CRO-eu.com
Prosinac 04, 2021, 04:23:31 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Županija Podgorska  (Posjeta: 4055 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 16, 2011, 14:48:28 »


Županija Podgorska

Županija Podgorska - Sub alpibus (5) valja da je kašnje uzpostavljena, pošto ista nije spomenuta do kralja Petra Krešimira, koji u listini g. 1070. darova istu rabskomu biskupu (6). Juppan quae fuit sub alpibus, a caslro latine Murula jjocitato eđanonice Stenige usque ad fluuium (7) Copriue (Cod. dipl. I. 140). Profesor Brašnić misli, da bi tu stala županija Lučka, "s jedne strane ninskom, a s druge ličkom, krbavskom i bužkom župom ograničena, zauzimaše dakle oba obronka Velebita, prostirući se na zapadu duž mora izmedju ninske na jugu i bužke na sjeveru" (Izvještaj . . . gimnazije u Vinkovcih god. 1878/9. str. 11). To nikako ne može biti, jer kad je županija Sub alpibus, od gradića Stenica nad Jablancem sterala se podnožjem Velebita do rieke Koprive, što za stalno držimo sa veleučenim Crnčićem, da druga nije, jer je neima, nego rieka Zrmanja, onda lučkoj tamo mjesta neima. Izmedju Podgorja i ninske župe stoji samo velebitsko more Mar della morlacca, podgorsko more, a zemlju preko Velebita zapremaju lička župa i krbavska. Mi ćemo županiju Lučku naći na drugom mjestu, a u podgorskoj nalazimo crkovnu župu plovaniju sv. Luke, po kojoj se mjesto zvalo Lukovo i župa ili plovanija sv. Luke, te se uzimalo za županiju lučku. U ovoj župi sv. Luke, a u Lukovu Podgorja, prepisan je Misal god. 1435 - 50. "na Luci kod crkve sv. Luke u ninskoj biskupiji" (Književnik II. 21) i cienimo da je spljetski crkveni sabor godine 1185. ovu plovaniju Luku odredio ninskomu biskupu: "Nonensis episcopus habeat.. . totam Lucatn et medietatem Licae". (God. dipl. II. 131), a vidjeti ćemo daje kašnjih vremena imao barem gornji dio prave Luke, jer je i trogirskomu biskupu na istom saboru opredieljeno: habeat has parochias . . . Scardonam, Brebir, Belgrad cum tota Sidraga. Ako je, po našem mnenju, županija lučka ležala na iztočnom kraju stare županije sidražke, onda nije mogao trogirski biskup imati Biograd i Sidragu preko lučke županije tobože podredjene ninskomu biskupu, kako ćemo dalje vidjeti. Mi dakle držimo za stalno, da županija Podgorja Sub alpibus, nije mogla biti isto što Luka. Župa Podgorja, koja se i danas tako zove, sterala se je na podnožju Velebita uz more od Stenice do Koprive, rieke Zrmanje (1) i medjašila je od iztoka županijom kninskom i krbavskom, s juga županijom bribirskom i ninskom sa zapada morem i otočjem, sa sjevera gatskom i Velebitom i preko njega županijom ličkom. Ta je županija bila krševita i neplodna, te imala malo stanovnika i malo tvrdih gradova. Spomenut ćemo pojedine od njih.


GRADOVI

1. Lukovo. Na iztok grada Paga preko mora na obali podnožja Velebita leži Lukovo sa crkvom i plovanijom sv. Luke, od kojega je ime dobilo, te se krivo uzimalo za mjesto županije Lučke. Nad mjestom, sa sjeverne strane na briegu, vide se ruševine starih utvrda, što su mjesto branile. U ovoj župi izpisan je glagoljski misal, koji se spominje u Književniku II. 21.

2. Stenice (2) na zapad od Jablanca a u njegovoj župi na podnožju Velebita. U stara vremena bijaše gradac, koji u povelji spominje kralj P. Krešimir a Castro latine Murula uocitato sclauonice Stenice (God. dipl. I. 210 II., str. 17, Doc. VII, str. 88).

3. Jablanac. Stenicam na jug uz more. Gradac, koji sagradi slavni ban Stjepko Subić bribirski na početku druge polovice XIII. Vieka (3).

4. Bag, Karlobag, Carlopago, cieni se stara Scrisia na briegu nad morem. Ovi kao i prvašnji gradovi davno su zapušteni i razrušeni. U njem su dugo stanovali Uskoci i višekrat obranili se od navala Mletčana. Kad su oni uklonjeni g. 1617. onda je i gradić zabataljen, a oživio varoš pri moru (1).

5. Starigrad. I on uz obalu k jugo-iztoku. Cieni se, da tu bijaše rimska "Ortopula". Danas se opažaju samo kuline: jedna na pruženoj u more klisuri, a druga pri provali Velebita (2).

6. Dračevac (3). Na južnom kraju sela Jasenice, na odignutu oblu humcu zaobljen gradić, u kom su Mletčani držali do pada republike dobru stražu, prvo se branili od Uskoka, a kašnje od ličkih čobana. Zapušten od svršetka prošloga vieka sam se ori i obara.

7. Veselinovića gradina. Na južnom kraju sela Golubića u obrovačkoj obćini prama starom Obrovcu, s desne strane rieke Zrmanje, vidi se na odignutu krševitu briegu stara gradina razrovanimi zidinami i ruševinami sgrada i ograda, koju danas puk tako zove.

8. Kegljevlća grad. S desne strane rieke Zrmanje prama selu Mokropolju kninske obćine, gdje rieka okolo velikoga brda Koma od sela Zrmanja u Lici svija od juga k zapadu, leži tvrdi grad njegda velmoža Kegljevića zadnjih gospodara. On je još kao cjelokup na mjestim razrovan od tražioca blaga. Okolo istoga ima dosta gromila razrušenih kuća, te pokazuju, da je uz grad stajao varoš. Spominje se često kao medjašni u nagodbi Sigismunđa kralja sa Mletčani god. 1433. pa i kašnje s Turci.

9. Zvonigrad. Pri izvoru rieke Zrmanje u selu Palanci, danas u Lici, sa iztočne strane gdje Velebit završiva, na vršku zaoštruljena humca, još ćuli velika obla kula i ograda toga staroga grada4 spomenuta god. 1433. U nagodbi Sigismunda sa Mletčani. Osvojiše ga Turci god. 1522. Kašnje ga Mletčani držali, a najzad Ličani. Vas je cjelokup.

______________________
(1) Namjestnik ninskoga biskupa god. 1530. piše: " . . . sub Castro (Obrovaz) ad ripam fluminis est monasterium alius ordinis S. Beneđicti, sub invocatione S. Qeorgii de Copriva". Taj fiumen jest Zrmanja, te se po njem zvao samostan; a druge rieke pod Velebitom neima, nego rječica Krupa izmedju sela Golubića i gornjeg Ervenika. Farlat. Illyr. s. IV. 225.

(2) Sad se zoveStinica prema otoku Rabu (Doc. VII., str. 88). Op. uredu.

(3) "Castellum in vertice montis Jablanich". Sagradi ga Stjepan ban ciele Slavonije, na čast kralju Beli IV. 1251. god-, a ujedno podigne samo mjesto Jablanac ili Jablanić na čast kraljevskoga varoša i naseli ga žitelji sa susjednoga otoka Raba. Novim gradjanom podieli ban Stjepan iste povlasti, što su ih uživali gradovi Trogir i Šibenik, a uz to jiin pokloni još i zemlje, na pastvu njihovih stada" (Vj. Klaić: Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati I., str. 119). Op. uredu.

(1) Ovako piše V. Klaić o Bagu (Nav. dj. str. 110—111): Kako se je tada (u Krešimirovo doba) Karlobag zvao, nije nam poznato. U kasnije doba nalazimo ga pod dvojim imenom: Scrisia ili Btuj (Scrisia sive Bag). U 14. stoljeću bijaše Bag pod vrhovnom vlasti krbavskih knezova, koji ga učiniše slobodnim varošom, te mu podieliše razne povlastice. Najprije mu god. 1387. izdadu krbavski knezovi Nikola, Butko, Toma, Pavao i Karlo povelju, kojom označiše točno medje varošu Bagu (civitati Scrisie), a ujedno dozvoliše varošanoin, da mogu svoja stada pasti po planinah kneževskih. U to doba imali su već krbavski knezovi svoj grad ili kašteo u Bagu (burgi nostri Scrisie). Godine 1432. izdadoše nadalje krbavski knezovi Karlo, Toma i Franjo drugu povelju gradjanom Baga, kojom im dozvoliše birati godimice po dva sudca, a ujedno jih oslobodiše raznih nameta („trgovine") i vojne službe (vojšćine). Sve ove povlastice potvrdiše kasnije krbavski knezovi na novo godine 1451., a godine 1481. sam kralj Matija Korvin". Op. uredu.

(2) Bianchi (Nav. dj. II., str. 285) pripovieda, da su u Starigrađu: crkvica us potok Paklenicu, koja je prije služila kao župna, posve stara, bizantinskoga sloga, duga 10, šhoka 6 lakata, kapela s. Petra u Kulinama, koja je na groblju na kojemu ima velikih nadgrobnih neotesanih kamenova (stećaka?) i na ušću Paklenice, grad prama kućama Marašovićevim, a u njemu da je nadgrobna ploča sa urezanim naskočenim križem. Op. uredu.

(3) Bianchi (Ibid. str. 332) kaže, da se to selo spominje u izpravi benediktinaca zadarskih sv. Krševana od god. 1327. " Op. uredu.

(4) U dolini Zrmanje ostanci su ruševina starih gradova: Bakoonika 3-5 kilom, daleko od izvora Zrmanje, na njezinoj desnoj obali, i Zronigrada 7 kilom, daleko od izvora, tako.djer na desnoj obali rieke. Ovako o njima piše Vj. Klaić (Nap. dj. I., str. 111—112): Obilne ruševine toli Zvonigrada, koli Rakovnika pokazuju, da su oba grada u staro doba bili važni, prostrani i čvrsti. To svjedoči još i to, grašto su se kod obih gradova našli rimski i bvzantinski novci. Zvonigrad stojaše već u 13. vieku; oko 1220. bijaše mu gospodarem neki Višan, knez lički (comes de Lyca), rodjak knezu Grguru Šubiću iz Bribira. Taj Višan bijaše velik privrženik Bogomila ili Paterana (Buisenus in Suonigrado; fautor haereticorum). U 16. stoljeću spade Zvonigrad zajedno s ostalom Likom u ruke Turkom i tek. god. 1689. Opet bi njima otet iza krvavih borba.

Izvor: Topografičke crtice o starohrvatskim županijama u Dalmaciji i starim gradovima na kopnu od Velebita do Neretve
Napisao Fr. Stip. Zlatović
Županija Podgorska

Foto: Lidija, 26. 09. 2011, 13: 15

Vidi > http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-GI8GEXIG/8771abdc-27e1-4c92-b0af-9de11fc482bc/PDF.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!