CRO-eu.com
Srpanj 24, 2014, 15:00:47 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:


Protiv čežnje je dovoljno
spakovati kofer i čekati ... da čežnja prođe.


Citat: Marica
 
 
  DNEVNO HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Podmilačje  (Posjeta: 4212 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 6900



« : Veljača 01, 2011, 01:08:45 »


Svetište sv. Ive u Podmilačju nadaleko Jajca


Nakon srpske agresije 1992.,
ruševine crkve sv. Ive u Podmilačju
 Klikni za uvećani prikaz

Ova crkva je izgrađena tik uoči turske okupacije tog dijela Bosne i ostala je više manje jednaka sve do 1992. kada su je Srbi, nakon što su istjerali muslimane, u potpunosti srušili. Ti isti muslimani su malo ranije "oslobodili" Jajce od Hrvata, s kojima su zajednički branili grad.

Svetište sv. Ive u Podmilačju nadaleko Jajca

Nakon srpskog napada na katoličku crkvu i njezinog paljenja i rušenja, ljudi su skupljali te djeliće crkve i nosili ih kući. Tako je i ovaj komadić u kući ličko-hercegovačke obitelji lijepa uspomena stare podmilačje crkve.


Komadić od ruševine svetišta sv. Ive u Podmilačju 1992
Klikni za uvećani prikaz

Povijest crkve > http://www.zupa-podmilacje.com/staticpages/index.php?page=povijestcrkve

Foto: Podmilačje, 31.12.2010., 10:21/ Autor želi ostati anoniman
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 6900



« Odgovor #1 : Listopad 21, 2011, 02:15:31 »


Podmilačje

<a href="http://www.youtube.com/v/p_2XJS65568?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/p_2XJS65568?version=3&amp;feature=player_detailpage." target="_blank">http://www.youtube.com/v/p_2XJS65568?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/p_2XJS65568?version=3&amp;feature=player_detailpage.</a>

Mjesto Podmilačje nalazi se u BiH, nekoliko kilometara sjeverno od Jajca.. Prvi se put spominje 1461. g. u nekom zapisu posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Prvobitna crkva sv. Ivana Krstitelja, u narodu zvanog sv. Ivo, sagrađena je u 15.st., dimenzija 16 x 8,5 m, a visine tornja 29 m (plus visina križa). 1910.g. stara je crkva djelomično srušena kako bi se mogla ugraditi u novu i veću.

Godine 1993., nakon sukoba tadašnjih saveznika Hrvata i Muslimana, Jajce i okolica bez muke padaju u ruke Srba, koji su u jesen iste godine crkvu i sve okolne objekte sravnili doslovno sa zemljom, i na njenom mjestu izgradili parkiralište. Radovi na izgradnji nove crkve počeli su 2005.g., na lokaciji 100 m udaljenoj od stare.

Sveti je Ivo cijenjen među Katolicima ali i mnogim Muslimanima, pa tako mnogi ljudi različitih vjera dolaze u svetište, i na izvor ljekovite vode, ne bi li ozdravili.. koliko ja znam, narod posebno vjeruje u izlječenje duševnih, ali i drugih bolesti.

Više podataka o ovom svetištu, ali i o drugim krajevima gdje žive Hrvati možete pogledati na forumu cro-eu.

Toliko ... lijep pozdrav, jUpi


U Sarajevu žive Kustura (e) islamske vjer (Marica)  








Sl. 2, Nju sam presnimio pred župnim uredom. Neka vas ne zavara turska nošnja ljudi i turbani. Muslimani su nosili sve boje, a Kršćani samo crnu i bijelu, to se odnosi i na ženske dimije. Kršćanke su također nosile dimije, ali crne a Muslimanke sve druge boje. Dakle, na slici su katolici.
Sl. 13, 14 Ovce, Foto: Jupi, desno: Anto Grgić iz Podmilačja, Foto: N. V.
Sl. 7 I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dao je svoj (naš) doprinos
Sl. 8, 1993., Srbi su crkvu sv. Ive minirali i "očistili" buldožerima. vidite kako su bili revni u tome poslu. Jedini ostatak stare crkve je zid koji štiti cestu od urušavanja brda, kod nas se to zove škarpa. Taj je zid dosta važan, jer je jedino on ostao čitav, i po ničemu drugome se nije moglo prepoznati to mjesto, naravno ako ne računamo okolna brda koja četnici nisu mogli minirati. Tu je prije bila cesta, sada je napravljena lagana 200 metarska obilaznica.
Sl. 9, Komad armature. Svećenik je rekao da su to ostaci temelja crkve iz 1910, ili 1911.,
Sl. 15, 16 Ima jedno vrelo, izvor, legenda kaže, a narod vjeruje da je ta voda ljekovita. Primjetio sam da vodu toče samo žene. Možda je voda ljekovita i za neke druge stvari  pa sam malo i ja popio ...hahaha
Sl. 12 Marije s malim Isusom, Srbi su čekičima slomili sve udove i odbili glave.

Ako se oćeš osvetiti Turčinu, moli Boga da se napije,
a Vlahu, da ode u hajduke.
Bosanska narodna poslovica 1896

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 6900



« Odgovor #2 : Listopad 21, 2011, 02:20:04 »


Otkad su Turci zauzeli zemlju Bosnu, nisu još upali i uništili Podmilačje, ali su kao oblak što nadire crn i opak s istoka ispunjali neizvjesnošću dane fratara i naroda oko Podmilačja.
Nevenka Nekić – 2007

Pod okriljem naših svetaca

Pri spomenu sela Dobretići i Podmilačje prvo pomislimo na sv. Antu, odnosno sv. Ivu. Oni su zaštitnici, patroni istoimenih župa. Ta su mjesta postala pokretačka snaga ljudima ovoga kraja.

Već se stoljećima napajamo na nepresušnom izvoru Božje ljubavi i dobrote i stavljamo se u okrilje zagovora dvojice jako omiljenih svetaca svih uzrasta u našemu narodu. Iz povijesti znamo da se i na ovim prostorima mnogo toga mijenjalo. Jedino što ostaje stameno i dobro utvrđeno jest sveto tlo podmilačko i dobretičko. Nikakva sila nije uspjela otrgnuti ili raskinuti tu vezu ljubavi i odanosti svetog Ive i Jajčanina, od-nosno svetog Ante i Pougarca, ili Dlonučana – kako nas Jajčane nazivaju Pougarci. (Budući da lik Gospe zauzima posebno mjesto u vjeri i pobožnosti jajačkog puka, to zaslužuje i zaseban osvrt. O tome u nekom od narednih brojeva našega Vjesnika).

Neosporno je da prepoznatljivost i važnost ovih sela prvenstveno treba zahvalitiovim zaštitnicima župa. Zahvaljujući tome, navedena mjesta godišnje posjeti velikibroj ljudi. Osobito je to vidljivo u Podmilačju. Ono kao proštenište privlači brojne hodočasnike kroz cijelu godinu. Na svetkovinu sv. Ive ovo mjesto posjeti i nekoliko desetaka tisuća ljudi. Nema župe, možda ni mjesta u Bosni iz koje bar netko nije hodočastio sv. Ivi.

I danas je Podmilačje od-redište brojnim hodočasnicima.Osobitu važnost ova dva mjesta imaju za nas, Jajčane. Neću pogriješiti u tvrdnji da smo se gotovo svi nekako poistovjetili sovim mjestima. Dakako da se ne može, niti je pošteno osporavati navezanost Podmilačana ili Dobretićana na njihove svece uvjeren sam da ta privrženost, posebna prisnost i blizina ispunja srca svih nas. Dok smo kao djeca s roditeljima obilazili kip sv.Ante ili sv. Ive, nesvjesno smo primali i upijali dojmove koji su nas učinili snažnim ovisnicima toga ozračja. Sada kad se kao odrasli prisjećamo svega viđenog i doživljenog, obuzima nas ponos što je to naše i što smo dio toga. Ovaj osjećaj pripadnosti sv. Anti, odnosno sv. Ivi – Dobretićima i Podmilačju – duboko je ukorijenjen u svi-ma nama. Gdje kod bili, kamo god nas ova životna stvarnost odvela naši sveci nas vrate u zavičaj, u dolinu sv. Ive, ili na visoravan sv. Ante – makar mislima.

Sve smo to prepisali od svojih starih. Oni su dobro znali kakvu važnost imaju ova dva mjesta i nisu propustili pokazati svima, koji su s njima proslavljali svece zaštitnike, kako je Jajčanin srastao i snažno povezan sa svojom svetinjom. Ta povezanost je bila toliko jaka da njezina snaga još uvijek prkosi brojnim izazovima i nitko joj ništa ne može. Njihov primjer nenametljive i nesebične navezanosti dojmljiv su primjer ljubavi i pijeteta spram svoga kraja, svoga zavičaja, svoje vjere, svojih svetaca, svoga roda.

Nesumnjivo je da su to nastojali usaditi i nama. Koliko su uspjeli pokazat će vrijeme. Mi, današnji promotori i čuvari ovih mjesta imamo šansu oživjeti, ojačati i zaštiti te izvore našega katoličkog, bosanskog mentaliteta, naše vjere, našega zajedništva, naše ljubavi prema zavičaju, naše borbe za opstankom.

Dičimo se i s osobitom ushićenošću govorimo o hrabrosti i odlučnosti brojnih generacija iz naše prošlosti koji su sovim svecima, mjestima živjeli i preživjeli. Ne bismo li trebali tu našu diku i ponos konkretizirati? Ova dična mjesta, odnosno sv. Ivo i sv.Anto, i dalje čekaju predanih molitelja i hodočasnika kojima će pružiti svoju zaštitui zagovor.

Molitva popraćena vanjskim gestama (obilazak crkve i kipa na koljenima, post, ispovijed, suze i vapaji), koja je stoljećima odzvanjala i ispunjavala ove prostore, davala im je potrebitu snagu. Bila im je oslonac i sigurnost Božje pomoći i blizine, te moćnog zagovora ovih velikana svetosti. To hoće biti i danas. Čekaju nas s obiljem milosti i darova.

Uzmi vrijeme

Uzmi vrijeme za razmišljanje…
to je izvor snage.
Uzmi vrijeme za igranje…
to je tajna vječne mladosti.
Uzmi vrijeme za citanje…
to je izvor mudrosti.
Uzmi vrijeme za molitvu…
to je najveća snaga na zemlji.
Uzmi vrijeme da voliš i da budeš voljen…
to je Bogom dana privilegija.
Uzmi vrijeme za prijaznost…
to je put ka sreći.
Uzmi vrijeme za smijeh…
to je muzika za dušu.
Uzmi vrijeme za davanje…
prekratak je dan za sebicnost.
Uzmi vrijeme za rad…
to je cijena uspjeha.
Uzmi vrijeme za pomaganje…
to je ključ za nebo.

Kršteni





Vjenčani


Umrli




 
 
 

Petar Radovac (Tihomir i Nada, rod. Šimunović)
Natalija Glavaš (Jozo i Mare, rod. Tokic)
Marija Ljušanin (Pavle i Majda, rod. Džapo)
Ana Spajić (Anto i Mara, rod. Jurić)
Anja Bogić (Mijo i Anđelka, rod Žunjić)

Cvitko Mirković i Vinka Šepat
Marko Petrović i Anka Klarić

Kata Milanović (Ilije), 1930.,
Dragutin Bogić (Marka), 1935.,
Ilija Bagarić (Stipe) 1928.,
Stipo Klarić (Franje), 1929.,
Željko Jozić (Jure), 1965.
Ana Gržić, rod. Budeš (Ante), 1928.
Izvor: http://www.crkvajajce.org/vjesnici/vjfile_vjesnik_12.pdf

Foto 1-15 i video: jUpi, Podmilačje, 23. 09. 2011,  09:30

Ako se oćeš osvetiti Turčinu, moli Boga da se napije,
a Vlahu, da ode u hajduke.
Bosanska narodna poslovica 1896

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.19. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!