Prag – Zlatni grad
Stara priča pripovjeda, da je u prastaro doba vladala češkom zemljom mlada, liepa i mudra
vojvodkinja Libuša. Ta djevojka zaljubi se u njekoga
seljaka Premysla, koj u bližnjem nekom selu življaše. Libuša pohadjaše ga često na svom konjiću, koj si je taj put već tako dobro upamtio, da je pred kućom odmah stao, a kneginja ga nauči, da pred tim mladini čovjekom koljeno prigne.
Jednoć sakupi Libuša češke velikaše, koji ju više putili jur nagovarahu, da se uda i znajuć njihove predsude, reće jim: "Ja ću svoga konjicć puatiti da slobodno trči kud ga je volja, a deset vitezah neka ga sliede. Onaj, pred čijom kućom konj stane, neka bude moj suprug." Ta zapovjed knjeginje bude točno izvršena. Konjić dobre glave, pušten na slobodu odtrći uprav u selo, gdje Premyslov dom stojaše i koj slučajno svoj umjeren objed uživaše, te se spusti pred njim na koljena. Kad ta visoka gospoda vidiše to čudo nevidjeno, uzkliknuše svi prosetećeni – "Ovaj će biti suprug liepe Libuše i vojvoda češke zemlje". Lukavost knjeginje nadvlada sve predsude i na uspomenu toga srećnoga slučaja zametnut je današnji glavni grad Češke.
Koliko je sretnih i žalostnih danah proživio zlatni Prag, taj krasni i najromantičniji grad čitave Austrije i Njemačke a najvažniji u kulturi slavjenskih naroda od prvog dana svoga postanka pa do danas – tko bi to sve popisati kadar bio. Za danas neka se zadovolje naši si. čitatelji s kratkim opisom znamenite sgrade Tynske crkvr na Velikom trgu u Pragu.
Medju nebrojenimi kućami, stotinami zvonikah, tolikih manastirah i hramovah božjih zaslužuje
prastara hustiska (1) crkva "tynska" osobitu pozornost. Bez dvojbe je ovo jedna od najzanimivljih sgradah velikoga češkoga varoša, koja bje u 13. vieku sazidana, a u novije doba sjajno poljepšana. U njoj se nalazi umjetno sa crvenoga mramora izradjeni spomenik velikoga danskoga astronoma
Tycho Brahe. Nakićena je silnimi plodovi umjetnosti iz 14. i 15. vieka i kipovi sv. Ćirila i Metoda.
Juraj Podjebrad krunjen je ovdje g. 1458. za kralja češkoga, koj je oba zvonika sazidati dao, postavivši u sried zabta nad krovom gorostasni pozlaćeni kalež sa vlastitim njegovim mačem. Posije nesretne bitke na Bieloj Gori skinut je husitski znak, kalež, i zamienjen je slikom svete Bogorodice, koja i danas krasi krov. Sva je sgrada puna arhitektonskih riedkostih i nijedan putnik neka nepropusti napasti s oči na krasotah ovoga hrama.
Naše gore list, Zagreb 1862
Valja pročitati >Jan Hus >
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jan_HusTycho Brahe >
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tycho_BraheKralj Juraj Podjebrad iz češke narodne dinastije >
http://de.wikipedia.org/wiki/Georg_von_Podiebrad__________
1 Husti ili Kališníci (od kaleža)
Češka hustiska crkva je usko povezana sa željom nezavisnosti češkoga naroda kao i s njenim reformatorom Janom Hus.
Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije dolazilo je do česte napetosti između naroda i Katoličke crkve zbog njezinih stavova. Iz toga razloga pokušavale su mnoge grupacije, između ostalih i Husti, da se distanciraju od katoličke vjerske zajednice. Tu želju je Austrija, iz straha destabilizacije Dunavske-monarhije, svom mjerom potiskivala.
Tijekom Prvog svjetskog rata, Česi još jednom pokušavaju da uspostave nezavisnu državu. Iz nezadovoljstva naroda i njegove težnje o slobodnoj Češkoj, nicale su u to vrijeme razne vjerske zajednice. Jedna od najvažnijih zajednica, koja je u tom procesu sudjelovali, su Husti.
Husitska crkva, u današnjem obliku, postoji tek od 1971.
~ ~ ~ ~ ~ ~
Četiri Praška članka i odcijepanje hustiskog pokreta, pisana 1420 g. sa slijedećim zahtjevima:
1. Sloboda ua propovijedanja
2. Sloboda za kalež
3. Sloboda od svjetovne crkvene (katoličke) dominacije
4. Sloboda od nepravedne svjetovna (katoličke) vlasti
___________________
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pra%C5%A1ka_defenestracija Tomáš Butta, patrijarh Čehoslovačke husitske crkve "Križ i kalež", str. 10 od 27 Aha! I Prag ima svoju "streč limuzinu", lijevo u uglu slike
Za ovako velike razglednice; treba znati što napisati!
Ah, ti današnji stražari; sunčane naočale i ortopedske uloške!
Stara, lijepa arhitektura - Moderno ne znači i lijepo
Češki kristal – Pravi ručni rad
Stroj ne može zamjeniti čovjeka
Globalna znatiželja za kulturnom baštinom
Samo poželji gosti ili je budući suprug možda mornar?
Zna se tko je Kafka ali se i zna-vidi tko su ove cure: zgodne Za-a-a-a-grebčanke
1 od 2
