CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:18:26 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Risnjak  (Posjeta: 6631 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Veljača 23, 2011, 01:01:25 »


Risnjak


U Smrekovcu pod Velikim Risnjakom (Gorski kotar)
Crtež: V. Anderle

Najpoznatiji i najromantičniji kraj sjevero-zapadne Hrvatske za cielo je ona gorska kosa, koja se sjeverozapadno od grobničkog polja proteže prema izvoru Kupe, te dieli gorski kotar od Istrije i Kranjske. Najviša gora. ove kose zove se Risnjak, a visoka je 1528 metara. Nema valjda u čitavoj Hrvatskoj mjsta, koje bi se se svojim sgodnim položajem moglo natjecati sa Risnjakom. Šuma, crnogorica, gola krš, raztrgane gudure, silne pećine i gorostasno kamenje, sve se to slikovito izmienjuje na starom Risnjaku. A kad si se tek popeo ne Risnjak, nikad ljepšega vidika. Vidiš pred sobom Ličko polje sa Velebitom u zadku, Jadransko more sa otoci, a podalje Istru, koja kao da se kuplje u moru, pod našim nogama, prostire se Rieka, a iza nje bieli se poput biele točka novosagradjeno svratište Opatija.

S druge strane opet slovenski Snežnik,  a tamo gdje se nebo sastaje sa zemljom, veličanstveni Triglav. Motreći sa ovako divotne točke hrvatsku otačbinu, uznese ti se duša nebu pod oblake, te se i nehotice sjetiš pjesme "Liepa naša domovino, oj junačka zemljo mila!"


Vrh Risnjaka kraj Mrzle Vodice
DIS, 15. lipnja 1889.
Crtež: V. Anderle
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Svibanj 09, 2012, 22:23:35 »


NP Risnjak

Godine 1953. to je područje, na poticaj dr. Ive Horvata, zaštičeno i proglašeno nacionalnim parkom. Prostire se na 6350 hektara, najviša točka mu je sam vrh Risnjaka (1528 m), a najniža je uzvor rijeke Kupe 313 m nm/v.

Ispod vrha Risnjaka nalazi se planinarski dom Josip Schlosser Klekovski *, čija je gradnja započela 1930. Dom je spaljen za vrijeme Drugog svjetskog rata, a gorio je još jednom, 70-ih godina, zbog ljudske nepažnje.

Cijeli masiv dobio je ime po risu, šumskoj zvijeri koja je u prošlosti naseljavala te krajeve. Službeno je zadnji ris ustrijeljen 1854 g (lugar Filip Ožbolt), i od tada ih više nema. Čuo sam priču da su dopremali i naseljavali nekoliko parova iz istočne Europe, ne mogu Vam nešto više reći o tome.

Danas se od auto-parkirališta do vrha Risnjaka može stići za 2-3 sata poprilično napornog  hoda, ovisno kojim putem pođete. Planinarski je dom lijepo uređen, malko je skupo, ali možda i mora biti tako kada se terenskim vozilom može doći na 45 min do doma, pa dalje - ajmo magare, vuci.

Šaljem Vam i fotografiju rimske ceste, nalazi se između Risnjaka i Snježnika, vidjet ćete kako je izvanredno očuvana, i dan danas prohodna. Također nedaleko Leske (Crni Lug) postoji vjerovatno cesta iz 19. stoljeća sa lijepo ozidanim serpentinama.

Napomenuo bih da je pri vrhu šumska vegetacija još u zimskom snu ili se tek budi, a pri dnu (600m) šuma je već lijepo olistala. Na svakom koraku možete pronaći vrtače s zaostalim snijegom.

1. Putokaz NP Risnjak - 2. Info. Tabla NP Risnjak

3. Ulaz u NP Risnjak - 4 NP Risnjak, cesta iz 19. stolj.

5. NP Risnjak, cesta iz 19. stolj.- 6. NP Risnjak, priroda se budi

7. NP Risnjak, priroda se budi - 8. NP Risnjak, još 45 min.

9. NP Risnjak, gorostasno kamenje-uspon - 10-NP Risnjak, krš

11. NP Risnjak, ostaci snijega - 12. NP Risnjak, rimska cesta

13. Risnjak, gudura, vododerina sa snijegom - 14. Na Dvoržakovoj stijeni spomen na dr. Josipa Schlossera pl. Klekovski  

15. Na vrhu Risnjaka, pogled prema jugoistoku – Ali se je netko umorio! Hihihi ... Jupi, nebojtie li se Vi zmija?
16. Na vrhu Risnjaka, pogled na planinarski dom dr. Josipa Schlossera pl. Klekovski

______________
* Dr.Josip Schlosser pl. Klekovski (*26. 01. 1808. u Jindrihovu-Moravskoj  † 27. 04. 1882. u Zagrebu.), liječnik u Varaždinskim Toplicama, kr. savjetnik i protomedik, počasni član Kranjskog društva liječnika. Više > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2827.msg6686#msg6686

jUpi, 01. 05. 2012

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Svibanj 09, 2012, 22:27:38 »


Izlet na Veliki Risnjak 

Radi veličajnoga vidika, osobitog ustrojstva, a najznačajnije i najbogatije alpinske flore Velikomu Risnjaku pripada prvenstvo medju alpinskim bregovima domovine. Proljetna flora bijaše mu do sada nepoznata, dočim glede ljetne flore slovi daleko preko granice Hrvatske, pak je i zavičaj bjelolista (Alpen-Edelweiss) i pjenišnika (Alpenröschen). Isto tako bijaše nepoznata entomologijska mu fauna, a sve ovo uzrokom, da su se do njegovih silnih stiena uputili planinari N. Faller, D. Hirc, prof. dr. Langhoffer i prof. dr. Milan Šenoa.

Iz Zagreba pošli su željeznicom 20. siječnja 1898 u Delnice, a odavle po podne u 18:00 sati pješíce šumom crnogorice u Crni lug, odnosno Malo selo, kamo su prispjeli u 20:30, te se svratili u gostionicu Mije Štimca-Vrelca, gdje bijahu zadovoljno podvoreni i gdje su lagodno prenoćili. U 05:00 sati u jutro, divno planinsko jutro, probudili se i do šeste ure za daleki put spremili. Vodio ih je Grga Štimac iz istoga sela. Krenuli su na Rebro, veličajnom smrekovom šumom u Rohač, odavle na  Biele stiene (1142 m.) i došli u 07:45 na Mali Bukovac, (1258 m.) odkuda krenuše preko Velikoga Bukovca (1260 m.), gdje su ih zadivile osobite dolomitne stiene, koje će se od sada zvati "Mikuline stiene" na spomen g. Nikoli Falleru.

Iz V. Bukovca dodjoše planinari do vrha Studenca, odkuda zakrenuše prama Smrekovcu, gdje je planinarska koliba. Prije, što su došli onamo, zadivio ih je Mali i Veliki Risnjak, njihovi poput šećera bieli dolomiti, a po njima crne šume klekovine ili borića (Pinus Mughus, Krummholz.)

U Smrekovac dodjoše u 09:00 sati i odmoriše do pola sata, založiv svaki jedno jaje, zarezak kruha i okriepiv se čašom vina. Za pol sata evo ih već pod Malim Risnjakom (1422 m.), čim stupiše u pojas klekovine, a na Šlosserovu livadu, gdje su klicali od radosti, zagledav ono alpinsko bilje prekrasnih boja. Odmoriv, krenuše grebenom M. Risnjaka na Stošićev vršak, a odavle Vukotinovićevom livadom pod V. Risnjak sa zapadne strane od kuda do sada valjda nije nitko uzlazio. Torbarovim grebenom, preko tora i obora, gustom klekovinom, dodjoše planinari u labirint golih stiena, kojima se uzpinjahu, kako je koji bolje znao i umio te izadjoše na Grgina vrata. U 11:30 zahvatiše Dvoržakovu stienu, najvišu točku Risnjakovu, uzpev se 1528 m. visoko i pozdraviv zadovoljnai razdragana srca liepu domovinu, naročito Gorski kotar od Snježnika do Bjelolasice i od slovenskih planina do jadranskoga mora. U 12:30 vraćahu se planinari drugim pravcem prama Stosićevu vršku i opet do Šloserove livade, kamo su stigli za pola sata i pošli do mjesta, gdje ostaviše svuju hranu i pilo. Iz mlade bukove šume, planinskoga zatišja, krenuše na put u 14:30 prama Medvedovim vratima, odnosno na Oštri vrh (1224 m.), pak onda preko Debeloga vrha, Markova brloga i Bilevine, planinskim lazima, u seoce Zelin, a odavle u Mrzlu vodicu, kamo su došli u 6 sati pod večer. Odmoriv se, posjedaše planinari u kola te krenuše Srednjim jarkom u Lokve na kolodvor, odkuda se u 9 sati i 55 časa zaputiše željeznicom u Zagreb, kamo su prispjeli u 6 i pol u jutro zdravi i vesela srca. Ovaj će izlet sa geografsko-tplaninarske strane za "Hrv. planinar" opisati prof. dr. Šenoa, dočim će urednik napisati članak o planinskoj flori V. Risnjaka.

Drugi izlet na Risnjak. 26. siječnja 1898 uzpeše se na Risnjak planinari, gg. Mirko Karas i Žiga Mitelbach. Iz Delnica krenuše kolima u Lokve, a odavle u Jelenje gornje. Za 2 i tri četvrt sata dodjoše pješice do Medvedovih vrata, a odanle na V. Risnjak za 2 sata. Ovaj je put naporan i toga radi ga preporučamo samo uztrajnim i žilavim planinarima.

Lagodnijeg i ugodnijeg puta nema do onoga, koji vodi na Risnjak iz Maloga sela kod Crnoga luga.

Najviša planinska mjesta domovine.

U Gorskom kotaru poredalo se uz Lujzijsku cestu Jelenje gornje (882 m.), odkuda se putniku otvara vidik na Jadransko more.
Izmedju Snježnika i Risnjaka leže selišta Šegina (953 m.) i Platak (1111 m.) Medju Čabrom i Prezidom leži Kozji vrh 914 m. visoko.

Idemo li Velebitom od Senja do Dalmacije, zaustavljaju nas Oštarije, seoce preko kojega vodi cesta iz Gospića i Karlobag, koje leži 924 m. visoko, dočim Mali Halan, preko kojega vodi cesta u Dalmaciju, ima 1045 m. visine.

Nu najviše je mjesto u domovini Mrkvište, selište na Velebitu poviše Jablanca što leži 1276 m. visoko, odkuda dolaziš u Štirovaču gdje ima u visini od 1102 m. parna pila.

Dragutin Hirc
Hrvatski planinar, 1. veljače 1898.

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Lipanj 13, 2012, 12:16:08 »


<a href="http://www.youtube.com/v/STW6jkMHZ-8?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/STW6jkMHZ-8?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/STW6jkMHZ-8?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/STW6jkMHZ-8?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!