CRO-eu.com
Kolovoz 14, 2022, 19:21:10 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Franjo Bulić  (Posjeta: 3379 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Travanj 15, 2012, 07:41:08 »


Franjo Bulić (1846-1934)


Klikni za uvećani prikaz

Ña iztočnoj strani ubavoga kaštelanskoga zalieva, gdje se čedni solinski žal grli sa slanimi morskimi valovi, podiže se malen onizak ostrvić, Vranjic. Na tom ostrvu rodio se je 4. listopada 1846 Franjo Bulić. Obitelj potječe po svoj prilici iz Bosne, od kuda je pobjegla izpred Turaka.

Njegov otac Ivan bio je mali posjednik te je umro g. 1866. u 62. godini, a majka Kata rođena Grubić iz Vranjica 1881. u 71. godini života.

Mali Franjo već u djetinskoj dobi pružao nade, da bi jednom mogao prodičiti svoju čednu otačbinu. A stari Ivan, uvidiv, da osobito čezne za knjigom, premda siromah, odluči ga dati u svećenički stališ. Kad je naučio čitati i pisati, odo mali Franjo u omiško sjemenište, odakle se redali "glagolaši".Ali se namah uviajelo, da za njega nije prikladno ono sjemenište, da mu treba obilnije duševne hrane, te ga njegov otac god. 1858 premjesti u državni gimnazij u Splitu, gdje je god. 1865 redovito svršio osmi razred. Iste godine otišao je u zadarsko središnje bogoslovno sjemenište, da izuči bogoslovne nauke, te ga na 14. veljače zaredilo u svećenike.

Franjin duh ne mogao se zadovoljiti samim bogoslovnim absolutorijem, on se osjećao zanešenim za daljom naobrazbom: - i eto ga tako god. 1869 upisana medju slušatelji filologije na bečkom sveučilištu. Tadanji odnošaji Dalmacije silno se dojmili njegove pošteno duše. On je pojmio narav borbe, kojusu tada vodili Hrvati proti talijanaškom življu, te je uvidio, da glavni uzrok potlačenosti ma bilo kojega naroda proiztiče ponajviše iz nizkog stepena njegove kulture.

Prevejanom "lacmanu" (1) bilo lasno tlačiti Hrvata, dok se ovomu ne pružala mogućnost da pohađa svoje hrvatske škole
. Naš Franjo o tom se duboko uvjerio, te odluči posvetiti sve svoje sile, svoju budućnost, da promičući u svom narodu prosvjetu, usposobi ga po svojih silah za bolju budućnost, za zlatnu slobodu.

Uz revno učenje predmeta odabrane si struke, zanosno je proučavao i bogatstvo svoga jezika, predviđajući, da neće proteći mnogo vode, te će čila hrvaština iztisnuti nenaravni talijanluk iz svih dalmatinskih škola.

Kad je svršio svenčilištue nauke, primilo ga za suplenta (2) na splitskoj gimnaziji godine 1873. Tuj je ostao godinu dana, a već g. 1874 postade profesorom grčkoga i latinskoga jezika u gimnaziji u Dubrovniku.

Od tada datira njegov rad na književnom polju. U školskom programu god. 1874-5. nalazimo njegovo prvo djelce, i to razpravu na latinskom jeziku pod naslovom: "Q. Horatius Flaocus ab adulationis erimine defenditur" (3) i mnogim zapelo oko na mladom profesoru. Mnogi se jagmio za njegovim prijateljstvom, a odličniji dubrovački krugovi rado viđali u svojoj sredini toli nadobudnu silu. - U programu iste godine poče obielodanivanje svoje razprave "O numis-matičnoj sbirci dubrovačke gimnazije i o dubrovačkom novcu Folaru" (4), te nastaviv ju u programu 1875-6, završi u onom 76-77. Sliedeće godine tiskao je opet novu razpravu na lalinskom jeziku, pod naslovom: "De possia epica populari in latinis litteris".

Ali Bulić nije mogao smetnuti s uma, da se je, može se reći, rodio na tlu slavnoga Solina: on je one starine veoma ljubio, te ga je bolilo, da sviet malo haje za preznamenitimi spomenici, štono ih u sebi kriju solinske gomile i vinogradi. Odluči s toga posvetiti se učenju epigrapliije i arheologija, za koje se zanimao još za prvih nauka u Beču, domišljajući se, da bi s vremenom mogao svoje znanje uporabiti na način da obogati znanost jošte nepoznatimi odkrići iz drevnih vremena, te istodobno upozoriti strani sviet na dio naše domovine. U tu svrhu god 1878 nakon što se usposobio u klasičnih jezicih, pustilo ga u Beč na dopust, gdje uze revno pohađati predavanja nove svoje struke na onom sveučilištu. Svršiv svoj tečaj slušanja, povrati se u Dalmaciju i postade kotarskim nadzornikom pučkih škola za zadarski i benkovački kotar. U tom svojstvu iz svih sila je npro da uredi povjerene mu škole, te svoju zadaću obavio na obće udivljenje, pribaviv si harnost i ljubav podređenoga mu nčiteljstva, a priznanje starješina, koji ga g. 1883 postaviše za ravnetelja najznamenitijega zavoda u Dalmaciji, velike gimnazije u Splitu.

U tom razdobju (1873-83) objelodanio je više plodova svojih arheoložkih proučavanja, što ćemo samo nabrojiti, jer su nadležni strukovnjaci o njih višekrat kazali svoju. God. 1881 tiskao je studiju "Bazilika sv Klimenta u Rimu", a nakon dvie godine polemičnu razpravu "Dva sarkofaga Ivana Ravenjanina i Lovre Dalmatinca spljetskih nadbiskupa". O ovoj zadnjoj budi dozvoljeno mimogred spomenuti, da je nepobitnimi dokazi sasvim porazio svoje protivnike, a ponešto bolje razjasnio neke dielove naše starije poviesti; - ta, nadbiskup Lovre bio je suvremenik hrvatskoga kralja Zvonimira, pače njegovim "duhovnim ocem". U to doba napisao je i historično-arheoložku razpravu na njemačkom jeziku "S. Donato in Zara", koja je malo zatim bila prevedena i na talijanski. U programu splítske gimnazije za god. 1884-85 obielodanio je na talijanskom jeziku historićno-epigraphičnu razpravu pod naslovom "Colonia Martia Julia Salona". A u programih 1885-86, pa 1886--87 tiskao je veliku sbirku latinskih i grčkih nadpisa, nahodećih se u splitskom arheologičnom muzeju.

G 1880. imenovaše ga konservatorom starinskih spomenika u Zadru, a god. 1883 potvrdiše ga i za Split. Godinu dana kasnije postade ravnateljem splitskoga muzeja. Od tada je on urednikom mjesećnika "Bullettino d' Areheologia e Storia Dalmata", koji' izpunja većim dielom vlastitim perem.

Dugo bi trebalo razlagati, kada bismo uzeli opisivati zasluge, koje je naš Bulić stekao u ovo malo godina svoga boravka u Splitu. Tko pohodi izkopane rimske spomenike u Solinu, najpače gotovo sasvim odkrivenu baziliku i amphiteathrum; tko se prošeće muzejem prekrcatim dragocienostmi iz davne dobe; tko se nadivi izvedenomu popravku stolne crkve u Splitu; tko pogleda na gorostasni starinski zvonik te se načudi onakovu podhvatu popravaka; tko se obazre na svagdanje uspjehe arheoložkog družtva u Kninu, komu je on dušom, - taj će moći dielom ocieniti njegove zasluge.

Bulić, kao pravi svećenik i pravi odgojitelj mladeži bio je sa nadležnoga mjesta i nagradjen. Koncem prošloga travnja odlikovao ga je sv. otac Leo XIII., imenovav ga "počastnim papinskim komornikom". To je odlikovanja sav Split uzhitno pozdravio. Za sveukupne njegove zasluge odlikovao ga je narod njegov u više-prigoda. Na 25. srpnja 1887 izabrali su ga kotari: sinjski, imotski, makarski i metkovski jednodušno svojim zastupnikom za carevinsko vieće, a na 20. listopada povjerili su mu birači vrhgorske, neretvanske i primorske krajine mandat za dalmatinski sabor. Grad Split prihvatio je prvu prigodu, da izrazi svoje štovanje i povjerenje takovu mužu, te ga odabrao zadnjih izbora gradskim viećnikom. Pa i mi, tumačeći osjećaje cieloga hrvatskoga naroda i svakoga misaonog rodoljuba, želimo mu najbolji uspjeh u zamašnih preuzetih podhvatih: da nam perom za dugo podiči liepu knjigu, a svojim radom i govorničkim darom doprinese moralnomu i materijalnomu napredku onog diela kraljevine Hrvatske, koji se Dalmacijom nazivlje.


Vranjic oko 1895


DiS 15. siječnja 1888
Razglednica: http://vranjic.blog.hr/
__________
Rodio se 4. listopada 1846 Vranjicu, Solinu
Umro je 29. srpnja 1934 u Zagrebu.
__________
1 lancman > čovjek iz istoga kraja, iz iste zemlje; lacman, zemljak

♦ Prezimena (nadimačka ili etnici): Lacman (Biograd), Lacmanović (500, Benkovac, Šibenik, S Dalmacija, Primorje), Laco (250, Sinj, sred. Dalmacija, I Slavonija, Primorje)
✧ jidiš landsman ≃ njem. Landsmann

2 suplent > početno zvanje budućeg srednjoškolskog profesora (prije nego što udovolji propisima i bude imenovan profesorom); nastavnički pripravnik.

3 Kvint Horacije Flak: laskanje (ulagivanje, ulizivanje) je zločin.

4 folar > sitan bakreni srednjovjekovni novac

Fusnote, bilješke (pod crtom): M.D.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!