CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:57:06 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Mali Lug kod Čabra  (Posjeta: 6479 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Svibanj 15, 2012, 20:14:46 »


Petar Klepac

Kad si u Gerovu, tada ne propusti, da ne bi posjetio seoce Mali lug. Tu ti desno pada u oči velika jednospratna bjelenica, kojoj je iznad prozora rvenim brojkama ubilježena godina 1712. Ovdje, u toj kući, gdje sada stanuje Andrija Klepac, rodio se i živio Petar Klepac, hrvatski div.

Uzašav kamenim stubama, dolaziš u prostranu i veliku sobu, koja ti odmah pruža jedan dokaz Klepčeve i riedke i neobične jakosti. Ovdje vidiš gredu, koju je Klepac na ramenima sam iz gore donio, kad su gradili kuću. Ta je greda sada prepiljena 4,5 m duga, 85 cm široka, a 15 - 20 cm visoka.

Petar Klepac poznat je u Čabarskom kotaru svakomu djetetu i mnogo se o njemu priča. Pobilježio sam o njegovoj jakosti nekoliko crtica, koje će jamačno zanimati.

Kao dječarac pasao je Petar sa sudruzima krave oko Maloga luga i oni bi ga obično silili, da im iste priganja, akoprem bijaše za taj posao dosta slab. Da tomu izbjegne, uputi se nekoga dana na Sv. goru, podje u crkvu, baci se na koljena pred Majkom božjom, moleći ju skrušeno, da mu se smiluje i jakost mu podieli. Ona mu usliša molbu, a Petar se ohrabren vrati u Mali lug. Kad su ga drugovi opet silili, da im krave poganja, on se tomu uzprotivi i čim bi mu se koji približio, samo bi ga prstom taknuo i on se srušio. Njegovi drugovi tome su se u velike čudili, a zadivili se, kad su vidjeli, da Petar i bukviće korjenom vadi, te su ga od tada poštovali i cienili.

Druga jedna priča nam ovo: Pasući nekoga dana ovce na Sv. gori, nadje dvie ženske gdje počivaju, a kako ih sunce žarilo, načini im Petar ugodan hlad. Kad ga upitaše, što bi zato rada, odgovori, da jakost. Rekoše mu, da izvadi korjenom bližnji grm, nu on odvrati, da to ne može učiniti, jer da je preslab. One mu rekoše, da neka pokuša, i sbilja izvadi grm sa korjenom, a poslie poče vaditi i mlado drveće i tako je jačao, da se o njem na daleko pripoviedalo.

Drugom prilikom zadivio je Klepac svojom jakošću Malolužane, kad je redomice devet podkova rukama razlomio.

Na Grobničkom polju, nedaleko Čavala leži velik kamen, koji i danas zovu "Klepčevkamen". Ja sam taj kamen vidio, koji je do 1,5 m dug i koju centu težak. Petar Klepac trgovao je i dugama i često ih preko Grobničkoga polja nosio. Izmučen i utrudjen, nije imao nigdje prikladna mjesta, gdje bi se odmorio. To mu dozlogrdilo i zato donese u polje pomenuti kamen, kod kojega je počivao.

Bilo je, da je cestom prolazio prama Čavlima, kad se jedan voz sa dugama prevrnuo i kolo se slomilo. Uprlo je više njih, da kola dignu, ali bijahu preslabi. Klepac je stajao postrance i to gledao, pa vidiv, da su se dosta namučili, reče im, da se odstrane. Upro je voz ledjima i sam ga na čudo svih prisutnih dignuo.

Petar Klepac odlikovao se i u borbi proti Turcima. Turci, bivši u Osivnici obilazili bi okolicu i tražili živež. Narod je pred njima bježao i sakrivao se u spilje i pećine. Nekom prilikom imao je Klepac drvodjelce u šumi i nosio im barilo vina. Uklancu medju Sv. gorom i Hribom nabasa na 10 Turaka, koji zatražiše od njega vino. Petar im reče, da posjednu, nu u to spopadne za bukvić pa udri po Turcima, koji pobjegoše kroz Fažonce do Osivnice i dalje.

Narodna predaja iztiče Klepčeve junačtvo i na Rieci, gdje je dielio megdan sa jednim vojnikom orijašem, kad su ga tamo pozvali. Vojnik se za taj megdan ljudski pripravljao, jer mu dadoše nekoliko dana unapried lodricu vina i mnogo mesa, da hranom ojača. Klepac došav na Rieku, najeo se suhih krušaka. Izadje silna svjetina i Petar se pograbi sa vojnikom orijašem i dade se dva puta baciti. Kad ga je opet dignuo, upita ga Klepac, da li je to bilo za šalu ili za istinu, a kad mu vojnik odpovrnu, da za istinu, zaskoči ga Klepac i lupi s njime o zemlju tako, da je na mjestu ostao mrtav.

Petar Klepac ustrojio je i posebnu četu, kojom je progonio Turke; gonio ih iz kotara Čabarskoga, gonio iz Osivnice. Kad bijaše vojska s Turcima, dodje sedam Turaka u Suhore kod Plešaca. Petar Klepac bio na visokoj trešnji i zobao trešnje. Trgao trešnje i bacao Turcima, koji su pod stablom stajali, nu da ih pribere u jednu hrpu, poče trešnje bacati na jednu stranu, kamo se i Turci sabraše. U zgodan čas, stane Petar na jednu jaku svrž, slomi ju jednim mahom, ona pade i svih sedam Turaka usmrti.

Druga je ova: Kad bijahu Turci u Osivnici, spremio se Petar, da ih od ovdje protjera. Sakupi četu od 50 momaka, stavi joj se na čelo sa svojim sinom, pograbi gredu sa sljemena i navali na njih. Turci počmu bježati, te ih Klepac, kako narod priča, otjerao do Carigrada. On da je gonio Turke i Slavonijom i car mu Leopold podielio plemstvo za njegova junačtva, dapače ga pozvao preda se u Beč.

I danas pripoviedaju njegovi zemljaci, da bijaše plemićem. Kuća u Malom lugu imala je cimer sa njegovom slikom. S desne mu strane bijaše mač i koplje, s lieve buzdovan i strielica, a pod nogama Ture. Nad glavom mu bijahu rieči: "Plemeniti Petar Klepac". Ovog cimera sada nema, a ne zna se, kamo je dospio. Gerovski kućarci oko četrdesete godine nosili su ga sobom i pokazivali po gradovima.

Pod starost svoju spoznao se Petar Klepac s jednim trgovcem u Budimu, kojega bi i posjećivao i po dva tri mjeseca tamo boravio. Kad mu bijaše 85 godina podje opet u Budim, gdje je i umro. Pisma o Klepcu , o njegovim junačtvima i plemenštini, imao je neki Matija Mrle iz Bazgovine, zatim Antun Kvaternik iz Mandla, a najposlie odvjetnik Renaldi na Rieci. Kad je ovaj oko godine 1847. umro, zametnuo se pismima svaki trag.

Suvremenici opisuju Klepca kao čovjeka srednjega stasa, širokih ledja, crnih umiljatih očiju, kestenastih vlasih. Nosio je "koretac" * (dugu kabanicu), biele gaće, na nogama tako zvane "cokle" **, dočim je glavu pokrivao crven-kapom.

Dragutin Hirc "Gorski Kotar", 1898

____________
*  koret > koretac ✧ tal. Corredo > kamižola
Moški nosijo ozke, bele, volnene semtertje tudi črne ali modre hlače - gače ; povrh srajce ali košulje iz debelega domačega platna devajo naramnico iz sive, debele, tudi domače volne: to je kamižola ali telovnik brez rokavov ali
pa z rokavoma. Navadno pa je Istrijanec oblečen le v en rokav, tako da mu kamižola in drugi rokav nekako po hrbtu doli visi. Na glavi ima slovansko čepico črne boje iz črne volne, a joimenuje klobuk ... (slovenski)

http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/118262/

** cokla > cokula ✧ tal. zoccolo > masivna, ob. okovana visoka cipela (nekadašnja vojnička cipela s klincima (cvekima) na potplatima); bakandža, gojzerica

Klepac >  vrsta čekića; klepač
♦ Prezimena (nadimačka):
-   Klepac (570, Gorski kotar, okolica Zagreba),
-   Klepač (170, Ivanec, Zagorje),
-   Klepec (Jastrebarsko, Vrbovec),
-   Klepica (Vukovar, Kutina),
-   Klepić (230, Gračac, Slavonija, Pigorje),
-   Klepo (280, Zagora, sred. Dalmacija, I Slavonija)

Vidi > Ličko klepetalo > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2317.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Svibanj 16, 2012, 12:15:16 »


I još nekoliko Klepaca iz Gorskog Kotara:

Izvod iz: Radnički pokret Hrvatskog primorja,
Gorskog Kotara i Istre 1919-1941:

[...] To su bili drugovi: Ivan Malnar-Pijetav stariji, Ivan Volf-Pikoc, Josip Turk-Buzinkoc, Josip i Slavko Pregelj, Josip i Lojze Mrle-Tunkavi i Josip Štimac-Mašinistav svi iz Gerova, Franjo Lisac-Pihlar i Josip Klepac-Makoc iz Voda Franjo Lisac-Pihlar i Josip Klepac-Makoc iz Voda, Filip Klepac-Gerin i Viktor Klepac iz Malog Luga, Ljubo Zagar-Grgurčok iz Smrečja, Vera i Bogomil Gašparac iz Šegina, Filip Turkšimec i Slavko Klepac-Pek, oba iz Prezida, Ivan Malnar-Skančar stariji i Josip Petriček, oba iz Hriba i Drago Magdić mlađi iz Lividrage....

Tu su grupu sačinjavali: Ivan Malnar-Pijetav mlađi, Bozo Kovač-Seginar, Jakec Pregelj, Josip Janeš-Pek i Branko Janeš svi iz Gerova, Antun Volf-Jazbec i Ivan Kovač-Prhec oba iz Tršća i Ivica šafar, službenik Privremene državne uprave ...

Kao što se može zaključiti iz navedenog, politički rad na području bivšega kotara Čabar prije 1941. g., naročito zadnjih godina pred sam rat, bio je veoma živ. To je bilo djelo entuzijasta i simpatizera KPJ, koji su samoinicijativno radili i poduzimali akcije za pridobijanje ljudi za komunističke ideje i revolucionarni radnički pokret, iako u to vrijeme na tom području nije bilo zvanične... [...]
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Travanj 05, 2013, 15:48:40 »



Klikni za uvećani prikaz

Mali Lug je od Gerova udaljen 2,6 km i oko 3 min. vožnje na D32.

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cabar
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!