CRO-eu.com
Lipanj 25, 2017, 00:03:54 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Prag – Zlatni grad  (Posjeta: 17027 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« : Ožujak 15, 2012, 12:42:05 »


Prag – Zlatni grad

Stara priča pripovjeda, da je u prastaro doba vladala češkom zemljom mlada, liepa i mudra vojvodkinja Libuša. Ta djevojka zaljubi se u njekoga seljaka Premysla, koj u bližnjem nekom selu življaše. Libuša pohadjaše ga često na svom konjiću, koj si je taj put već tako dobro upamtio, da je pred kućom odmah stao, a kneginja ga nauči, da pred tim mladini čovjekom koljeno prigne.
 
Jednoć sakupi Libuša češke velikaše, koji ju više putili jur nagovarahu, da se uda i znajuć njihove predsude, reće jim: "Ja ću svoga konjicć puatiti da slobodno trči kud ga je volja, a deset vitezah neka ga sliede. Onaj, pred čijom kućom konj stane, neka bude moj suprug." Ta zapovjed knjeginje bude točno izvršena. Konjić dobre glave, pušten na slobodu odtrći uprav u selo, gdje Premyslov dom stojaše i koj slučajno svoj umjeren objed uživaše, te se spusti pred njim na koljena. Kad ta visoka gospoda vidiše to čudo nevidjeno, uzkliknuše svi prosetećeni – "Ovaj će biti suprug liepe Libuše i vojvoda češke zemlje". Lukavost knjeginje nadvlada sve predsude i na uspomenu toga srećnoga slučaja zametnut je današnji glavni grad Češke.
 
Koliko je sretnih i žalostnih danah proživio zlatni Prag, taj krasni i najromantičniji grad čitave Austrije i Njemačke a najvažniji u kulturi slavjenskih naroda od prvog dana svoga postanka pa do danas – tko bi to sve popisati kadar bio. Za danas neka se zadovolje naši si. čitatelji s kratkim opisom znamenite sgrade Tynske crkvr na Velikom trgu u Pragu.

Medju nebrojenimi kućami, stotinami zvonikah, tolikih manastirah i hramovah božjih zaslužuje prastara hustiska (1) crkva "tynska" osobitu pozornost. Bez dvojbe je ovo jedna od najzanimivljih sgradah velikoga češkoga varoša, koja bje u 13. vieku sazidana, a u novije doba sjajno poljepšana. U njoj se nalazi umjetno sa crvenoga mramora izradjeni spomenik velikoga danskoga astronoma Tycho Brahe. Nakićena je silnimi plodovi umjetnosti iz 14. i 15. vieka i kipovi sv. Ćirila i Metoda. Juraj Podjebrad krunjen je ovdje g. 1458. za kralja češkoga, koj je oba zvonika sazidati dao, postavivši u sried zabta nad krovom gorostasni pozlaćeni kalež sa vlastitim njegovim mačem. Posije nesretne bitke na Bieloj Gori skinut je husitski znak, kalež, i zamienjen je slikom svete Bogorodice, koja i danas krasi krov. Sva je sgrada puna arhitektonskih riedkostih i nijedan putnik neka nepropusti napasti s oči na krasotah ovoga hrama.

Naše gore list, Zagreb 1862

Valja pročitati >Jan Hus > http://hr.wikipedia.org/wiki/Jan_Hus

Tycho Brahe > http://hr.wikipedia.org/wiki/Tycho_Brahe

Kralj Juraj Podjebrad iz češke narodne dinastije > http://de.wikipedia.org/wiki/Georg_von_Podiebrad

__________
1 Husti ili Kališníci (od kaleža)

Češka hustiska crkva je usko povezana sa željom nezavisnosti češkoga naroda kao i s njenim reformatorom Janom Hus.

Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije dolazilo je do česte napetosti između naroda i Katoličke crkve zbog njezinih stavova. Iz toga razloga pokušavale su mnoge grupacije, između ostalih i Husti, da se distanciraju od katoličke vjerske zajednice. Tu želju je Austrija, iz straha destabilizacije Dunavske-monarhije, svom mjerom potiskivala.

Tijekom Prvog svjetskog rata, Česi još jednom pokušavaju da uspostave nezavisnu državu. Iz nezadovoljstva naroda i njegove težnje o slobodnoj Češkoj, nicale su u to vrijeme razne vjerske zajednice. Jedna od najvažnijih zajednica, koja je u tom procesu sudjelovali, su Husti.

Husitska crkva, u današnjem obliku, postoji tek od 1971.

~ ~ ~ ~ ~ ~

Četiri Praška članka i odcijepanje hustiskog pokreta, pisana 1420 g. sa slijedećim zahtjevima:

1.   Sloboda ua propovijedanja
2.   Sloboda za kalež
3.   Sloboda od svjetovne crkvene (katoličke) dominacije
4.   Sloboda od nepravedne svjetovna (katoličke) vlasti

___________________
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pra%C5%A1ka_defenestracija

Tomáš Butta, patrijarh Čehoslovačke husitske crkve "Križ i kalež", str. 10 od 27




Aha! I Prag ima svoju "streč limuzinu", lijevo u uglu slike

Za ovako velike razglednice; treba znati što napisati!
Ah, ti današnji stražari; sunčane naočale i ortopedske uloške!

Stara, lijepa arhitektura - Moderno ne znači i lijepo
Češki kristal – Pravi ručni rad

Stroj ne može zamjeniti čovjeka
Globalna znatiželja za kulturnom baštinom

Samo poželji gosti ili je budući suprug možda mornar?
Zna se tko je Kafka ali se i zna-vidi tko su ove cure: zgodne Za-a-a-a-grebčanke

1 od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #1 : Ožujak 15, 2012, 12:50:57 »


Što nam želi umjetnik reći? Da je Jupi "crn"? Hahaha
Fasada kuće – komplicirani ručni rad

Zaljubljeni arhitekt
Ostaci ostataka zlatnog Praga

Dali su ulaznice skupe?
Ovaj ambijent zahvaljujemo N. Tesli

Češki olovni kristal
Od rata sačuvano!

Umjetnost; nešto za vječnost

Graditi je lakše nego sačuvati
Ljepota gotike: čujem orgulje!

Ljubav u detalju. Tko tu briše prašinu?

"Klik" – zadržati u sjećanju
Gdje je tama tu je i svijetlo

Starina znači: Ljepota!

Od lijepoga detalja je i sjena lijepa ... Zagrebčanka

Karolo Quarto
Statua Karla IV. Luksemburškog kod Karlovog mosta u Pragu (1848.)


I što se još mora spomenuti je češko pivo - nacionalno piće i kulturna baština

Češko pivo, tu su svi stručnjaci istoga mišljenja; je jedno od najboljih u svijetu. Ali i u konzumiranju piva je Češka neosporni svjetski lider: Statistički gledano, svaki stanovnik Češke godišnje popije oko 160 litara nacionalnog pića, a u godini s vrućim ljetnim mjesecima svakako još mnogo više. Ali koje je pivo najbolje ?

Pravi uživalac i poznavatelj piva neće nikada piti pivo iz boce ili čak iz limenke nego samo iz bačve i to iz one koja je izrađena ili od hrastovog ili od bagremovog drveta. Samo tamo gdje se pivo uredno u čaše toči i temperatura piva nije veća-manja od 7 do 9°C, samo tamo se prepoznaje dobroga gostioničara - gastronoma - gurmana.

Uz dobro pivo nesmije da nedostaje dobra hrana kao niti češke knedle, umaci i pečena govedina. Oni koji ne jedu mesu neće nikada doživjeti pravi užitak dobrog piva. Možda je i to razlog zašto su Česi sladokusci?!


Usta muškarca su sretna ako se s pivom smoče

Foto: Jupi, Prag, u rujnu 2011
Tekst: Marica
2 od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!