CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 02:01:52 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Lapac Gornji i Donji  (Posjeta: 2867 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Ožujak 08, 2011, 23:17:10 »


Lapac Gornji i Donji

Ime svoje dobiše ta mjesta po "gradu" (t. j. utvrđenom dvorcu) Lapcu. Po tomu je gradu svoje ime dobilo i hrvatsko pleme "Lapčani" i hrvatska plemenska "Lapačka župa", koja se nalazila između rijeke Une i planine Plješivice.

Prije dolaska Hrvata stanovahu oko Lapca Rimljani. Oni su imali svoju tvrđu na osamljenom (661 metar visokom) brdu Obijaju ili Obljajcu, koje se uzdiže usred ravnice između Oraovca te Gornjega i Donjega Lapca. Tu je Fras godine 1834. još vidio neke zidine stare tvrđe. Na tome brdu i oko njega našlo se mnogo rimskoga novca, među ostalim i dukate cara Konstantina Velikoga sa grčkim napisom. Čini se, da je na tome brdu bio i grad Lapac, kao sjedište hrvatske plemenske župe.

Tamošnja okolica bijaše pod turskom vlašću od godine 1527. do godine 1791. Hrvatskoj pripade taj kraj tekar mirom, koji je Turska u Svištovu godine 1791. sklopila s Austrijom. Krajiška je uprava od tamošnjih žitelja godine 1800. sastavila treću graničarsku satniju ličke pukovnije. Sjedište satnije bijaše isprvice Dobroselo, odakle je godine 1826. premješteno u Donji Lapac.

Turci su godine 1809. spalili oba Lapca, te susjedna sela Boričevac i Oraovac, u kojima se koncem 18. vijeka nastaniše Vlasi iz Bosne i Hrvati iz Lovinca. Ipak su naskoro obnovljene kuće, te je Donji Lapac već godine 1834. imao 103 kuće, u kojima je stanovalo 1086 žitelja, od toga 1029 grčko-istočne, a samo 57 rimokatoličke vjeroispovijesti. Tada je već u Donjem Lapcu postojala grčko-istočna parohija s crkvom sv. Duha. U studenome godine 1826. otvorena je u Donjem Lapcu i t. zv. trivijalka, t. j. škola, koju je uzdržavao vojni erar.

Blizu grčko-istočne crkve u Donjem Lapcu bijaše nekada kula, koja je pripadala Ibrahim-paši. Ovu je kulu godine 1689. zauzeo serdar Stojan Janković, koji je tom prigodom spalio i susjedno selo Boričevac.

Iz Donjega Lapca vodi cesta u Krbavu preko planine Plješivice ispod 1172 m. visokoga Kuka. Cesta je umjetno građena s mnogo zavoja, a pruža divan pogled na bujne šume, kojima su obrasla gorska rebra. Tu je Fras još godine 1834. vidio ostatke opkopa, što ih graničari podigoše prigodom rata s Turcima god. 1788.-1791. Tamo je i piramida, koju je postavio lički pukovnik Vjekoslav Widmayer na uspomenu Kralja Franje I. i njegove supruge Karoline, koji su odavle 15. lipnja 1808. promatrali dolinu rijeke Une i tursku Bosnu. Na piramidu su uklesana 2 latinska napisa. Na zapadnoj strani piramide čita se: "Francisco I. Austriae imperatori et Carolinae imp. augustissimis, oras Ottomanicas hac ex specula lustrantibus die 15. Junii anni 1808". Istočna je strana piramide dobila taj napis: "Posteris in memoriam Liccanae legiomis tribuno Aloysio Franc. equite Widmayer auspice erectum".

Godine 1857. brojio je Donji Lapac 104 kuće, u kojima je stanovalo 1237 žitelja, od toga 1177 grčko-istočne, a samo 60 rimokatoličke vjeroispovijesti. Tada su u Lapcu osim škole i parohije bili također poštanski ured i sjedište zapovjedništva treće krajiške satnije. Gornji je Lapac, koji zovu također "Popratni Lapac", godine 1857. brojio 53 kuće sa 730 stanovnika, od toga 488 grčko-istočne, a 242 rimokatoličke vjeroispovijesti. Rimokatolici iz Gornjega i Donjega Lapca spadahu pod župu bi. Djevice Marije u Boričevcu; a grčko-istočni žitelji iz Gornjega Lapca pod parohijalnu crkvu sv. Petra i Pavla u Dobromselu.

U Donjem Lapcu ostade sjedište krajiške satnije do prestanka Vojne Krajine godine 1873. Tamo je iza toga osnovana upravna općina, koja je spadala pod kotarsku oblast i pod kotarski sud u Udbini. Na temelju naredbe hrvatske zemaljske vlade od 21. kolovoza 1892. otvorena je u Donjem Lapcu 1. listopada 1892. kr. kotarska oblast, pod koju dođoše 2 upravne općine: Donji Lapac i Srb; potonja je općina dotle spadala pod kotarsku oblast u Gračacu. To je hrvatska vlada učinila na opetovane molbe tamošnjih žitelja, kojima bijaše tegotno putovati u znatno udaljenu Udbinu i Gračac. S istoga je razloga hrvatska zemaljska vlada 29. kolovoza 1892. odredila, da se u Donjem Lapcu 1. listopada 1892. za spomenute 2 općine otvori poseban kr. kotarski sud. Radi novih oblasti dobio je Donji Lapac i brzojavni ured.

Prigodom popisa, koji se obavio 31. prosinca 1910., brojio je Donji Lapac 1044 žitelja, od kojih je bilo 936 grčko-istočne, a 108 rimokatoličke vjeroispovijesti. Tada se u Gornjem Lapcu nalazilo 745 stanovnika, od toga 407 grčko-istočnih, a 338 rimokatolika.

Izvor: Dr. Rudolf  Horvat, Mala knjižnica Matice Hrvatske
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!