CRO-eu.com
Prosinac 14, 2019, 06:00:03 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: RODICH ili Rodic von Berlinenkampf  (Posjeta: 8476 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Veljača 19, 2009, 21:40:13 »


RODICH (Rodić) v. Berlinenkampf (Tat. 115).


Grb Daniela Rodića
- Klikni na grb da se poveća -

Wappen a): Geviertet; 1 u. 4 in R. ein rechtsgekehrter geharoischter, gebogener Arm, in der Faust einen Krummsäbel mit g. Parirstange haltend; 2 u. 3 in S. drei dreizinnige r. Thürme (1, 2) mit zwei Fenstern und geschlossenem Thore.

Kleinod: Geharnischter Arm, wie im Felde.

Decken: rs.

Adels- und Wappenbrief (erbänd.) d. d. Wien, 21. Juni 1785 von Kaiser Josef II. für Daniel Rodich, k. k. Oberlieutenant d. slavonischen Grenz-Infant.-Rgts., mit der Verleihung d. Prädikates "von Berlinenkampf" (!). Der Erwerber wohnte d. Einnahme Berlins durch die Kroaten 1757 bei.


Klikni na kartu da se poveća

Daniel Rodich, nadporučnik slavonskog pješačkoga regimenta  (pukovnije), odlikaovan je s pridjevkom "von Berlinenkampf" (bitka za Berlin) u kojoj su Hrvati 1757. zauzeli Berlin. (prevela Marica)


Wappen b): Wie a), doch die Felder 2 und 3 blau mit gold. Thürmen.

Kleinod: Wie bei a), doch mit aufgespiesstem Türkenkopfe.

Decken: sr. - gb.

Adela- und Wappenbrief von Konig Franz d. d. Mailand, 17. Janner 1816 für den Oberat Cyrill Rodich.
(Lib. Reg. LXIII. 823).

Erneuerter Adels- und Wappenbrief von Konig Ferdinand V. d. d. Wien, 7. Juli 1842 für die Söhne des obigen Cyrill: Stephan, Max, Josef und Johann.
(Lib. Reg. LX VII. 274).


Grb Ćirila Rodića i njegovih sinova
Stephan, Max, Josef und Johann.

Ein anderer Zweig der Familie Rodich * erhielt am 26. September 1849 den österreichischen Ritterstand und am 8. März 1860 den österr. Freiherrnstand.  (Vitezi i baruni)

* Jedna druga grana obitelji Rodić [ . . . ]

(Gothaisches freiherrl. Taschenbuch, Jahrg. 1865, S. 800).

Napomena: Tekst je u originalu prepisan i ne odgovara današnjem njemačkom jeziku.

r. - rot - crveno, b.- blau -plavo, g.- gold - zlatno, s.- silber -srebrno, w –weiss - bijelo

Izvor:

Dr. Ivan von Bojničić, 1899.
IV. Band, Taf. 115., str. 159.


Dr. Ivan von Bojničić 1858. – 1925.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Prosinac 20, 2010, 00:26:48 »


General Gavro barun Rodić,

sin je nekoga priprostoga krajiškoga častnika te se je samo svojom snagom uzpeo na drugo mjesto u vojničkoj hierarhiji.On nije prošao nikakvih akademičkih nauka, svršiv jedva kadetsku školu u Gradcu. Pa ipak ima Rodić velikoga vojničkoga znanja, a prilično je upućen i u znanje humanitarno; on piše izabranim njemačkim jezikom, pero mu teče gladko i brzo, samo ima ponešto izobilja rieči. Ovo je posljednje u čudnom rotuslovlju sa ustmenim občenjem Rodićevim.

Čovjek si do Rodića nemože pomisliti suhoparnijega govornika. On će čitavu večer, pušeči mirno virginiju, u društvu mučati. U službovnom je doticaju sasma kratak, te nekaže ni jedna slovke više osim što treba, no u toj je kratkoći tako jezgrovit i jasan, da njegovi podčinjeni nisu ni časak u sumnji glede onoga što hoće kazati. Kano predstojnik Rodić je strog, pače i oštar. Ima li dara za vojskovodju, nemože se zanati, no poznato je, da je Rodić izvrstan taktik, iztičući se u vojske nad ostale taktike.

Malo će bit u vojsci generala, koji umiju vojne vježbe toli za častnike koli za višje zapoviednike tako naučnimi učiniti, kano general Rodić.

U ratu god. 1866. dne 24. lipnja zapovieđao je kod Custozze 5-tom voj. zamieniv obolivšega kneza Liechtensteina. Poviest je ovjekovječila čine spomenutoga voja.

Custoza je selo 15 km jugozapadno od Verone. Selo je poznato kroz dvije pobjede Austrijanaca nad Talijanima. Prvu pobjedu u bitci 22 i 27 srpanja 1848., nad kraljem Karlom Albertom Savojskim, izvojevao je Josef Radetzky (MD)


Barun Maroičić u bitci  Custozi 1866.
Klikni za uvećani prikaz

Svoju karieru Rodić ima poglavito da zahvali godini 1848-moj. Na početku te. godine bilo. mu je 36 godina, a bio je satnik. Rođen je u nedjelju 13. prosinca 1812. u Gvozdu. God. 1859. Promaknut je na čast generala, a godinu dana zatim postane barunom. 1860., u 48. godini života, ženi se po drugi puta, uzevši devetnaestgodišnju Agatu pl. Pestjere, kćer bogatoga posjednika u temiškoj županiji.

Od g. 1870. obnosi Rodić u Dalmaciji čast namjestnika i vojničkoga zapoviednika, Ima šestero djece, najstariji mu sin navršio je tek 13. godinu. On stoji sad u 65. godini, no tako je još čvrst i kriepak, da može doživiti i 90. godinu života.

Primorac, 20. travnja 1876

~ ~ ~ ~ ~

General Gavro (Gabriel) barun Rodić


Klikni za uvećani prikaz
Rođen je u nedjelju 13. prosinca 1812. u Gvozdu.
Umro je u Beču u srijedu 21. svibnja 1890., u starosti od 77 godina, 5 mjeseci, 1 tjedan i 1 dan ili 28 283 dana
(MD)

[...]Dana 14. veljače 1871. (521 2/3 172) piše ministar unutarnjih poslova Rodiću i raspituje se o časopisu "Crnogorac" od kojeg je 100 primjeraka stiglo u Kotor. Rodić je odgovorio 23. veljače da taj časopis izdaje na Cetinju Jovan Sundečić. a uređuje ga Simo Popović iz Novog Sada, ranije urednik "Narodnog prijatelja".

Na to je ministar pisao Rodiću 3. travnja 1871. da nadzire taj časopis (521 IX 2/3 493, 676, 736, 899) i druge tiskanice koje se iz Cetinja šire preko Kotora, pa opet 28. svibnja 1871. da turski poklisar prosvjeduje u Beču zbog tendencioznosti tog časopisa pa je njegovo širenje na austrijskom području zabranjeno 22. lipnja 1871. Točnije - zabranjeno je austrijskoj pošti da na turskom području raspačava taj časopis prema dogovoru Ministarstva trgovine i vanjskih poslova.

Ovo je bio smrtni udarac "Crnogorcu", koji se odmah ugasio (543 1873. IX 2/2 587) da bi se ubrzo opet pojavio kao "Glas Crnogorca" s urednikom Simom Popovićem, ai je ministar unutarnjih poslova naložio Rodicu da ga budno nadzire pa će se vidjeti hoće li se i ovaj časopis zabraniti. [...]

~ ~ ~ ~ ~

[...]VII. Godine 1896., naredbom vis. kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove br. 46.730., predano je od predsjedničtva kr. sudb. stola u Zagrebu 14 izprava, i to:

a)   plemićke povelje obitelji:

-   Risser 1664.,
-   Tahi 1758., Andreović 1763.,
-   Kresnig 1772.,
-   Rodić 1785.,
-   Hellvig 1793.,
-   Mikić 1797.,
-   Maroević 1828.,
-   Simrak 1817.,
-   Paić 1817.,
-   Kossević 1825.,
-   Cuić 1840.,

b)   b) barunska diploma porodice Maroević 1828.,
c)    c) diploma o podieljenju reda Marije Terezije Ivanu Maroeviću 1811.[...]


Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Prosinac 20, 2010, 00:34:37 »


[...]22. IV. 1944.

Štab XXXII. divizije (politkomesar Rodić Ivan) nalaze Štabu, udarne brigade "Braća Radić" pregled terena, gdje se je vodila borba, dovlačenje zarobljenika, te upozorava na opreznost prema Novom Marofu.

Rano u jutro u prvo svitanje jedan bataljon treba da prođe u streljačkom stroju čitav teren, na kojem se je vodila borba i da ga temeljito pregleda. Tenk, u koliko nije ispravan, treba da se dovuče volovima ili konjima do našeg Štaba. Po pretraživanju terena podnjeti pismeni izvještaj. Isto tako pred jutro budite naročito oprezni prema Novom Marofu.
HAV, LVII-1, 1-61.

Napomena: Pisano strojem. [...]
~ ~ ~ ~ ~
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!