Cigani

[Marica]

Put ciganskih plemena iz Indije u Europu


^{Klikni za uvećani prikaz}

Kada su cigani napustili Indiju, morali su imati još hinduističku vjeru.

Međutim, većina cigana prihvatila je religiju koja je u zemlji u kojoj žive ili gdje najčešće borave. Tako su cigani u Turskoj, Albaniji, Makedoniji i Bugarskoj, većinom muslimani, pravoslavci u Srbiji i Rumunjskoj, protestantski kršćani u sjevernoj Europi a u Francuskoj i Španjolskoj, uglavnom katolici.

____________________
Hinduizam nema ni osnivača ni proroka. Nema određenu crkvenu ili institucionalnu strukturu, ni strogo određen credo.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Hinduizam

U Osmanskom Carstvu

Cigani koji su živjeli na područjima pod turskom vlašću nisu bili ni približno tako progonjeni kao u srednjoj i zapadnoj Europi jer je Osmansko carstvo dijelilo stanovništvo u skupine prema vjeri, a ne prema etničkoj pripadnosti. Većina cigana pripadala je ili kršćanskoj ili muslimanskoj skupini. Svi oni koji nisu bili muslimani morali su plaćati posebni porez. Cigani koji su prihvatili islam morali su također plaćati porez pod izgovorom da se ne pridržavaju korektno vjerskih propisa. Budući da su cigani plaćali porez morali su im Turci doti posao. Tako su np. cigani iz Skoplja (danas Makedonija) radili za tursku vojsku u topovskim ljevaonicama ili u proizvodnji baruta.

Povijest Skoplja > http://hr.wikipedia.org/wiki/Skoplje

-   Godine 1761, carica Marija Terezija izdala je odredbu u kojoj između ostalog naređuje da svi cigani moraju uzeti kršćansko i ime i prezime. Iz toga razloga postavlja se pitanje kako "hrvatski cigani", za koje ja predpostavljam da su Turci, nose muslimanska prezimena.

Danas živi na cijelom svijetu 60 milijuna cigana

Azija Europa

40 000 000 2 000 000 4 000 000 2 000 000 2 000 000 500 000 500 000 500 000 50 000 35 000 35 000 8 000 5 000

u Indiji u Pakistanu u Rumunjskoj u Češkoj i Slovačkoj u Ex-Jugoslaviji u Francuskoj u Španiji u Grčkoj u Njemačkoj u Švicarskoj u Engleskoj u Švedskoj u Finskoj

Od 60 milijuna cigana u cijelom svijetu 9 milijuna Roma žive u Europi.


^{Klikni za uvećani prikaz}

Cigani njeguju svoju kulturu i međusobno govore svojim "ciganskim"jezikom. Dva najznačajnija blagdana cigana su:

- Đurđev dan / Herdelezi - Proljetni blagdan

"Proljetni blagdan" slave Romi na Balkanu 6. svibanj. Kod kršćanskih Roma je to Đurđev dan ili Jurjevo, kada muslimanskih Roma se zove Herdelezi (također Ederlezi). Ali i drugi cigani, ne samo Roma, slave ovaj blagdan.

- Vasilica - Nova godina

Makedonski i srpski Romi slave novu godinu 14. siječnja na Nova godina pravoslavnih kršćana. Čak i muslimanski Romi slave ovaj blagdan.
U noći od 13 do 14 siječnja, koji se zove phari rat (teška noć), moraju svijeće da gore cijelu noć.
Sljedećeg jutra, kao prvi ustaje se domaćin. Jedan od prijatelja obitelji dolazi kao prvi gost (polaznik) u kuću. On pozdravlja domaćina, njegovu suprugu i sve članove obitelji s riječima: Neka ovel tumengje batali Vasilica! (Neka vam nova godina bude sretna).

Ciganska pjesma Pirav mange Pirav mange korkoro, kaj sem devla cororo. Pirav mange korkoro, kaj sem devla cororo. Kaj sem devla cororo, najman daroro, Kaj sem devla cororo, najman daroro. Aaa, kaj sem cororo, aaaa, najman daroro. Coro devla hacile, mimo dane mirikle, Coro devla hacile, mimo dane mirikle, Delo pese andohe, ibamhtalo acile, Delo pese andohe, ibamhtalo acile. Aaaa, aaa, ajsjan cororo, aaa, aaa, najmandaroro. Veha velman morona, necu nida leselbas, Veha velman morona, necu nida leselbas, Te zagrli ivoma hajmahtalo tehasa, Te zagrli ivoma hajmahtalo tehasa. Aaaa, aaa, kaj sem cororo, aaa, aaa, najmandaroro. Aaaa, aaa, kaj sem cororo, aaa, aaa, najmandaroro. Čororo Phirava mandje korkoro, kaj sem Devla čororo. x2 Kaj sem Devla čororo naj ma dadoro. x2 Ej, ej, kaj sem čororo, Ej, ej, naj man dadoro. Te avel man muro dad thaj te dikhav leske va. x2 Te zagrlil i vov man maj bahtalo te avav. x2 Čoro Devla ačilem, munre dade či dikhlem. x2 Djelo peske and'o them, bibahtalo ačilem. x2

Cigansko pismo


^{Tajni znakovi na kućama
Klikni za uvećani prikaz}

Putujući cigani, osobito oni u podunavskim zemljama prave na kućama u pojedinim mjestima znakove, koji im dobro dolaze. Čim cigan np. u Erdutu vidi takav znak, odmah shvati, koliko se na pojedinim mjestima treba zadržati. Ovo su najčešće upotrebljivani znakovi:

1   2   3   4   5   6   7   8   9 10 11 12 13 14

Križ znači, da se tu ne može ništa dobiti Dvostruki križ = lopovština tj. da se tu sa ciganima nečovječno postupa Okrug = dar Dva okruga = veoma darežljivi i dobri ljudi Dva vodoravna, pa povrh njih dva okomita = ovdje stanuje sudac i slično Dva križa a ispod njih dvije crte = ovdje ocrnjuju cigane kao kradljivce Više okomitih crte = ovdje smo našli tj. ukrali smo Trokut = ovdje se može kartanjem i drugim čarolijama zaraditi novac Dvije crte krivudaste = domaćica bi rado imala djece Dvije okomite crte spojene krivudastom = odvje domaćica ne bi rado imala djece Dvije krivudaste crte povučene kroz okrug = ovdje je umrla stara žena Dvije krivudaste crte povučene kroz dva okruga = ovdje je umro starac Krivudasta crta koja prolazi kroz trokut = umro domaćin Dvije krivudaste crte koje prolaze korz trokut = ovdje je umrla domaćica Ostali znakovi odnose se na bračnu vjernost i td.

DiS, 15. Lipnja 1895

1. od 2

[Marica]

Ciganka

- Dobar dan, gospodaru!
- Dobar dan šunte gago materino rano, šta ćeš?
- Imaš brašna gospodara?
- Imam.
- Da mi daš zlatni goso, koji krajcarak da kupim brašna.
- Gle ti nje, kako je pametna. Idi s Bogom, ne dam ti ništa.
- Hajde, gospodaru, da ti bacim karte, da ti sreću kažem.
- Odlazi dalje, ne trebam tvojih lažarija.
- Da mi ne rečeš tako, gospodaru, da ne griešiš duše, ja ti ne lažem.
- Ne znaš ništa, nego lagati.
- Hoćeš da vidiš. Probaj. Ne ćeš karte, a ti pogledaj u ovu strelicu, pa da ti odmah kažem, da imaš u selu neprijatelja, - vidiš, eto jedan, - dva, - tri, -četiri, - pet. - Svi ti rade o glavi. Baci brže sekser *, pa da čuješ.
- Nu, hajde evo ti groš.
- Ne moj biti škrtac, hoćeš, da me tražiš, da mi vazda hvališ, što si meni dao, ne ćeš da požališ.
- Nu hajd da čujem, evo ti još groš.
- Takni sad rukom strelicu.- Ha! ha! ha!
- Eto, gledaj, goso! Imaš dosta blaga, imaš dosta sreće, al ti nova sreća sjedi već na krovu. Brže baci sekser, pa da čuješ, da se veseliš dok si živ.
- Govori prije, ja ću ti već dati.
- Ta baci brže sekser, brže, - brže, - liepo ti kaže.
- Na, evo ti i taj sekser s milim Bogom.
- Slušaj i pamti dobro, na veliko ide. Učinit ćeš velik posao, hoćeš mnogo steći, biti jako bogat, sve ćeš se zavijati u zlato, al pazi. Evo vidiš, - doći će jedan gospodar iz daleka, ima tri dana hoda, on će ti ponuditi da praviš posao, al će da te šuri, da prevari. Na vidiš ovdje - - - Daj brže baci novi sekser preko strelice, pa da čuješ pravu sreću, srce da ti zaigra.
- Idi s Bogom, varalice.
- Nemoj da mi tako rečeš. Ja te ne silim. Ne ćeš dati, ne ćeš čuti. Nu baci brže novi sekser preko strelice, ne ćeš da požališ, hoćeš igrati od veselja.
- Evo ti sekser, al više ti ne dam ni pare.
- Ta pusti sve iz ruke, ta što ti je stalo, sve što meni dadeš, malo je za tebe.
- Dosta je, dosta, nu govori sad.
- Eto gledaj u ovu zviždalicu, to je drugi gospodar, crne kose, debelih brkova, visok a krupan, on će doći, s njim da praviš trgovinu, hoćeš biti sretan. U njega su veliki novci, a što ti reče istina je. Ti si imao kvara, ti si imao tuge, mislio si, da će ti srce pući, al ćeš imati još dosta sretnih dana, i zaboraviti na sve žalosti.
- Nu to je istina, to si pogodila.
- Vidis, zlatni goso, da ne lažem. Ovo je prava strelica još od moje matere.
- Baci sekser ili forint koji, još ti stoji mnogo toga u strelici.
- Idi s Bogom, nedam ništa više, dosta
- E kad ne ćeš, a ti nemoj, biti će ti žao. Vidiš, samo pogledaj na strelicu, evo ti piše, da ti jedna glava u kući ne misli dobra. Imati ćeš posla sa sudom
- Nu baci sekser, pa da čuješ.
- Evo ti još taj sekser, onda mikljaj dalje.
- Hvala ti, gospodaru, ne ćeš žalit što si meni dao, ta i Bog tebi daje.
- Govori samo dalje.
- Ne boj se goso nevjere, ne boj -se suda. Koliko imaš neprijatetja, toliko triput prijateija. Hoćeš duge živio. imeti ćeš petero djece, tri sina i dvie kćeri. Sínove ćeš bogato oženiti, a kćeri poudati. Da mi daš zlatni goso čašicu rakije, grlo mi se osušilo.
- I to ću ti dati, al onda siktaj dalje.
- Hvala goso, ti si bolji nego ti lice kaže, a imaš dobro mekano srce.
- Hajde, baci još sekser, pa da ti dadem korjen, kojeg da pri sebi nosiš, on će sve zlo od tebe odvratiti, a kad se sagneš, zlato da dosegneš.
- Groš ti dam.
- Ne smiješ se pogadjati, to je sretna dušica.
- Na! - pa sad izmiči dalje.
- Čekaj dok izmolim molitvu.
Izmoliv molitvu nastavi:
- Dobri goso, da mi dadeš za svu tvoju sreću malo brašna. Vidiš prazna mi je torba, a djeca gladna.
- Idi s Bogom, ti nesiti stvore.
- Nemoj, dobri goso, griešit duše, za tu koru krušca.
- Ja kažem da su cigani nesiti. Evo ti brašna pa sad odlazi.
- Nemoj goso tako reći, ta ni ciganin ne može leći gladan.
- Hajde, dobri`goso, još mi podaj čašu vina, pa kum da budeš mojem malom sinu.
- Ha! ha! ha.! Idi s Bogom. Kakav kum. Zar ja da budem ciganski kum. Ha! ha! ha!
- Da ga vidiš kume, uprav tvoje lice, ko da-si mu otac.
- Ha! ha! ha!
- A brz ti je kume, ko iz puške zrno.
- Hoće srce da ti drhće od miline. Moraš biti kum.
-Idi dalje, napasti.
- Zlatni kume, dobri kume, da mu šalješ mali darak, malu kaparicu, pa ga onda krsti, kad ti volja dodje.
- Dosta sam ti dao, odlazi sada.
- Ne ćeš da požališ, što si meni dao, hoćeš mislit na me.,
- Ha! ha! ha! -Ti prefriganice, idi mi već jednom izpred očiju.
- Zlatni kume, da mi dadeš koji cigar, ta u carstvu ne ima para takvom kumu.
- Evo ti cigar, pa čisti se sad.
- Baci mi još koju šibicu da napalim cígar, da ga sladko pušim, kumom da se hvalim.
- Ha! ha! ha! O napasti, što ćeš još? Evo ti šibica pa idi s Bogom.
- E pa s Bogom kume, hoćeš da me tražiš, da mi vazda hvališ, kad ti sreća dodje, da me sestrom zoveš, i još velik darak da mi daš.
- Ha! ha! ha! s Bogom.

__________________ * Sekser (Sechser) - stari austrijski novac Die Haller Münze reagierte sofort und prägte Halbpfundner im Wert von sechs Kreuzern aus. Diese später als Sechser bezeichnete Münze entwickelte sich zur bedeutendsten Münze im Geldumlauf der damaligen Wirtschaft. 1484 schlug man ein Silberstück im Wert von 30 Kreuzern, was einem halben Goldgulden entsprach.   http://hartenthaler.net/taler.htm

I. Romanić
DiS, 1. veljače 1893.

Cigansko praznovjerje


^{Kada cigo vrača}

- Ako ciganin, iduć u koje mjesto, sretne ženu, onda misli, da će biti sretan i da će mu poći posao za rukom; sretne li muškarca, boji se, da će imati svakovrsnih neprilika.
- Ni jedna ciganka ne bi htjela uz drugoga slušati slavulja, jer to znači, da će se razstati;
- vide li zajedno vuka, to znamenuje najveću sreću, što čeka taj ciganski bračni par.
- Ptice, čini se, da im nose nesreću.
- Kukuriče li u dvorištu pjetao, kad mimo prolaze svatovi, onda po sudu cigana moraju se mladenci uviek svadjat u bračnom životu.
- Pređe li im preko puta guska ili raca (patka /MD), znači, da će muž biti pod papućom ženi i njezinoj rodbini.
- Preleti li mimo svatova jato vrabaca, znak je, da će naskoro ohladniti ljubav izmedju zaručnika i zaručnice.
- Gavrani ili vrane pri svatovima znamenuju veliko siromaštvo.
- Ako ptice lete s desne strane, znak je, da će se naskoro mlada nasititi braka; ako li lete s lieve strane, znači to isto za muškarca.
- Stado ovaca znači sreću; stado koza nesreću.
- Pas, magarac ili osamljena vrana predznaci su sreće.
- Lete li golubovi ili lastavice preko svatova, bit će mladenci bogati.
- Ako mlada ciganka želi saznati, hoće li se brzo udati, onda šaptne prvoj mazgi, koju sretne: "Hoću li brzo naći muža ?" Ako mazga naćuli uši, ona zna, da će se brzo udati; strese li s glavom, znak je, da će djevojka dugo vremena čekati na muža.

DiS, 15. Travnja 1895

Cigani u Mađarskoj


^{Srpski cigani}

Po nalogu ugarske Vlade održano je brojanje ugarskih cigana, te se kaže, da ih ima do 185 000. Od toga broja bilo ih je dvije trećine (123 950), koji nisu znali, kako im je ime, kako li prezime, a samo dvadeset posto znao je čitati i pisati.

DiS, 1. rujna 1894.

Srijem - Ciganski tabor


^{Ciganski tabor
Crtež Klementa Crnčića, 1. veljače 1893}

Romi u Hrvatskoj: od migracija do interkulturalnih odnosa Neven Hrvatić Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za pedagogiju

Klikni na fotografiju da pročitaš cijeli tekst

http://scholar.google.de/scholar?hl=de&lr=&q=related:eQOahPB2d8oJ:scholar.google.com/&um=1&ie=UTF-8&ei=XXc2ToOiA42l-gbx8On0DA&sa=X&oi=science_links&ct=sl-related&resnum=1&sqi=2&ved=0CBsQzwIwAA

2. od 2

[Marica]

Ukrali Ciganu konja!

U zadnji utorak bijaše u Petrinji običajni nedjeljni sajam na kojem Ciganin Gjuro Marković, iz Mošćenice, kupi konja od nekog seljaka iz Svinice za 10 for. Ciganin pođe kupiti opanke i ostavi konja na sajmištu, a tu zgodu uvreba dosad nepoznat konjokradica i odjaši na Ciganovu konju put Gline. Zanimljiv je slučaj, da je baš prvašnji gazda vidio toga nepoznatoga čovjeka jašeć na njegovu prodanu konju i još zapita istog, koliko je dao za njega. Ovaj mu odgovori: 12 for., na što on zakliknu: eto vražji Cigo dobi za čas škudu dobitka na momu konju. Za kratko vrieme eto Cige lamajuć rukama i iduć u potjeru za ukradenim konjem.

Banovac, 3. rujna 1892

[Markokr.]