CRO-eu.com
Lipanj 27, 2019, 06:10:30 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Crkveni poslovi - Katolička i pravoslavna crkva  (Posjeta: 4268 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 11, 2011, 15:53:56 »


11. Izgradnja katoličkih crkava i župnih dvorova.
Povijesni pregled istih i povijesni pregled crkvenih predstojnika

Odlukom privremenoga zapovjednika Karlovačkog generalata baruna von Schertzera, datiranom u Karlovcu 15. travnja 1747., izgradnja ili preinačenje crkava bez višega odobrenja zabranjeno je već pri osnutku pukovnije. Upražnjena župnička mjesta obiju vjera popunjavala je isključivo Generalkomanda.

Isti Schertzer je u Karlovcu 26. veljače 1751. oštro ukorio generalnoga vikara kanonika Matijaševića zbog iznošenja krupnih laži o jednom časniku.

U studenom 1752. godine senjski je biskup pl. Čolić obavljao crkvenu vizitaciju. Generalkomanda je naredila da mu se ukaže sva počast i osigura počasna straža, no nije uvažila njegovu želju da ga časnici pri ulasku u stožerno mjesto nose na rukama. Isti je biskup ponovio vizitaciju u svibnju 1754.

Brinjski su vjernici 21. lipnja 1764. zapovjedniku Otočke pukovnije pukovniku Vukasoviću uputili molbu, pisanu jako dobrim hrvatskim jezikom, da im dozvoli obnovu njihove velike razrušene župne crkve i ugradnju novoga sata na crkveni toranj, što bi sami financirali sredstavima usrupljenirna od kraljevskog poreza na sol.

Ta je molba bila predočena Generalkomandi, koja je 10. srpnja 1764. zabranila da se s obnovom te crkve započne prije početka sječe drva.

Generalkomanda je u Karlovcu 29. rujna 1768. kanoniku Vraniću naredila popis svih župa i filijala u pukovniji. Za pomoć mu je dodijeljen jedan časnik i jedan auditor.

Kako se tijekom tog popisa župnik Nikola Filipović iz Pazarišta neumjesno i buntovno ponašao, pritvoren je u listopadu 1768. prigodom posjeta biskupa Manzadora.

Prema tom popisu i jednom izvatku datiranom u Otočcu 21. veljače 1772. tada su postojale sljedeće katoličke crkve i župne kuće:

u Otočcu:





u Vilićima, odnosno
Starom Selu:

u Prozoru:

u Kompolju:


u Otočcu:

u Švici:

u Lešću:


u Ramljanima:

u Gornjem Lešću:

u Sincu:
   
župna crkva Sv. Trojstva, starina, područna crkva sv.
Ivana Nepomuka, sagrađena 1747., Bezgrješnoga začeća Blažene
Djevice Marije u Poljicama, sv. Fabijana i Sebastijana, predložena za
ukinuće i pridruživanje župnoj crkvi, Majke Božje Žalosne na Kalvariji,
sagrađena 1725.;

područna crkva sv. Duha, sagrađena 1752.
Još 1769. predložena za ukinuće, što je i učinjeno;


područna crkva sv. Križa;

područna crkva sv. Stjepana Prvomučenika, stan za izaslanog kapelana;

župni dvor;

područna crkva sv. Ivana;

područna crkva BDM od Ružarija, sagrađena 1700., stan za izaslanog kapelana;

područna crkva sv. Mihovila, stan za izaslanog kapelana;

područna crkva sv. Franje Paulskoga;

područna crkva sv. Ilije, sagrađena 1750., stan za izaslanog kapelana.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 11, 2011, 16:22:39 »


Sve dosad spomenute filijale pripadale su matičnoj crkvi u Otočcu.

U Gornjem Kosinju:

u Straklinu:

u Donjem Kosinju:

u Kuterevu:

u Brlogu:


na Vlaškom brdu:

u Perušiću:


u Podovima:

u Kaluđerovcu:

u Pazarištu, točnije u Klancu:

u Aleksinici:


u Donjem Pazarištu:

u Čanku:

u Buniću:


u Dabru:

u Donjem Vratniku, odnosno Senjskoj Dragi:

u Jablancu:



u Prizni:





u Sv. Jurju:


u Lukovu:


u Starigradu:

u Krasnu:  
 
       
župna crkva sv. Ante Padovanskoga, sagrađena 1692. župni dvor;


područna crkva sv. Vida; 1769. predložena za ukinuće;

župna crkva sv. Ivana Krstitelja, starina, župni stan, područna crkva sv. Petra;

župna crkva Gospe Karmelske, sagrađena 1724., župni stan;

župna crkva Pohođenja Marijina, sagrađena 1706.,
župni stan;

područna crkva sv. Ilije, propala 1769.;

župna crkva sv. Križa, sagrađena 1690., a crkveni toranj 1698., župni stan;

područna crkva Sv. Trojstva, stan za izaslanog kapelana;

područna crkva sv. Nikole, stan za izaslanog kapelana;

župna crkva Uznesenja BDM, sagrađena 1690., župni dvor;


područna crkva sv. Ivana Krstitelja, 1769. predviđena za ukinuće, postoji još i danas (1853.) i sada je župna crkva;

područna crkva sv. Jakova, starina, stan za izaslanog kapelana;


župna crkva BDM od Ružarija, sagrađena 1728., župni dvor;

područna crkva Rođenja BDM, sagrađena 1745., stan za izaslanog kapelana;

područna crkva sv. Mihovila, stan za izaslanog kapelana;

područna crkva sv. Mihovila i sv. Križa, stan za izaslanoga kapelana;




župna crkva sv. Josipa, područna crkva sv: Nikole, sagrađena 1716. na brežuljku, 1769. predviđena za ukinuće, još uvijek postoji kao lijepa crkva, župni dvor;

područna crkva sv. Ivana Krstitelja, prema popisu 1769. trebala biti ukinuta, ali postoji još i danas (1853.). Sad je to župna crkva iako se nalazi na uzvisini sat vremena udaljena od župnoga dvora.Ta je crkva blagoslovljena 17. svibnja 1418. i ima jedno zvono iz 1713., područna crkva sv. Ante Padovanskoga, stan za izaslanog kapelana;

župna crkva sv. Jurja, sagrađena 1745., područna crkva sv. Filipa i Jakova, župni stan;

područna crkva sv. Luke, pripada matičnoj crkvi u Sv. Jurju, stan za kapelana;

područna crkva sv. Jakova, stan za izaslanog kapelana;

župna crkva.
Navedena područna crkva sv. Mihovila u Donjem Vratniku ukinuta je 1774. godine, a umjesto nje sagrađena je nova crkva sv. Mihovila na Vratniku. Iz stare crkve prenesena su zvona i ostali crkveni namještaj, zbog čega je došlo do spora između kanonika Homolića i pukovnije. Pukovnija je dobila taj spor, a područna crkva na brdu u Donjemu Vratniku stvarno je ukinuta.

Prema objavi Generalkomande u Karlovcu od 28. travnja 1773. Njezino je Veličanstvo carica naredila uvođenje redovne molitve Presvetom Sakramentu u Vojnoj krajini.

Godine 1773. započet je temeljiti popravak župne crkve u Otočcu, pri čemu je arhiđakon Zantoni samovoljno dao sagraditi lijevi i desni kor (galeriju). Dodatne troškove koji su zbog toga nastali preuzeo je biskup Caballini.

Taj je biskup Ivan Krstitelj Caballini von Ehrenburg na biskupsku čast uzvišen 31. listopada 1773. sa časti ličkoga arhiđakona.

Brigadir Vela objavio je 7. prosinca 1773. u Otočcu ukinuće isusovačkog reda. Vela je 21. srpnja 1774. u Otočcu objavio da je Njegovo Veličanstvo župu Otočac dodijelilo perušićkom župniku Dominiku Vukasoviću, a župu Perušić oštarijskom župniku Draženoviću.

Godine 1775. regulirano je uzdržavanje župnika i ostaloga katoličkoga svećenstva. Dotadašnja je desetina ukinuta, 1. studenog 1775. uvedene su sljedeće plaće:

za postavljenog župnika
za pomoćnoga kapelana
za izaslanog kapelana
   
300 forinti godišnje;
100 forinti godišnje;
150 forinti godišnje.

Osim toga župnik je od svake kuće dobivao jedan voz ili dva samara ogrjeva, obračunato po 9 krajcara, kao i stolarinu, koja je naknadno regulirana.

Sasvim su ukinute sve druge daće krajišnika. (10)

Objavom Generalkomande, datiranoj u Karlovcu 24. studenoga 1775., katoličkom je svećenstvu dozvoljen i slobodan uvoz vina.

S druge strane, tom je svećenstvu oduzet višak župnog i crkvenog zemljišta, koje je 1776. godine podijeljeno krajišnicima.

Prije više godina u Sincu je osnovano Škapularsko bratstvo, a u Lešću Bratstvo Majke Božje Ružarice. Prvo je 1776. godine raspolagalo s imovinom od 125 forinti i četiri krajcara, a drugo s imovinom od 751 forinti i 39 krajcara, što je kasnije uz kamate oročeno u Beču.

Prema odredbi Dvorskoga ratnog vijeća, datiranoj u Beču 12. ožujka 1782., cijela je imovina ukinutih samostana prešla u blagajnu župne i vjerske zaklade.

Godine 1782. je papa Pio VI. bio u Beču i 19. travnja održao javni konzistorij zaključivši ga sljedećim stavovima:

"Prije nego što završimo s radom ovoga konzistorija ne želimo šutke prijeći preko onoga što nam je svima poznato. Bilo Nam je vrlo ugodno i drago ovdje vidjeti Njegovo Veličanstvo cara, kojega oduvijek visoko cijenimo i kojemu smo osobno mogli iskazati Našu osobitu ljubav.

Službeno smo više puta razgovarali s njime i tako došli u priliku diviti se njegovoj bezgraničnoj velikodušnosti kojom Nas je uz sve počasti primio u svoje carske odaje te Nas svakodnevno divno ugošćavao, kao njegovoj posebnoj pobožnosti, njegovoj izvanrednoj mudrosti i njegovoj neopisivo] marljivosti u poslu.

Bili smo utješeni činjenicom da je očuvana svetost i odanost vjeri, ne samo u ovomu sjajnom glavnom gradu, nego i kod svih naroda carskih država koje smo putem ovamo posjetili, što je uzdiglo Naše očinsko srce.

Stoga ih nikada ne ćemo prestati hvaliti i poticati našim usrdnim molitvama.

Da, najponiznije molimo svemogućega Boga, koji ne odbija nikoga tko želi doći k njemu, da ih podrži u svojoj svetoj namjeri i poškropi plodonosnom rosom svoga svetoga Blagoslova."

Zapovijedajući grof Gyulai je 17. siječnja 1781. objavio da je biskup Piccardi von Pettina imenovan senjskim biskupom, ali da će do njegova nastupa u najvišu dužnost i papine potvrde biskupijom upravljati generalni vikar pl. Vukasović.

Odredbom Dvorskoga ratnog vijeća od 2. ožujka 1784. objavljen je propis Njegova Veličanstva o budućem načinu provođenja natječajnog ispita (11) za župničku nadarbinu.

Generalkomanda je 4. prosinca 1784. objavila da ocjena prvorazrednosti kandidata za župničku nadarbinu od strane ordinarija i vrijedi i za sve ostale dijeceze carsko-kraljevskih nasljednih zemalja.

Generalkomanda je u Karlovcu 3. srpnja 1783. objavila da je Njegovo Veličanstvo odlučilo imenovati Ivana Krstitelja Ježića, svećenika u Novomu, modruškog arhiđakona titularnog kanonika u Senju pomoćnim biskupom s pravom nasljedstva, s 4.000 forinti godišnje naknade. Taj je biskup prije bio kapelan u Perušiću.

Odredbom Generalkomande od 25. siječnja 1791. vjernici su bili dužni svojem svećeniku osigurati određenu količinu ogrjevnog drva. Vjernici bez marve nisu bili toga oslobođeni jer su se mogli udružiti s onima koji je imaju ili donositi drvo na svojim plećima.

Generalkomanda u Zagrebu je 6. listopada 1795. odobrila pet forinti mjesečne naknade orguljašima u Otočcu.

Generalkomanda je 2. prosinca dala uputu da je župniku Mordaxu u Otočcu potreban samo jedan kapelan.

Temeljem naredbe od 19. studenoga 1799. korenički je vikar Fabijan Zakarija imenovan župnikom u Zavalju.

Godine 1799. obnovljena je crkva sv. Josipa u Jablancu.


____________________
(10) Pošto su graničari davali desetinu, besplatno obrađivali župna zemljišta i plaćali dragovoljno često i pretjerane iznose i davali druga davanja za svaki vjerski obred, Bečki je dvor tome htio stati na kraj pa su ukidanjem desetine uvedene točno određene obveze graničara prema crkvi i svećenstvu. (o tome više u A. Buczynski: Gradovi Vojne krajine, knjiga 2, 133-148)

(11) Natječajni ispiti biskupskoga ordinarijata održavali su se dva puta godišnje. Svaki svećenik se imao pravo prijaviti na ispit ako je želio steći svoju župu. Biskup je za svaku slobodnu župu ili vikarijat trebao predložiti tri sposobna svećenika, a Glavno zapovjedništvo bi uzelo u razmatranje kandidate, dok bi ih Dvorsko ratno vijeće potvrđivalo dekretom. (op. ur.)

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Srpanj 11, 2011, 17:03:04 »


12. Izgradnja pravoslavnih crkava i parohijskih domova, položaj paroha.
Povijesni pregled istih i povijesni pregled crkvenih predstojnika.

Odmah po osnutku pukovnije 1746. naredbom Generalkomande u Karlovcu od 15. travnja 1747. objavljen je carski patent o obazrivijem postupanju s pravoslavnim popovima jer su njihove povlastice potvrđene. Popove se smjelo pritvoriti samo zbog zločina, ali ih se pritom nije smjelo bacati u okove.

Na zahtjev mitropolita Pavla Nenadovića to je ponovno potvrdilo Njezino Veličanstvo carica reskriptom Dvorskoga ratnog vijeća od 17. veljače 1759.

Generalkomanda je 28. svibnja 1762. pravoslavnima u Dabru zabranila gradnju veće crkvu od katoličke te odredila da izgrade kampanil umjesto četvrtastog tornja.

Izvjesni pravoslavni ruski episkop Simeon Končarević bio je 1762. u austrijskim zemljama i pokušao nagovoriti ljude na iseljavanje. Stoga je naređeno da ga se protjera preko granice.

Mitropolit Nenadović je preminuo pa je 8. srpnja 1760. naređen izbor mitropolita, za što je iz pukovnije određen konjanički satnik Aleksa Čudrić i zastavnik Dragosav Hinić. Svaki od njih je dobio 238 forinti dnevnica.

Godine 1771. odobrena je izgradnja nove crkve u Vrhovinama.

Na spomenutim izborima je episkop Jovan Georgijević izabran za mitropolitu, a 1771. je imenovan tajnim savjetnikom.

Već postojeća pravoslavna eparhija u Kostajnici podijeljena je 1772. godine između Karlovačke i Pakračke eparhije, a nakon smrti karlovačkoga episkopa Jakšića ondje je dužnost preuzeo upravitelj Aleksije Gavrilović.

Godine 1773. sagrađena je pravoslavna crkva u Brlogu.

Prema objavi brigadnoga generala von Vele, datiranoj u Otočcu 4. prosinca 1772., Dvorsko je ratno vijeće točno utvrdilo raspodjelu svih pravoslavnih parohija. Time su u pukovniji ostali sljedeći parosi i parohije:

pravoslavni paroh Marko Šušnjar
iz sela Dabar
iz sela Doljani

pravoslavni paroh Vasil Mašić
iz sela Škare
iz sela Podum

pravoslavni paroh Todor Javorina
iz sela Konjsko Brdo
iz sela Kvarte
iz sela Sv. Marko
iz sela Klenovac
iz sela Studenci
iz sela Mlakva
iz sela Gornji Kosinj
iz sela Lipovo Polje

pravoslavni paroh Manojlo Pavlović
iz sela Brlog
iz sela Dubrava
iz sela Drenov Klanac
iz sela Glavace

pravoslavni paroh Vasil Ljubotina
iz sela Bunić
iz sela Kozjan
iz sela Krbavica
iz sela Trnovac

pravoslavni paroh Todor Ivančević
iz sela Podum
iz sela Zalužnica

pravoslavni paroh Ćiro Banjeglav
iz sela Bunić
iz sela Šalamunić

pravoslavni paroh Zakarija Orlić
iz sela Korenica

pravoslavni paroh Vujo Popović
iz sela Korenica

pravoslavni paroh Dmitar Škorić
iz sela Gornja Korenica

pravoslavni paroh Pilip Mašić
iz sela Gornja Korenica
iz sela Debelo Brdo
iz sela Bunić

pravoslavni paroh Milivoj Kokotović
iz sela Donji Kosinj
iz sela Lipovo Polje

pravoslavni paroh Lazo Skenžić
iz sela Melnice
iz sela Ponori
iz sc;la Kompolje
iz sefa Staro Selo
iz sela Glavace

pravoslavni paroh Tome Čudić
iz sela Vrhovine
iz sela Zalužnica
iz sela Dugi Dol

pravoslavni paroh Damjan Kmezić
iz sela Dugi Dol
iz sela Rudopolje
iz sela Turjanski
 

43
58


69
42


6
6
1
15
18
18
5
25


63
13
13
12


7
14
63
17


38
75


64
38











15
55
32


81
35


3
35
24
29
9


95
1
4


15
30
55
 


101 kuća čini jednu parohiju



111 kuća čini jednu parohiju









104 kuće čine jednu parohiju





101 kuća čini jednu parohiju





101 kuća čini jednu parohiju



102 kuće čine jednu parohiju



102 kuće čine jednu parohiju


100 kuća čini jednu parohiju


100 kuća čini jednu parohiju


100 kuća čini jednu parohiju




102 kuće čine jednu parohiju



116 kuća čini jednu parohiju






100 kuća čine jednu parohiju




100 kuća čine jednu parohiju




100 kuća čine jednu parohiju

Ukupno

1.541 kuća čini 15 parohija

Nakon smrti mitropolita Georgijevića 1773. za mitropolitskoga administratora određen je novosadski episkop Mojsije Putnik, a temišvarski episkop Vićentije Jovanović pl. Vidak premješten je u Vršac.

Radi izbora novoga mitropolita 1774. je odobren narodni sabor, a podmaršal barun von Mathesen određen je za carsko-kraljevskoga povjerenika na tom saboru. Za mitropolita je pritom izabran spomenuti episkop Jovanović pl. Vidak.

Umjesto preminuloga episkopa Jakšića, karlovačkim episkopom imenovan je Petar Petrović. On je objavio da će putem svojih protopopova ubirati dimnicu u pukovniji.

Generalkomanda je 8. siječnja 1776. zapovijedila da se ustanovi je li i u kojoj mjeri pravoslavna vjerska zajednica ove pukovnije porezima pridonijela izgradnji episkopske zgrade u Metku u Ličkoj pukovniji.

Iako je ta velebna zgrada bila sagrađena, episkop u njoj nikada nije boravio. Njegovo je Veličanstvo, prema objavi Generalkomande od 28. ožujka 1774., smatralo potrebnim potvrditi zaključak episkopskog sinoda po kojem se kod pravoslavne vjerske zajednice zabranjuje četvrti brak .

Godine 1779. sagrađen je parohijski dom u Maloj Krbavici, a 29. prosinca 1789. odobrena je izgradnja crkve u Bilopolju (Gornjoj Korenici).

Godine 1781. mitropolit je ponovno biran, a iz pukovnije je na izbor u Karlovce poslan zastavnik Jovan Njegovan. Na tim je izborima za mitropolita izabran episkop Mojsije Putnik.

Uz reskript od 16. srpnja 1779. Njegovo je Veličanstvo 1782. izdalo i konzistorijalni sustav za pravoslavnu vjersku zajednicu.

Godine 1782. odobrena je obnova crkve u Doljanima. Dakle, ta se crkva tamo nalazila i prije.

Objavom Dvorskoga ratnog vijeća od 17. prosinca 1783., karlovački je episkop Petar Petrović imenovan aradskim, a arhimandrit Jovan Jovanović karlovačkim episkopom.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Srpanj 11, 2011, 17:27:20 »


Prema objavi Generalkomande, datiranoj u Karlovcu 16. rujna 1786., previšnjom su odlukom potvrđeni pravoslavni blagdani određeni na karlovačkom sinodu, i to:

u siječnju:
1.
6.
30.

u veljači:
2.

u ožujku:
25.

u travnju:
23.

u lipnju:
24.
29.

u srpnju:
20.

u kolovozu:
6.
15.
29.

u rujnu:
8.
14.

u listopadu:

u studenomu:
8.
21.

u prosincu:
6.
25.
26.
27.
 
         


Obrezanje Gospoda Isusa Hrista,
Bogojavljanje,
Sveta tri jerarha, Vasilije Veliki, Grigorije i Hrizostom


Sretenje Gospodnje


Navještenje Marijino


Sv. velikomučenik Georgije


SvIovan Preteča,
Sv. apostoli Petar i Pavle


Sv. prorok Ilija


Preobraženje Gospodnje,
Uspenije Presvete Bogorodice - Velika Gospojina,
Usekovanje glave svetoga Jovana Krstitelja


Roždestvo Presvete Bogorodice - Mala Gospojina,
Vozdviženje Časnoga Krsta

26. Sv. velikomučenik Dimitrije


Sabor svetoga arhangela Mihaila,
Vavedenje Presvete Bogorodice


Sv. Nikola,
Roždestvo Hristovo - Božić,
Sabor Presvete Bogorodice,
Sv. prvomučenik Stefan.

Narodni blagdani osim navedenih:

Za ilirski narod:
14. siječnja, Sv. Sava

Za grčki narod:
21. svibnja, Sv. car Konstantin i carica Jelena

Za vlaški narod:
14 . listopada, Prepodobna mati Paraskeva

Nadalje, blagdanima su proglašeni:

Veliki petak,
Vaskrsni ponedjeljak,
Vaskrsni utorak,
Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan,
Duhovski ponedjeljak.

Generalkomanda u Zagrebu je 26. lipnja 1789. podsjetila na naredbu Njegova Veličanstva o obvezi pravoslavnog svećenstva da uredno vodi knjige krštenih i umrlih.

Izbor budimskoga episkopa Stefana Stratimirovića za mitropolita objavljen je odredbom Generalkomande od 4. Siječnja 1791.

Prema naredbi od 15. travnja 1791. bunićki je krajišnik Tanasija Dmitrašinović prešao u svećenički stalež.

Godine 1796. je episkop Dimović imenovao više svećenika.

13. Uređenje crkvenih davanja.

Pravoslavno je svećenstvo po naredbi Njezina Veličanstva carice Marije Terezije, datiranoj u Beču 20. listopada 1753., moralo primjenjivati sljedeće crkvene naknade:

Za episkopa:

za prvi brak
za drugi brak
za treći brak
   
1 forinta;
2 forinte;
3 forinte.

Ako mladić oženi udovicu ili udovac djevojku:

od najimućnijih
od srednje imućnih
od slabo imućnih
dimnica po dimu
   
8 forinti;
4 forinte;
2 forinte;
5 krajcara.

Tamo gdje se plaćalo 10 kraj cara dimnice taj je iznos ipak zadržan. Paruzije ili salanderi bile su dragovoljne milostinje.

Za svećenika:

Za molitvu i posvećenje kuće:

od najimućnijih
od slabo imućnih
za prvi brak
za drugi brak
za treći brak
za pokop bogatih
za pokop srednje imućnih
za pokop siromašnih
od posve siromašnih ništa.
   


28,5 krajcara;
12 krajcara;
1 forinta;
2 forinte;
3 forinte;
5 forinti 14 krajcara;
3 forinte 50 krajcara;
80 krajcara;

Ako mladić oženi udovicu ili udovac djevojku:

od najimućnijih
od srednje imućnih
od slabo imućnih
svakom svećeniku za parastos
svakome protopopu
za jednokratno posvećenje
za blagoslov u kući za krsne slave
berivo od najimućnijih
berivo od srednjeimućnih
berivo od slabo imućnih
za pokop djeteta do sedme
godine, uključujući posvećenje
za liturgiju
za 40-dnevni parastos
za godišnji pomen pokojnika
za posljednje pomazanje
za svaki evangelij za pokojnika
za cijelu knjigu psalama
za posvećenje tijekom cijele godine
   
  8 forinti;
  4 forinte;
  2 forinte;
12 krajcara;
12 krajcara;
12 krajcara;
16 krajcara;
  1 forinta 14 krajcara;
57 krajcara;
15 oka pšenice ili 30 krajcara;

  1 forinta 20 krajcara;
28 krajcara;
  1 forinta 14 krajcara;
  1 forinta 20 krajcara;
28,5 krajcara;
  1 forinta;
  1 forinta 45 krajcara;
  4 forinte 25 krajcara;

Schertzer je u Karlovcu 12. studenoga 1753. izdao obrazloženje navedenih naknada za pravoslavno svećenstvo, iz kojeg je očito da su se stožerni časnici računali među najbogatije, satnici među srednje imućne, a ostali časnici i mali stožer (12) među slabo imućne.

Što se krajišnika od dočasnika naniže tiče, njihove su se tarife određivale isključivo prema zemljištu, i to:

a)   najimućniji su vlasnici zemljišta površine 24 do 36 dana oranja;
b)   srednje imućni su vlasnici zemljišta površine 12 do 24 dana oranja;
c)   slabo imućni su vlasnici zemljišta površine do 12 dana oranja.

_____________________
(12) Velikomu stožeru pripadali su svi nositelji vojnih činova i službenici od pukovnika do nadliječnika, a malomu stožeru ostali viši časnici i pomoćno osoblje, uključujući i pukovnijskoga tamničara (op. ur.)

Prema naredbi od 24. rujna 1799. erar je za 1.517 forinti i 49,5 krajcara nabavio opremu za 12 novosagrađenih pravoslavnih crkava u Pounju.

14. Dozvoljeni katolički blagdani

Vela je 14. prosinca 1781. objavio carski patent carice Marije Terezije, datiran u Beču 20. studenoga 1771., o smanjenju broja katoličkih blagdana s odobrenjem pape Benedikta Staya. Prema tom patentu zadržani su samo sljedeći blagdani:

-   Uskrsna nedjelja,
-   Uskrsni ponedjeljak,
-   Duhovi,
-   Duhovski ponedjeljak,
-   Božić,
-   Nova godina,
-   Sv. tri kralja,
-   Uzašašće Gospodinovo,
-   Spasovo,
-   Tijelovo,
-   Svijećnica,
-   Blagovijest,
-   Velika Gospa,
-   Mala
-   Gospa i
-   Bezgrješno začete BDM,

-   blagdan Svetih apostola Petra i Pavla,
-   Svi sveti,
-   blagdan Prvomučenika sv. Stjepana te samo još blagdan glavnoga sveca zaštitnika.

Izvor: Povijest Otočke pukovnije, Franz Bach
Urednik: Milan Kranjčević, ISBN 978-953-7297-10-7

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!