CRO-eu.com
Listopad 16, 2019, 11:22:37 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: VLAŠIĆI U HRVATSKOJ  (Posjeta: 9079 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Studeni 09, 2011, 18:54:01 »


Porijeklo Vlašića

Lijevo: Kneževina Vlaška; Desno: Stočarska kretanja na dinarskim planinama

Moja hipoteza tj. razumna pretpostavka je, da su Vlašići kao nomadski stočari porijeklom iz kneževine Valahije. Vlasi su, prije turske okupacije, u našim krajevima bili vrlo raširen narod što potvrđuju današnji toponimi kao: Vlaška nizina, Stari Vlah, Vlahinja, Vlašići, Vlašić planina (kod Zenice) i td.

Sin od Vlaha je Vlašić

U svakom slučaju treba razlikovati između dinarskih stočara Srbe i Vlahe.

Kroz stočarska kretanja na dinarskim planinama naseljavali su skoro sve dijelove Hrvatske i došli do Istre. Kao jedan primjer navodim Matiju Vlašića rođen u Labinu u Istri.

Marica

_______________________

Matija Vlašić
Matija Plagoius Illyrigus


Klikni za uvećani prikaz

Po imenu Vlašić, rodio se je g. 1520 u Labinu (Albona) u Istri. Nakaniv posvetiti se  svećeničkom zvanju, izuči u Mljetcih latinske škole. Poslie odustane od te nakane, te podje najprije u Basel, zatim u Tübingen, a g. 1541 u Wirttenberg, gdje je poslie postao profesorom jevrejskog jezika. Poslie Lutherove smrti otidje najprije u Magdeburg, zatim u Antwerpen, gdje je širio Lutherovu vjeru. Tuj ga stadoše progoniti, te se je morao sklonuti u Strassburg. Nekad uzorom svih strogih luteranaca, okriviše ga poslie rad manihejstva*, te ga rad' toga svi njegovi prijatelji ostaviše. Od svih prognan i zapušten umre, umni Hrvat i slavni bogoslov Vlašić g 1575 u Frankfurtu.

Izvor: DiS, 1. veljače 1888
__________
* Manihejstvo je tradicionalno iransko vjerovanje

_______________________

Eduard Albert von Wlassich

Wlassich Eduard Albert von, Sohn eines Majors, geb. zu Capodistria 6. Februar 1826, eingetreten 18. Oktober 1837, wurde als Leutnant mittleren Grades (Ranges) zu Gustav Wilhelm Prinz von Hohenlohe-Langenburg-Infanterie Nr. 17 ausgemustert, 8. Juli 1847 Leutnant höheren Grades, 1. Juli 1848 Oberleutnant, 6. Juni 1851 Hauptmann 2 Klasse, 31. Januar 1853 pensioniert. Starb am 14. Dezember1886 im Lemberg.

Wlassich Edward Albert, sin majora, rođen u Koperu/Istri 6. veljače 1826, primljen u službu 18. listopada 1837, kao poručnik srednjeg stupnja (čina) stupio u Gustav Wilhelm Princ Hohenlohe-Langenburg regiment pješadije broj 17 razvojačen, 8 srpanj 1847 poručnik visokog stupnja, 1. srpanj 1848 nadporučnik, 6. lipnja 1851 kapetana 2. razreda, 31. Siječnja 1853 umirovljen. Umro je 14. Prosinca 1886 u Lavovu / Ukrajina (MD)

_______________________

Na tijelovo 1604. darovao je Martin Vlašić, kuhač grofa Erdöda dvije krasne slike i "Agnus dei" s relikvijama ispod kristalna stakla, pak jedan rubac (strophilium)

Izvor: Laszorvski Emilij, Franjevački samostan u Jastrebarskom

_______________________

1680. na 4. oktunbra krstih kćer Ive Zajca i žene njegove Kate, bi joj ime Kata, bi kum Ive Vlašić, kuma Bara Hercegova.

1681.na 6. aprila krstih sina Štefana Mihalića i žene njegove Magde, bi mu ime Jure, bi [/b]kum Jure Vlašić[/b], kuma Jelena Ravnić.

1681.na 23. aprila krstih kćer Mihala Vlašića i žene njegove Ane, bi joj ime Jelena, bi kum Pere Mihalić, kuma Dora Mihalić pokojnoga Jure Mihalića kći.

Izvor: Strohal Rudolf: Jedna matica krštenih glagolicom pisana iz Vrhovaca kraj Krašića

_______________________

God. 1683. đaci iz Zagreba: Ivan Vlašić, Nikola Huzjak, Matija Galović, Andrija Galović. Zatim Nikola Bozeti i Timotej Roiner iz Celja, Marko Kmetić iz Kranja (Krainburg). Pavao Makrian, djak iz Zagreba.

Izvor: Iz matice bratovštine, koja se nalazi u brdovačkom župnom arkivu

_______________________

Vivodina, 2. prosinca 1722. Juraj Furjanić prodaje komad vinograda i travnika Ivi Furjaniću.

Ja Jure Furjanić, stanom stojeći na Vivodini vu selu Furjanićkom, pod grad Ozajl pristojeći podložnik, dajem na znanje vsim i vsakomu, komu se dostoji, pred kojih godar plemenitih, poglavitih i viteških ljudi lice ili obraz primirilo (bi) se dojti ovomu mojemu otvorenomu listu, a navlastito gosp(od)i i oficijalom Ozlja grada, ki su sada i koji vu napridak budu, š nim se kripiti, braniti ili posvidočiti, da mu mora verovano biti, kako se meni spotribi prodati jedan falat tersja ležeće vu Lovićkoj gori med mejaši od sunčenoga istoka Ive Furjanić, a od zapada Pere Vlašić. Koji falat tersja prodah Ivi Furjaniću vikovičnim zakonom za škude dvi i groši 15, dico škudi 2 groši 15. Koteru sumu ja Jure Furjanić prijeh na današnji dan do novca i dah zverhu sebe ov list njemu, imenovanomu Ivi Furjaniću, slobodan od sada s rečenim tersjem ladati, uživati, prikazati, za dušu ostaviti kako s pravim svojim lastovitim blagom, izloživši van te-, ako bi kada to rečeno tersje na prodaju pošlo, da se ima meni ili momu ostanku po zakonu na koren ponuditi. Prikom dobrovolnjom lista prodanju bili su dobri, verovani ljudi: pervi Štefan Verbos, sudac vu tu doba obćinski vivodinski, 2. Petar Pećarić, birić. 3. Stanak Hrestak, 4. Mikac Virbin, 5. Pere Vlašić, 6. Jure Vergot, 7. Jure Hren, 8. Ivanac Benković i ja Janko Belavić, zastavnik skradski, koji ta list oprošen budući pisah prez vsakoga kvara i prigovara mojega. Ko bi pisano i oprošen naš sudac obćinski i vivodinski, da su ta list našom navadnom pečatjom potverdili, kojega i potverdiše.
Actum Furjanići, 2. decembris 1722.
______________
1) Plemići Sily.

Izvor: R. Strohal: Vivodinske isprave

_______________________

BAN FRANJO VLAŠIĆ

Nasljednikom bana Ignaca Gjulaja postade barun Franjo Vlašić, koji se rodio 24. travnja 1766. u Dombovaru. Vlašić bijaše već od godine 1813. general carske vojske, a od god. 1831. takodjer zapovijedajući general u Petrovaradinu. Kralj Franjo II. imenovao je Vlašića banom hrvatskim 10. veljače 1832., a na hrvatskom saboru 28. svibnja 1832. u Zagrebu bio je Vlašić svečanim načinom po biskupu Aleksandru Alagoviću uveden u bansku čast.

Premda rodom iz Ugarske, ipak se ban Vlašić svom silom opirao magjarizaciji hrvatskih ureda, sudova i škola, za čim su upravo onda išli vodje dolnje kuće na zajedničkom saboru u Požunu. Dok bude naroda hrvatskoga, bit će kod nas svijetla uspomena na bana Vlašića, koji je vazda umio hrvatska prava obraniti u velikaškoj kući sabora požunskoga. Još na samrtnoj postelji upravio je Vlašić 21. siječnja 1840. kralju Ferdinandu V. predstavku protiv magjarskog jezika, koji da je Hrvatima "posve tudj", a morao bi se po zaključku dolnje i gornje kuće zajedničkoga sabora uvesti u hrvatske urede i škole, dapače i u vojsku i u crkvu.

Kralj uvaži banovu predstavku, te 5. svibnja 1840. odbije spomenuti zaključak sabora požunskoga. Nato ban Vlašić spokojno umre u Zagrebu 16. svibnja 1840. u banskoj palači, te bude uz veliko saučešće naroda hrvatskoga pokopan u crkvi sv. Katarine, gdje je na zidu još i danas nadgrobna ploča njegova.

Izvor: Dr. Rudolf Horvat: Povijest banske palače


Klikni za uvećani prikaz

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Studeni 09, 2011, 18:58:14 »


Sprovod barona Franje Vlašića

Zagreb, 23. Svibnja 1840. Danas u jutro u 9 satih počeo se je slavni pokopni sprovod nj. ekscellencie gospadina barona Franje Vlašića Bana horvatskoga, slavonskuga i dalmatinskoga itd; itd.

Trup uzvišenoga pokojnika bi sprovadjan jod deržavne kuće počemši proko Markova piaca kroz Mesničku ulicu, llicu, dugu i kipnu, zatim preko otvora opatičkih negda vratah kroz Pivarsku ulicu, pa opet preko Markova piaca kroz gospodsku ulicu do cerkve sv. Katarine, gde je u opredeljena za njega grobnicu slavno položen bio.

ldjaše puko taj slavni sprovod sledećim redom:

a) Križi cerkveni;
b) Jedna polovica izišavšega banderialskoga konjaništva t.j. slobodnjakah biskupskih, kaptolskih i inih gospoštinah;
c) Varoški cehovi;
d) Svakolika mladež školska pod nadzorom gg. professorah;
Za ovimi jašio je na konju- nj. eksc. g. baron Leopold Geramb feldmaršal-lajtnant i komandant 2. Korpa od armade itd. itd. kao predvodilelj na pokop sakupljenevojske; tik za njim geueralmajor i brigadir gospodin Ladislav Kušević od Samobora, zatim
e) Jedan batalion ovdešnjega garnizona regimcntc kralja Vilhelma Niederlandskoga; '
f) Dva podpregnuta topa (mužara) od 6 funtah;
g) Jedan batalion banske graničarske regimente;
h) Sveštenstvo i to:
l) Red bratje od miloserdja i franciškanah;
2) Mladje svestenstvo u kornoj košulji; (tunica)
3) Prevendari stolne cerkve zagrebske;
4) Kanonici stol. cerkve zagrebske;
5) Koraliste; (jednoglasno liturgijsko pjevanje /MD)
6) Služeće sveštenstva u ornatu, na kojega čelu idjaše presvetli g. Josip Schrott, biskup biogradski i smederveski i prepošt zagreb. kaptola;
i) Državni znaci nošeni dvojicom od gg. plemićah na konjih; Žezlo ili sceptar nosio je g. Žiga Galjuf sudac sl. varm.** Varašd., a zastavu g. Julio Dömöterfy, jurassor sl.varm. Zagreb; -
k) Turobni konj;
l), Na šest konjah upregnuta sprovodna kola sa 4 od gospode oficirah, koji su mertački pokrov deržali.
Mertvaca su jošte sprovadjali dvanaest od gg. juratah s bakljami (mašalami), i dvanaest sa golimi sabljami; okolo tih idjahu jošte sa obodve strane od lssa četrdeset i osam strelacah, kojih je jedan g. oficir vodio i jedan podoficir zaključio.
Pod ovim krugom su takodjer odredjeni nosci uzvisenoga mertaca s paradne postolje do mertvačkih kolah donesli i istim načinom ga skinuli, k grobnici nosili i u nju ga spustili.
m) Tik za mertvačkimi koli slediaše oklopnik na konju;
n) Za njim su sledili visoki deržavni častnici i ini činovnici, koji su k tomu slavnomu pokopu pozvani bili. Medju kojimi su bila 2 feldniaršal-lajtnarita i 4 generalmąjora iz Zagreba, Karlovca, Bjelovara i Petrinje.
o) Jedan batalion 2. banske graničrske regimeme, medju kojim na poli opet dva podpregnuta topa od 6 funtah vožena biahu.
p) Turopoljska plemenita čela;
r) Varoška gradjanska četa;
s), Kaptolska gradjanska čela;
t) Ostalo obćinstvo i ,
u) druga pola bandorialskoga konjaničva, koja je sprovod zaključila.

Došavši pred cerkvu sv. Katarine, gde jo. kako gori bi rečeno, uzvišeni mertac u grobnicu postavljen, stane cela vojska na sebi odredjeno mesto i dade- triput prepisano "Salve" germljavinom pušakah i gori-spomenutih topovah, te se tako. defilirajući od sv. Katarine preko Markeva piaca, Pivarske, Kipne i duge ulice na Harmicu (veliki piac) oko 12 salih u podne razide.

Da je bilo svuda, kud je slavni sprovod išao, silno množtvo ljudih tako na prozorih, kako takodjer i na ulicah, bilo bi dovišno govoriti.

Ilirske narodne novine 26. svibnja 1840

_______________
* Žezlo - štap ili palica od skupocjena drva, zlata ili srebra, bogato ukrašena; simbol najviše vlasti i časti; skeptar, sceptar
* * Varmeđa (varmeđija) mađ. varmegye: županija ≃ v. Varoš > naziv za županiju u Ugarskoj (u ugarskom dijelu Habsburške Monarhije)

_______________________

Vukovarska su vina bila čuvena u Evropi. Da to potkrijepimo navest ćemo samo dva-tri podatka kao i vlastito iskustvo. Godine 1859. poslano je iz Vukovara u Njemačku u Eltville 50 akova crvenog vina, čija se cijena po akovu kretala 6 forinti i više što je bilo skupo. Ako se osim visoke cijene vukovarskog kvalitetnog vina uzmu u obzir i posebni kupci i potrošači među kojima su redovito bili grofovi Pejačevići, Khuen, Vlašić i drugi, vukovarska su vina spadala već tada među bolja u carevini.

_______________________

Promjene u zapovjedanju brodova:
Kap. Vjekoslav Jeletić zamjenio kapetana Ivana Randića na brig. Urmeny; kap. Vazmoslav Ribčer pustio je bark Jon kapetanu Silvestru Bakarčiću; kap. Ivan Zmajić preuzeo je brod briksc. Marco Maria od kapetana Vinka Vlašića; kap. Silvestro Silvij Giljanović zamjenio je kap. Julijana Botterinija na skuneru "Pina".

Primorac 7. studenog 1874

_______________________

Rade Vlašić župnik u Prezidu

Podiela župe – G. Andre Švrljuga župnik brodski, postade župnikom brodmoravačkim, a g. Rade Vlašić, upravitelj Brodskomoravačkog kraja, župnikom Prezidskim.

Primorac 29. rujna [/b]1876[/b]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Prezid

_______________________

Umirovljen je: Dragutin pl. Vlašić, prisjednik duh. stola i župnik u Tounju

Primorac 11. veljače 1877

_______________________

Vlašić Nikola rodio se u Hrvatskoj u Kostajnici 5. prosinca 1860. godine, svjetovnjak, oženjen, rimokatolik. U Zagrebu je završio gimnaziju s ispitom zrelosti, potom je slušao 5 semestaraa filozofijske nauke na sveučilištu u Zagrebu te je bio u Zagrebu osposobljen 1885. g. za građanske škole za filološko-historijsku skupinu. Službovao je u Hrvatskoj 8 godina, a na trgovačkim školama u Bosni 2 godine i 3 mjeseca. Godine 1914. umirovljen je na vlastitu molbu. Nakon toga je vršio službu eksternog učitelja te je otpušten iz službe 30. lipnja 1921. budući da je bio suvišan na zavodu.

Izvor: Prof. dr.sc. Stjepan Sršan
Profesori osječkih gimnazija 1855. – 1945.

_______________________

17. 1943, rujan 23
Poziv Predsjedništva ZAVNOH-a pomoćnom zdrastvenom osoblju. Radi velike oskudice u pomoćnom zdrastvenom osoblju za potrebe narodno - osolobodilačkg pokreta poziva se da izvrši svoju patriotsku dužnost te da se odmah stavi na raspoloženje Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, Zdravstveni odjel. Sve potrebne upute za prijelaz na oslobođeni teritorij dobit ćeš od kotarskog Narodno - oslobodilačkog odbora.

PRILOG - P O P I S

pomoćnog zdrastvenog osoblja, pozvanog da se stavi na raspoloženje Zdrastvenom odjelu ZAVNOH-a

  1. Zorić Mijo, zdravstveni pomoćnik, Zagreb, Zdravstveni zavod
  2. Sabadoš Simeon, desinfektor, Zagreb, Zdravstveni Zavod
  3. Vidmarić Drago, zdr. pomoćnik, Zagreb, Zdravstveni zavod
  4. Vrdoljak Zeljko, zdr. pomoćnik, Zagreb, Okružni ured
  5. Drobnić Anita, sestra pomoćnica Zagreb, Školska poliklinika
  6. Burić Eva, sestra pomoćnica Zagreb, Središte sest. pom.
  7. Popović Baša, sestra pomoćnica, Zagreb, Okružni ured
  8. Bevandić Mira, sestra pomoćnica, Zagreb, Sveučilišna poliklinika
  9. Klemenčić Tilka, sestra pomoćnica, Zagreb, Bolnica za zar. bolesti
10. Rukavina Luja, sestra pomoćnica, Zagreb, Bolnica za zar. bolesti
11. Rukavina Kata, sestra pomoćnica, Zagreb, Dječji dom, Savska c.
12. Božić Mara, sestra pomoćnica Karlovac, Dom narodnog zdravlja
13. Šiler Neva, sestra pomoćnica Zagreb, Središte ses. pom.
14. Marok Tuga, sestra pomoćnica, Zagreb, Antitbc. dispanzer
15. Petrović Darinka, sestra pomoćnica, Zagreb, Dječji dom Josipovac
16. Petrović Stojanka, sestra pomoćnica, Zagreb, Antitbc. dispanzer
17. Dumenčić Agneta, sestra pomoćnica, Zagreb, Sred. sest. pom.
18. Popović Kaja, sestra pomoćnica, Zagreb, Sred. sest. pom.
19. Kovačić Danila, sestra pomoćnica, Zagreb, Škola za sestre pomoćnice
20. Vlašić Sofija, sestra pomoćnica, Osijek, Dom za majke i djecu
21. Šoštarić Veronika, sestra pomoćnica, Osijek, Dom za majke i djecu
22. Matoničkin Anica, sestra pomoćnica, Zagreb, Sveučil. poliklinika
23. Škaberna Marija, sestra pomoćnica, Zagreb, Sveučil. poliklinika
24. Krušec Đurđa, sestra pomoćnica, Krapina, dječja kolonija -
25. Presečki Rezika, sestra pomoćnica Zagreb, Zdravstveni zàvod
26. Majnarić Zorka, sestra pomoćnica, Zagreb, Bolnica za zar. bolesti
27. Lalić Slavlja, sestra pomoćnica, Zagreb, Dječji dom, Bogišićeva ul.
28. Đonlagić Draga, sestra pomoćnica, SI. Brod. Antitbc. dispanzer

AH Zgb, ZAVNOH, br. 1275/43
Kopija bez parafa, pisana pisaćim strojem, latinicom
____________________________

Plemstvo Hrvatske od dr. Ivan von Bojničić 1858.–1925. > Vlašić I. –V. > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?board=214.0

Lička prezimena > Ličke plemićke obitelji > od prof. Envera Ljubovića > Vlašić > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=849.0

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!