CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 21:35:57 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Put u hrvatski raj  (Posjeta: 2299 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Ožujak 03, 2011, 10:21:53 »


Dante u našem vremenu
Milan Krmpotić: Put u hrvatski raj
Izdavač: Rijeka "Adamić" 2006.

Milan Krmpotić, pjesnik i prozaist, rodio se 2. rujna 1945. godne u Veljunu Primorskom kod Senja. Autor je dvadesetak,naslova. U zasebnim mu je knjigama objavljeno: Skamenjene svirale, pjesme, 1978., Stope, pjesme, 1980., U grudi zemlje, pjesme, 1985., Zeleni vjetar, pjesme za djecu, 1987., Zapisi iz ograda, pjesme, 1987., Slomljivi, pripovjetke, 1989., Kuća hrtova, roman za djecu, 1990., Kapi, pjesme, 1990., Gorčina jabuke, pjesme, 1990., Buna u sretnoj šumi, igrokaz, 1993., 1999., Bunjo dida moga, pjesme 1993., Tek braća, roman, 1995., Trag božanske stope, priče za djecu, 1996., Osmi patuljak, roman, 1997., Ovaj križ ljudski, pjesme, 1998., Tajna ploda, izabrane pjesme, 2000., Divlje sjeme, priče, 200l., Jedna godina - čitav život, pjesme, 2003., Tu su i svemirci imali prste, roman za djecu, 2005.

Krmpotić je zastupljen u izborima poezije i u školskim čitankama. Drama "Stigla je sloboda" objavljena je u časopisu Usponi br.15 iz 1999. godine.

Najnovija knjiga, ovog, nadasve plodnog autora, posebna je po mnogo čemu. U njoj je autor imao uzor u Danteovoj "Božanstvenoj komediji". Svoj je lirsko-epski spjev naslovio "Put u hrvatski raj" .. Kod Dantea se radi o fantastično-alergijskom putovanju autora kroz mjesta zagrobnog života, polazeći od Ptolomejeva shvaćanja da je zemlja središte svemira. Kršćansko vjerovanje da je Bog kaznio pobunjenog anđela imenom Lucifera tako što ga je izbacio iz Raja. Zemlja se ugibala da se ne bi dotakla griješnikova tijela i tako je nastala rupa - inferno ( isto što i pakao). Podijeljen je na devet krugova, koja, prema težini grijeha, nastanjuju griješne duše. Završna, najdublji krug, zove se Kaina. U njoj sam Lucifer kažnjava najveći grijeh, a to je izdaja. I ta gorka sudba zadesila je Kasija i Bruta ( izdali i ubili Cesara) i Judu (izdao Isusa).

Od istisnute zemlje formirano je brdo - Čistilište, koje je također podijeljeno na sedam krugova. A iz Čistilišta put vodi u Nebo. Nebesa je devet. U zadnjem - devetom, zvanom Empirej, stoluje sam Bog u vidu silne svjetlosti. Dantea je na ovaj put kroz Pakao i Čistilište do Raja vodio rimski pjesnik Vergilije prepuštajući ga u raju u još nevinije ruke mladalačke ljubavi Beatrice. Pred lice božje izvodi ga sv. Bernardo.

Krmpotić je ovu priču pojednostavnio. On se prepustio u ruke Miroslava Krleže, kao svog vrhunskog književnog uzora. Dok Danteov ep sadrži po 33 pjevanja za svaki dio, sa uvodnim, što čini sto pjevanja. Krmpotićev "Put u hrvatski raj" sadrži 35 pjevanja i 5009 stihova pisanih u klasičnom jedanaestercu s tim da se, kao i kod Dantea, rimuju: prvi i treći stih terceta, a drugi se stih veže uz slijedeći tercet. Krmpotiću je umjesto mjesta zagrobnog života, poslužila hrvatska prošlost i sadašnjost.

Više od šezdeset godina u hrvatskoj književnosti ne postoji ep. Izuzme li se pučka tradicija, u povodu nekih tema vezanih za Domovinski rat i pojedine junake, "Gvozdansko", koje je nastalo 1940. godine iz pera Ante Tresića Pavičića, u kojemu je opjevao cjelokupnu hrvatsku povijest, posljednji je ep u hrvastkoj književnosti. Geneza epa išla bi od Marka Marulića (Judita), Ivana Gundulića (Osman), Andrije Kačića Miošića (Razgovor ugodni), Ivana Mažuranića (Smrt Smail-age Čengića), Ante Tresića- Pavičića (Gvozdansko) i sada Krmpotićev "Put u hrvatski raj".

Evo kako Krmpotić u epu najavljuje sebe:
"Šumar i pisac, stvorenje nesretno,
u Hrvatskoj se, eh, izgubih tmici
pa bespućima vrludam nespretno."

Slijedi razgovor sa sjenom odnosno budućim voditeljem kroz paklene tmine.
"Biće si svoje u tintu umako
vjerujući kriku iz vlastite rane.
Besmislen trud, i uzaludan jako ...".

Spasivši autora od različitih zala primjerice zmije ljutice, vučjeg ždrijela još kojekakvih priviđenja predstavi će mu se:

"..........
Književnik ja sam dosta poznat bio
A danas tek se podsjećaju na me.

I nitko me ne čita, brate mio;
A ja sam, vjeruj, za riznicu duha,
hrvatskog, je li, mnogo učinio ... "

Slijedi presijek Krležinog rada, spominjanje ratnih novela, drama i sve završava sa gorkim lamentom:

"..........
gubitnik ostah do posljednjeg dana!"

Pjesnikovoj radosti i oduševljenju nema kraja i zasnosno kliče:
"Hvala Ti Bože što u ovom kutku
Susretoh se s Krležinom sjenom!
Duh mu još blista, ... "

Sjena ga podsjeća da mu prethodi dug i naporan put "kroz podzemlje vrelo, mračna, snježno"
"Kraj Limba, dugim uzdisaja putom
paklenskom tamom do nebeskog sjaja".

U svojevrsnom simboličkom putovanju kroz cjelokupnu hrvatsku povijest od njenih početaka pa do danas Krmpotić će vođen Krležom dotaknuti mnoge goruće probleme. Tako će se kritički osvrnuti na bešćutnost suvremenog društva preko slučaja djevojčice Ele zaražene HIV-om, kojoj su mnoge škole i sredine zatvarala vrata. Uzalud su liječnici objašnjavali da je ona bezopasna za okolinu pod stanovitim okolnostima. Obilježena je i to je to.

Velikim će se gnjevom oboriti na pojavu ustaštva, konkretno na Maksa Luburića:
"I oni što se hrabro opriješe
politici kame, rase i krvi.
u tome lancu smrti pomriješe-
a Makso ih je udarao prvi
Sad okovani u tim rovovima
Postadoše bijedne smradne strvi-
Odvratan teret svojim grobovima ... "

Krmpotić ne štedi ni partizane. Žestoko im zamjera poslijeratne svirepe likvidacije. Rasvjetljavanju mutnih povijesnih slojeva služi i navođenje podataka da je Petar Krešimir IV boreći se za vlast ubio brata Gojslava.

Ili: Dok Krbava i Lika padaju pod naletom Turaka, Nikola Zrinjski se spori s Petrom Kaštelanovićem oko krađe psa i sluge i zbog toga se žali caru, a za obranu tih prostora ništa učinkovito ne poduzima.

Jednako tako intrigantan je podatak u XIII pjevanju, stih 34:
Radi se o propaloj investiciji
kojoj je kumovao Jakov Blažević, a odnosi se
na žičaru kod Jablanca
"Žičara to je koja bi da spaja
more i Liku. Kola i vagiri
sve ličko drvo da dovezu do nje,
svu ličku muku što kroz bijedu ziri".

Ili: Tvornica glinice Obrovac:
"Glinice muke baš se nagutao
Svaki je moćnik iz tvrđave ove
Svom rodnom kraju lijep promašaj dao."

Zaključno, ovim epom Milan Krmpotić je obogatio korpus hrvatske književnosti za djelo koje zadovoljava sve estetske kriterije i korespondira s književnom tradicijom upućujući na njenu aktualnost i vitalnost.


Dejan Durić, Milan Krmpotić i Franjo Butorac-Foto-Novi list

Prof. Grga Rupčić, Lička revija

http://www.adamic.hr/KA/katalog.pdf
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!