 08, 2012, 01:07:43 »



Kano mi gora, kano Velebit,
Golem sam tijelom, dušom sam jak.
Nek' sam siromah, nek sam trebit*,
Zdravljice bujno, čist mi je zrak.
Junak sam iz Like

31.- 32. Posebno bih istaknuo "Tursku zvijezdu", najveće odlikovanje Otomanskog carstva koje je Marijan Matijević dobio za pobijedu u hrvanju 1904. godine u Carigradu iz ruku turskog sultana Abdula Hamida drugog. jUpi

Muzeju Like Gospić ovo odličje je prije nekoliko dana darovao imam Idriz efendija Bešić iz Gunje, koji je prepoznao da to odličje treba vratiti onome kome pripada - Ličanima.

33. Sultan Abdül Hamid II. (* 21. 09. 1842  † 10. 02 1918)
34. Idriz efendija Bešić iz Gunje
http://www.hcsp-bih.com/podrzite-gosp-besica-u-12-izbornoj-jedinici/
Imam Idriz ef. Bešić, govor na Bleiburgu 12.05.2012
<a href="http://www.youtube.com/v/UZsjG7l3o1M?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/UZsjG7l3o1M?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/UZsjG7l3o1M?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/UZsjG7l3o1M?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>
Medžlis islamske za jednice Gunja
 ul. M. M. Dizdara br. 37, tel. 032/881-138
 imam: Idriz ef Bešić, mobil: 099/310-99-20

35. Bista Franje Tuđmana, otkrivena u Gospiću 14. svibnja 2011
36. Sveučilište u Zadru, Odsjek za nastavničke studije u Gospiću
Sveučilištu u Zadru pripojen je učiteljski studij u Gospiću. Potvrđeno je to sporazumom koji su potpisali rektor Sveučilišta u Zadru i dekanica Učiteljskog fakulteta u Rijeci, uz nazočnost rektora Sveučilišta u Rijeci.
Odsjek učiteljskog studija u Gospiću trenutno djeluje kao dislocirana ustrojbena jedinica Učiteljskog fakulteta u Rijeci.
Prenošenje studija, kao i pripajanje Odsjeka u Gospiću Sveučilištu u Zadru administrativno će se pripremiti do početka akademske godine 2011/2012.
"Riječ je o inicijativi lokalne zajednice Ličko-senjske županije, s obzirom da je udaljenost Gospića od Rijeke oko 220 kilometara, a Gospića do Zadra oko 90 kilometara, pa je postalo preskupo za Učiteljski fakultet u Rijeci, ali s druge strane, povezanost sa Zadrom započela je i ranije, jer je dio naših nastavnika sudjelovao u radu institucije u Gospiću," kazao nam je rektor Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Ante Uglešić.
Senati su dali svoju suglasnost, pa će prenošenje studija biti realizirano na jesen.
"Sam odjel nazvali smo Odjel za nastavničke studije u Gospiću, jer smo razmišljali o novim studijima, koji bi se mogli unutar njega razvijati; naime, u Zadru nemamo mnogo nastavnika matematike, pa bi bilo moguće da bi se tamo osposobljavali inžinjeri, kako bi mogli predavati u osnovnim školama, na način da bi i oni bili vrednovani ECTS bodovima", ističe Uglešić.
http://www.ezadar.hr/clanak/pripajanjem-uciteljskih-studija-do-novog-nastavnickog-kadra

Tekst i foto: jUpi, 23. 06. 2012
Bilješke uz fotografije: Marica
__________

Što znači "trebit"? Tu riječ nisam do sada čula. Marica

4. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Srpanj 08, 2012, 01:10:14 »


Zašto nam treba muzej?
Koju svrhu ima muzej?

Svaki muzej crpi svoju snagu iz autentičnost povijesnih predmeta koji pružaju posjetitelju pogled na daljnju i noviju prošlost, prošlost koju možemo očima vidjeti, rukama opipati i drugim osjetilima otkriti okolnosti u kojima je čovjek živio. Nigdje se ne susrećemo istovremeno s prošlosti i sadašnjosti kao u jednom muzeju. Muzej je mjesto učenja, pitanja, razmišljanja i znatiželje o svijetu općenito.

Muzej je također mjesto identiteta jer objekti su dokazi kako se je np. nekada rublje pralo, peglalo i nosilo i ujedno usporedba sa danas. Kako je danas? Što se promijenilo? Što je bolje?

"Zašto da me zanimaju sve te stare stvari? Pa, ja živim tu i sada! "

Upravo te "stare stvari" dali dragocjene ili vrlo rijetke, dali ih je svako ili rijetko tko trebao, za jedne jako važne, za druge manje, pomažu nam sjećati se. Sve te "stare stvari" cijelokupne ili manjkave čine jednu zbirku. One su dio našeg društvenog sjećanja, one su svjedoci povijesti naroda koje nam otvoraju pristup u odavno prošla vremena.

One nas vode, kao putokazi identiteta, k vlastitim korjenima. Tko sam? Odkuda potječem? Tko su naše međugeneracijske poveznice između roditelja, djedova, pradjedova i njihovih predaka. Koje zanimanje je imao moj pradjed? Krznar! Zar je zato moje prezime Krznarić?

One nas vode k drugim narodima i drugim kulturama i jednom kozmopolitskom svjetu kojem su naši preci pripadali. Zar nisu naši preci iz južno-zapadne Azije? Što su oni donijeli, a što je od njihove kulture preživjelo i prešlo u naše današnje običaje? Religija sigurno nije! Dali su oni donijeli sa sobom motiku?

Sve te "stare stvari" daju nam informacije o starim obrtima, ranijim oblicima proizvodnje i nepoznatim običajima. One nam daju priliku da prepoznamo razvoj i promjene. Nakit, pogotovo za žene promjenio je u zadnjih 100.000 godina svoj oblik ali još uvijek ima isti simbol plemenitosti i bogastva. Sapun nekad kućni proizvod je i danas u upotrebi, isto tako i glazba. Najstariji instrument je flauta i do danas također u upotrebi.

Radio i telefon, sat i šibice: predmeti koje naši preci nisu poznavali, a ipak je dolazilo do velikih seoba naroda, komuniciralo se i vatra palila. Sviralo se, pjevalo i ratovalo. Jedno takvo ratno oružje je Dabarski mač iz 9 ili 10 stoljeća. Odkud Dabranima čelik? Jedna činjenica uzrokuje bezbroj pitanja pa i o najranijem rudarstvu na području Like.

Marica

5. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!