CRO-eu.com
Lipanj 04, 2020, 03:45:55 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Dolac - zagrebačke kumice  (Posjeta: 2501 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 15, 2012, 18:25:15 »


Prvi spomeni kumica na zagrebačkom području

Jupi, sada znam gdje Vas najlakše mogu sresti i zatražiti od Vas autogram. U planine ne idem a na drugim mjestima nemam pristupa. Trazim

Osim godišnjih sajmova koji su se tijekom srednjega vijeka u Gradecu održavali uz blagdan sv. Marka i sv. Margarete, a u biskupskom Zagrebu uz blagdan sv. Stjepana, u ovim je naseljima postojao i svakodnevni trg. Već je godine 1242. u Zlatnoj buli, kojom je Gradecu podijelio status slobodnoga kraljevskoga grada, kralj Bela IV. odredio da se ondje održava dva puta tjedno, u ponedjeljak i četvrtak, svečani trg, a svaki dan dnevni trg. I dok su na godišnje sajmove dolazili trgovci s raznih strana i iz veće udaljenosti, na svakodnevni su trg svoju robu dolazili prodavati domaći obrtnici i trgovci te stanovnici okolnih sela.

Među njima nalazimo i žene, preteče današnjih kumica. O njima nema puno vijesti u vrelima, ali se ponešto može pronaći. Nažalost, te su vijesti zbog prirode vrela kojima raspolažemo uglavnom povezane s nasiljem i sporovima.

Ipak, prije nego navedem neke od tih događaja, spomenut ću podatak koji nalazimo u odredbi o visini pristojbi koja se plaćala za različite vrste robe, a koju je donio sabor koji je u Križevcima 1481. sazvao ban Ladislav Egervarski. Među ostalim u njoj se navodi da se od sira, jaja i sličnih stvari koje "žene donose na glavi", plaća pola denara, osim ako ima manje od deset sireva i pedeset jaja, kada se ne plaća ništa. Zanimljivo je da je u odredbi navedeno da je riječ o proizvodima koje "žene nose na glavi". Taj opis odgovara i kasnijoj tipičnoj slici kumice, a u skladu je i s prikazom kumice na spomeniku koji se danas nalazi na zagrebačkoj tržnici Dolac.

Inače, najstarije vijesti iz zagrebačkog Gradeca u kojima se spominju kumice nalazimo u gradečkim sudskim spisima. Ondje su označene kao kmetice (iobagisse). Godine 1359. iobagissa Ivana Chidauchicha je svjedokinja u sporu, koji se između Andrije i Peterka vodio poradi neke uvrede (Tkalčić, 1897:140), a 1363. spominju se dvije kmetice Nikole, sina Arlandova, koje su istukle ženu nekog Strabona. Nažalost, ti su sudski zapisi vrlo šturi pa ne znamo ništa podrobnije o tijeku događaja. Ipak, lako je moguće da su oba događaja bila povezana s njihovim dolaskom na tržnicu. U prvome su, zatekavši se ondje, mogle čuti uvrede koje su pale između Andrije i Peterka, a u drugom su se na trgu same mogle sukobiti sa Strabonovom ženom.

Kumice su idući na tržnicu stradavale i za sukoba između Gradeca i Kaptola. Tako su dan prije Petrova 1375. godine kaptolski ljudi napali na javnom putu na području pod gradečkom jurisdikcijom žene i djevojke koje su nosile robu na prodaju u grad. Robu su im oteli, a njih su svukli i time im povrijedili čast. Žene su spasili njihovi muževi i rođaci, koji su dojurili na poziv u pomoć i otjerali napadače.

Sličan se događaj ponovio i dvije godine kasnije (1377.). Žene i djevojke iz Nove Vesi kraj Save, koje su na prodaju nosile lan, jaja, mlijeko, sir i drugu hranu, napali su kaptolski ljudi, opljačkali ih, svukli i zlostavljali.

Navedene vijesti, osim što svjedoče o žalosnim događajima, potvrđuju i vrstu namirnica koje su seljanke iz okolice prodavale na Gradecu. Kao i u odredbi iz 1481. ovdje se ističu jaja i mliječni proizvodi.

Ovom malom bilješkom željela sam upozoriti na najranije vijesti vezane uz kumice. Iako su vijesti o njima rijetke, ipak njihov trag nalazimo u pisanim vrelima.

Tekst: Marija Karbić, Hrvatski institut za povijest
Foto: jUpi, Dolac, 14. 05. 2012, 09:05

Šarac mora imati brkiće

<a href="http://www.youtube.com/v/75Ya1lf_rBs?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/75Ya1lf_rBs?version=3&amp;feature=player_detailpage..." target="_blank">http://www.youtube.com/v/75Ya1lf_rBs?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/75Ya1lf_rBs?version=3&amp;feature=player_detailpage...</a>

Gradska tržnica na Dolcu

Dolac bijaše srednjovjekovno kaptolsko naselje koje se razvilo oko samostana cistercita (1315. god.). Cisterciti su bili napredni poslovni ljudi, te su i ovdje razvili čitav niz djelatnosti: imali su mlinove, mesnice, kupališta itd. Poslije odlaska cistercita (konac XV st.) uz crkvu sv. Marije bilo je i groblje, koje se pružalo i izvan zidina. Kasnije se Dolac premetnuo u male trgovine i krčme, koje su god. 1925-1930. porušene zajedno s kurijom Jurja Plemića, kulama i zidinama kaptolskim, da učine mjesto najvećoj tržnici u zemlji. Barokna rkva sv. Marije svoj današnji oblik dobila je 1740. godine.

Dolac- samostana cistercita  


Dolac-Kula cistaritskog samostana
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!