CRO-eu.com
Lipanj 26, 2019, 14:57:46 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Lipovec kod Samobora  (Posjeta: 3673 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 21, 2014, 17:43:11 »


Stari grad Lipovec kod Samobora

Bio sam u nedjelju malo na planinarenju u okolici Samobora. Tamo odakle smo kretali nalaze se ruševine starog grada Lipovca koji je, u trokutu sa Okićem i samoborskim starim gradom, branio Hrvatsku  tj. okolicu Zagreba od Turaka.


O gradu nema puno po internetu, a ja imam 3-4 fotografije koje bi Vas možda mogle zanimati, jer smo išli u suprotnom smjeru. Šaljem Vam tih par fotografija, ... pa pogledajte.

Napominjem da je to jako strmo brdo, gotovo neosvojivo. Danas se ruševine vide samo zimi, jer je sve uokolo obraslo gustom šumom. Ljetnih slika nema ;-))

Tu teče potok Gradna koji izvire u Samoborskom gorju na dva mjesta: jedan joj je izvor kod sela Lipovca i do grada protječe Lipovečkom Dragom, a drugi iza sela Rude te protječe Rudarskom Dragom. U okolici Velikog Lipovca obnavlja se stari mlin, pa sam uhvatio trenutak kada se utovarivao novi mlinski kotač na kamion.


Te tri srednjovjekovne utvrde (grada) nalaze se 5-6 km  zračne linije jugozapadno od Samobora.

Htio sam stati i slikati Stari grad Samobor na brdu Tepec, on je dobro uščuvan, ali bili smo preumorni, jer do njega ima uspona pola sata i više.

Drugi puta ... isto kao i Okić grad.

Jupi

1. Karta najvjerojatnijeg prostiranja vlastelinstava na podrucju danasnjega grada Samobora krajem 16. stoljeća
2. Planinarska staza
3. Stari grad Lipovec je srednjovjekovna utvrda nepravilnog šesterokuta

Utvrda Lipovac ili Lipovec (prvi je oblik u literaturi mnogo češći) uvelike nalikuje okićkoj utvrdi. Uostalom i izgrađena je na poticaj vlasnika Okića, desetljeće ili dva prije. No dok je utvrda na Okiću vidljiva sa svih strana, Lipovac je, sasvim sigurno svjesno, sagrađen tako da ga se može uočiti tek kad mu se stigne u neposrednu blizinu. Nalazi se na 589 m visokom brijegu, dok je Okić na visini od 495 m, a Samobor na 248 m. Lipovac se inače nalazi na Samoborskoj gori, na padini Oštrca i iznad planinarskog doma Šoićeva kuća južno od Samobora.

-   Lipovački se posjed inače spominje i prije nego što je izgrađen zamak. Navodi se da mu je već 1209. gospodar Strizmer - "cognatus comitis Wratizlai".

-   Posjed je Bela IV. darovao Ivanu *, sinu Jaroslavovu koji je i sazidao utvrdu.

-   Zamak i posjed su 1283. prodani županu Radoslavu iz plemićkog roda Babonića **, a oni su od Lipovca učinili sjedište župe, u koju su uključili i neka mjesta pod-gorske župe. Babonići su Lipovac izgubili 1330. pod potpuno nejasnim okolnostima.
-   Oko 1349. gospodar je zamka i posjeda Leukus, sin Ivana Tyboldova iz plemena Zemče-Svetački ***.

-   Poslije Lipovcem vlada biskup Ivan i braća mu Rafael i Mihajlo iz Muchyna, pa potom Rafaelov sin Ivan. Ivanova kći Jelena udala se za Martina Frankopana **** koji je tako došao u posjed Lipovca.

Otad je sudbina Lipovca usko povezana s poviješću Okića. Potpuno je napušten nekako u isto vrijeme kad i Okić, jer se kao ruševina spominje već od 17. st.

Zamak Lipovac inače je prilično mali. Iz dvorišta gdje su se nalazile prostorije za poslugu zamka ulazilo se u posebnim zidom odijeljeni dio namijenjen boravku gospodara, a taj je dio svojim vrhom bio okrenut prema pristupačnoj strani. Utvrda je građena od kamena lomljenca, čini se i ne odviše pažljivo, pa se od nje sačuvalo vrlo malo zidova.

Za nedavna posjeta ostacima ove zaboravljene utvrde zatekli smo jednog radnika najmljenog od Hrvatskih šuma, koji je iz njezina kamenog kruga skidao visoko drveće i vegetaciju što su prijetili da do kraja unište kamene ostatke. Možda to nije samo usamljeni pokušaj, već početak sustavnije i temeljitije brige o ostacima ove i drugih ruševina u okolici Samobora.

_______________

* Ivanu Okićkom pripadali su posjedi:
-   potoci Bregana i Gradna,
-   grad Podgorje,
-   potok Gradnica,
-   Bela studence,
-   Oklić,
-   posjed Domahov,
-   Samobor,
-   brdo Crnec, te
-   potoci Crncec i Bisterc do mjesta, gdje Bregana utiče u Savu.

** Braća Babonići (ban Stjepan i Radoslav)

Vidi > Plemićki rod Babonića do kraja 14. stoljeća
https://bib.irb.hr/datoteka/571095.Hrvoje_Kekez_-_PLEMICKI_ROD_BABONICA_-_sazetak_doktorata.pdf

*** Tiboldovići su svoj pridjevak Zemče (mađarski "svet"), Svetački, primili oko 1350. godine, kada su i drugi plemići u Ugarskoj i Hrvatskoj počeli dobivati dodatna prezimena po svojim posjedima.
Plemići Tiboldovići-Zemče su bili mađarski plemići, podrijetlom iz Njemačke. Radi svojih zasluga učinjenih kralju, Tiboldovići su dobili u XII. ili početkom XIII. stoljeća imanje koje se nalazilo između rijeka Ilove, Save i Sloboštine.

**** Prva Martinova žena Orsa umrla je 1431, druga žena Jelena de Surdis Lipovečka * 1421, † 1442, treću ženu Doroteju Hrvatinić udovicu Babonić oženio je 1448. Doroteja je umrla 1464.
Martin Frankopan, rođen u Brinju 1416, umro je 4. listopada 1479 godine, bez djece. Sve svoje posjede ostavio je oporukom kralju Matiji Korvinu.

Sačuvano je i nekoliko legendi o osmanskim prolazima kroz Samobor koje je nemoguće vremenski smjestiti. Jedna od njih glasi: "Kad su Turci išli na grad Lipovec, prolazili su Gornjim krajem. Pri tom nijesu činili nikakova zla, samo je morala svaka kuća kroz prozor izvjesiti "ruticu" (ručnik), da ga pol bilo u sobi, a druga polovica visjela van. Tako je naime bilo dogovoreno u znak mira. Turci nijesu Lipovca osvojili, jer se dobro branio. Pod Lipovcem je jedan njihov paša bio ranjen te je u bližnjoj šumi i pokopan. Još i danas vidi se u Juričićevoj šumi humak, koji zovu "turski grob"i drže, da je to mogila onog paše, što je pao pod Lipovcem."

http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-04-07.pdf

https://bib.irb.hr/datoteka/551373.236-321_samobor.pdf


Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!