CRO-eu.com
Lipanj 04, 2020, 10:21:16 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Vijesti iz prošlosti  (Posjeta: 6577 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Prosinac 14, 2010, 21:14:29 »


Zagrebački tramway 1892./ 1893.

Komisija gradskog poglavarstva 1908. pred Mirogojem radi trasiranja tranvajske pruge-imena

Ovdašnje Tramway-društvo javlja o svom cjlokupnom prometu od 1. siečnja do 31. prosinca 1893. sljedeće podatke na razpolaganje:

Uz provaljenih 587 780 kolnih kilometara vozilo se je 1 121 888 osoba, za koje je 78 435 forinti unišlo.


Zagreb-Gradnja palače-"Assicurazioni generali"
Klikni za uvećani prikaz

Sravniv godinu 1893. sa istom periodom godine 1892. proizlazi, da se je 8 3873 kolnih kilometara više provalilo: usljed 5-časnog prometa na prugi Jelačić trg - Ilica Vojarna:
132 181 osoba više vozilo te 4 050 forinti više unišlo.

Foto: DAZ-Državni arhiv u Zagrebu
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Srpanj 05, 2011, 06:40:16 »


Izgredi u Zagrebu

~~~~~~~~~~~~~

- U Srbiji, a i u Hrvatskoj pobudila je veliko čudjenje viest "Malih Novina", da je radikalna vlada podupirala znatnimi svotami neke listove u Austro-Ugarskoj. Zemunsko "Novo Vreme", a po njemu i druge ' novine donose viest, da je urednik- zagrebačkog "Srbobrana" dobio za prvu polovica g. 1892 svotu od 31.000 dinara (blizu 15.000 for.) podpore, te da su nadjene namire i to dvie, koje glase svaka na 9000, a jedna na 13.000 dinara. - Izbori za skupštinu bit će u prosincu. Nova liberalna vlada nada se, da će tako provesti izbore, kako će njezina stranka dobiti većinu; radikali nasuprot tvrde, da će oni održati pobjedu.

DiS 15. rujna 1892

Srbobran, Zagreb: Pavle Jovanović, 1884 – 1902 (MD)
Ćirilica u Zagrebu - Hrvatskoj

~~~~~~~~~~~~~

Ovih dana bilo je u Zagrebu velikih izgreda, koji j su započeli 31. kolovoza, te se nastavili na 1., 2. i 3. rujna. Prestali su posvema na 4. o. mj. kada je proglašen prieki sud. Demonstracije, koje su se sbile prvi dan, opisuju "Narodne Novine" ovako:

"Povodom pisanja "Srbobrana" proti hrvatskomu narodu, na koje su naši opozicioni listovi žestoko reagirali, došlo je jučer do demonstracija najprije pred zgradom pravoslavne crkvene obćine u Ilici, u kojoj je smještena takodjer i "Srbska banka", a zatim na raznih mjestih grada. Oko pol 12 sati prije podne saltupilo se pred zgradom crkvene obćine pedesetak mladih ljudi, što djaka, što radnika, koji su bili oboružani kamenjem. Iza kratkoga rječkanja, koje se je ovdje zametnnlo izmedju jednoga tih mladih ljudi i nekoga Srbina, udariše demonstranti, pievajući hrvatske pjesme, kamenjem na prozore onoga diela zgrade u prvom katu, gdje je smještena "Srbska banka", pa su tu sa strane Ilice i Margaretske ulice razbili nekoliko prozora.


To se je dogodilo u najkraće vrieme, pa jedini stražar, koji se je nalazio u blizini, nije mogao ništa opraviti. Medjutim je demonstraciju opazio i jedan stražar na konju na Jelałićevu trgu, te je dohrlio pred spomenatu zgradu, a malo iza toga našli su se ondje na mjestu redarstveni činovnici Belošević, Sporčić, dr. Günthner i pl. Zdenčaj sa predstojnikom redarstva, gradskim viećnikom Slavišom Katkićem, zatim mnogobrojni redarstvenl agenti i stražari U to se je Ilica napunila mnoštvom obćinstva. Radoznali sviet stajao je na pločnicih i na sredini ulice, pa je u tom povodu redarstvenikom izdan nalog, da očiste uticu. Nu to nije bio lahak posao, jer su se raztjerani ljudi nanovo sakupljali. Ilica od Jelačićeva trga do Gundulićeve ulice vrvila je od ljudi. a isto tako i susjedne ulice Margaretska i Preradovićeva. Iz množtva čuli su se povici "abcug Srbija!" -"abcug Srbija!" - "Pereant Srbi" itd., pa su tu neki demonstranti i uapšeni. Iznenada se je gungula preniela na Preradovićev trg. Kamo je ciela množina iz Ilice nagrnula, pa je i ovdje više osoba uapšeno, medju njima i dva Srbina, koji su se izazovno ponašali, te su od svjetine bili izbijeni.

U isto doba pošao je manji broj demonstranata na kraj Preradovićere ulice. gdje su kamenjem stali razbijati žaluzije na kući g Matijevića, što se je sat kasnije ponovilo.

U 1 sat poslie podne svjetina se je sasvim razišla.

Oko pol 5 sati poslie podne demonstracije su se nastavile. Demonstranti su došli u kavane na Jelačićevu trgu i tražili list "Srbobran", koji su svagdje spalili. Množtvo je na Jelačićevom trgu sve više rastlo i onda pratilo kolovodje demonstranata u razne kavane u Ilici i u okolišu Jelačićeva trga, koji su svagdje tražili i spalili "Srbobran".


Zatim je svjetina nagrnula u Nikolićevn ulicu, gdje je demonstrirala pred srbskom štamparijom, ali je redarstvo demonstrante napokon raztjeralo. Medjutim se je svjetina opet počela sakupljati na Preradovićevu trgu i u Preradovićevoj ulci, gdje su se po treći put demonstranti kamenjem nabacivali na kuću g. Matijevića, zatim u Marovskoj i Gajev i ulici, te na Sveučilištnom trgu. Do većih izgreda ipak nije došlo, jer je redarstro znalo uzdržati red.

U noći razbili su demonstranti prozore na kući g. dra. Medakovića, a jutros u pol 5 sati prozore na stanu i dućanu trgovca [/b]g. Cekića[/b]. Uapšena je u sveru dvadeset i jedna osoba. od kojih su neki već danas prije podne pušteni iz redarstvenoga pritvora."


Na l. kolovoza demonstracije su se ponovile. Službeni list opisuju ih ovako: "Već oko 6 sati sakupila se u Ilici množina svieta, koja je djelomice šetala u skupinah i gledala na pojedine kuće, na kojih su se opažali jasni tragovi demonstracija od nedelje. Redarstveni činovnici bili su zastupani u punom broju, a redarstvenici obilazili ulicami, naročito Ilicom. Glavni izgred ponovio se je opet pred zgradom pravoslavne crkvene obćine, u kojoj se u drugom katu nalazi čataonica. Odavle je palo, kako se tvrdi, na sakupljeno rnnožtvo nekoliko kamena, što se je smatralo izazovom, te se je izgred povećao. Ovdje je redarstvo dva Srbina uapsilo.


Masa mladih ljudi, koji su bili oboružani kamenjem i štapovi, porazbiše ponaiprije preostale još prozore na zgradi pravoslavne erkvene obćine, a onda se neki popeše po ljestvah do prvoga kata, te skinuše tablu s napisom "Srbska bank". Kasnije razbiše i na srbskoj autonomnoj školi u Morgsretskoj ulici sve prozore do jednoga, a onda se okrenuše proti poznotijim Srbom trgovcem. Kod Cekića razbiše ponovno sve prozore i razbiše u dućanu, što su mogli, te je šteta dosta znatna. Još drugi dan n jutro ležale su kojekuda boce, iz kojih je izcurjela sadržina. Isto se je dogodilo u dućanu trgovca Jovičića u Ilici. Na dućanu P. Nikolića u Ilici razbijen je i svínut rouleaux na dućauu i razbito staklo. Najviše štete pretrpio je trgovac [/b]Nikola Ćuk[/b]. Navalivši u dućan, stadoše izgrednici razbijati sve, što im je pod ruku došlo. Sva roba i boce s vinom i likeri, potonje razbijene, kojekakve delikatese, jestojke i zakusci, sve je to ležalo u divljem nereda po svem dućanu. Odnešeuo je dapače iz ovog dućaua razne robe, koja je kasnije nadjena kod nekih uapšeuih osoba na redarstvenoj ekspozituri na Zrinjevcu.


Osim toga znatna je šteta nanešena i trgovcu Živkoviću na Iličkom trgu, kojemu je nestalo iz dućana razne robe, dalje trgovcem Dučiću u Vlaškoj ulici i Popoviću na Prilazu, te nekim drugima. U nekih dućanih izgledalo je, kao iza pljaćkanja, pa se sviet sakupljao pred timi lokali, da vidi opustošenje.


Branim svoju zemju

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Srpanj 05, 2011, 06:50:54 »


I neke kavane pružaja tužnu sliku. Tako su razbita sva stakla na kavani "Kačić" u Mesničkoj ulici, u koju da se je sklonuo jedan gradski stražar. Osim toga razbili su izgrednici sva ogledala i nešto kavanskog posudja, te oštetili unutarnje uredjenje. Ista sudbina stigla je i kavanu Kaudersovu u Petrinjskoj ulici, na kojoj su izgrednici porazbijsli stakla, a tako i na kavani "Secesija".


Kod trgovca Mirkovića u Dugoj ulici stali su izgrednici razbijati kamenjem izlog i vrata, s kad su na to iz Mirkovićeva stana počeli izlievati vruću vodu na isgrednike, podjoše neki od ovih u Mirkovićev stan i izlupaše ga, zadavši mu više ozleda. Osim toga bilo je demonstracija na vše mjesta, naročito pred zgradom, u kojoj se nalazi "srbska štamparija" u Nikolićevoj ulici, s koje su skinuli ploču s napisom. Dalje su razbili prozore na nekih privatnih kućah, naročito na stanu upravitelja "srbska štamparija" Ivana Matića na Savakoj cesti.


lzgrednici bi se pojavili sad ovdje, sad ondje, praćeni silnom svjetinom, a redarstvo nije moglo gotovo ništa proti njima opraviti, jer su izgrednici bacali na stražare kamenje i više njih znatno ranili; tako je primjerice redarstveni agenat g. Žmara zadobio ranu na glavi. Zato je redarstvena vlast pozvala u pomoć vojničtvo. Poslie 10 sati u večer izišla je jedna kumpanija, sastavljena od momaka 53. i 16. pješačke pukovnije, iz Rudolfove vojarne i prošla nekoliko puta Ilicom. O ponoći množtvo se je razišlo, pa se je i vojničtvo vratilo u vojarnu. Naročito kada je kasnije udarila jaka kiša, nije bilo više ljudi na ulicah, ali zato je bilo svejednako veoma živahno po nekih lokalih. naročito u kavanah.

U jutro bilo je po pločnicih i ulicah i kamenja i stakla, naročito od gradskih svietiljka, što su ili izgrednici kroz cielu dolnju Ilicu porazbili.


U bolnici milosrdne braće bilo je čitavu noć živahno. Uslied izvanrednih ovih dogadjaja, ostalo je u pripravi kroz čitavu noć šest liečnika, zatim milosrdnici i upravno osoblje, pa su svi veoma požrtvovno vršili svoju dužnost. Liečnici i ostali imali su svu noć posla. Prvi je došao oko 6 sati poslie podne gradski stražar, koji je odviše brzo trčao za nekim izgrednikom, pa pri tom prenapeo sile i morao se podvrći operaciji, koja su liečnici odmah preduzeli. Zatim je došlo raznih osoba, medju njima redarstveni agenat Žmara sa razbitom glavom i trgovac, kojega su u njegovom vlastitom stanu izlupali i ozliedili. U svem potražilo je liečničku pomoć 29 osoba. od kojih je desetak moralo ostati u bolnici.
Dvojica-trojica imadu veoma opasne rane.

DiS 15. rujna 1902.
________________

Životopis Stjepana Radića - prvi dio

Moje stradanje radi obrane zagrebačkih Srba i radi oštroga pobijanja mađarizacije

Dne prvoga, drugoga i trećega rujna 1902. bile su u Zagrebu žestoke protusrpske demonstracije izazvane člankom u zagrebačkom dnevniku Srbobranu, preštampanom iz beogradskoga Srpskoga književnog glasnika pod naslovom Rat do istrage (do uništenja). Ja sam stanovao na Prilazu broj 15, a kraj mene je bio dućan Srbina Popovića, te sam na svoje oči gledao s prvog kata kako se taj dućan razbija i sva imovina uništuje. Drugi dan toga razbijanja, dne 2. rujna, na poruku svoje žene siđem pred narod i održim posve kratak govor veleći da nam naši Srbi, doduše, svojim prkosom i svojim mađaronstvom dosta smetaju, ali da su oni naša braća i da zato nije čovječno, ni, politički mudro, protiv njih ovako postupati. Mađari, naprotiv, s kojima imamo državnopravni ugovor, po kojemu u Hrvatskoj ima vladati samo hrvatski jezik i vijati se samo hrvatska zastava, krše taj ugovor i žele učiniti od nas Hrvata svoje roblje. Ako, dakle, narod hoće protestirati protiv bezakonja i nasilja, ima dosta prilike, na primjer na državnom kolodvoru, gdje su sve sami protuzakoniti mađarski napisi. "Vi, koliko vas ima, možete igrajući se skinuti sve one protuzakonite napise, metnuti ih u škrinju i poslati u Peštu Kossuthu i Tiszi da ih sebi objese na nos." U prvi mah htio je narod i na mene navaliti, ali su nato neki mladići stali vikati: "Dajte mu mira, to je onaj Radić koji je prije šest godina spalio mađarsku zastavu. On pravo govori, pustimo Vlahe na miru pa idimo na kolodvor da skinemo mađarske napise." Kad je mnoštvo krenulo prema Sveučilišnom trgu, već je tu bilo redarstvo i oružništvo, i ja sam, naravski, uhapšen. Radi ovoga govora osuden sam na 6 mjeseci tamnice poslije jednomjesečne istrage, u kojoj je policija pokušala pritiskom i novcem iznuditi protiv mene svjedočanstvo da sam htio razoriti državni kolodvor.

http://www.hss.hr/onama_pov.php?id=2

Komentar:

Da je Stjepan Radić 2. rujna 1902. znao, da će ga dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić 9392 dana kasnije (20. svibnja 1928.) smrtno raniti, sigurno bi drugačije postupio na protusrpskim demonstracijama u Zagrebu. Nije ni slutio, da će mađarske natpise na kolodvorima zamjeniti ćirilica i to ispred latinice. Tko se javno tome protivio, np. člankom u novinama, išao je za pet godine na robiju kao gospodin Borilović iz Vinkovaca.

Ne samo Radić već općenito nekada su Hrvati bili vatreniji. Danas se ponosimo na Stjepana Radića i ulice njegovo ime nose iako je i on zastave palio.

Stjepan Borilović,  (1962 ?) > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=502.0

Marica

Branim svoju zemju

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #3 : Srpanj 05, 2011, 07:15:55 »

Svaka cast za ovaj clanak
Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Srpanj 06, 2011, 23:57:18 »


Iz Zagreba 2. serpnja 1849.

 
Klikni za uvećani prikaz

Jutros u zoru oko tri sata izašla je sva ovdašnja narodna straža, i razdieljena na satnie išla je svaka satnia u svoj opredieljeni kraj varoši po svim ulicama, te je pohvatala bezposlene skitnice, proletarce, strane čifute, i u obšte sve strane, koji se bave ovdie bez posla i pasoša.

Medju uhvatjenima nalazi se i bludnih ženah, ovaj otrov varoši naše protierati će se odavde, da nam nesmradi grad. Mužkarci bezposleni, koji će biti sposobni, uvrstiti će se u urednu vojsku za dopunjenje naše regimente Herzherzog Leopolda, te će im se tako naći način živlenja; a ostali odpraviti će se odavde, i tako sačuvati će se varoš od proletariata, jer je i onako tih bezposličarah toliko bilo, da niesu već imali od česa živiti, a raditi niesu htielí, zato su se i bile pojavile od niekog vriemena tolike kradje, da čoviek iole na strani izvan varoši siedeći nije bio siguran za svoj život u vlastitoj svojoj kući; a vriedni gradjani, kojima svakdanje straže u oskudici dovoljnog garnizona s dosta velikom žrtvom mnogo vriemena uzimaju, niesu mogli dobiti već ni radinikah za gotove novce.

Ta nije li već do toga bilo došlo, da niesmo smieli gotovo ni u šetnju izaći pod večer u Tuškanac, bojeći se, da nas nenapadne iz nenada kakvi čopor tih bezposlićarah, i nesvuće do gola, kao što se je to već prie miesec danah dogodilo jednoj siroti ženi, koju su tako napali, i jednom gradjana, kome su pušku oteli na bielu danu.

Ovaj korak je bio veoma nuždan, zato hvala zapoviednicima narodne straže, što su se zato pobrinuli prie, nego što se je kakvo veće zlo dogodilo, samo šteta, što se je zato već prie tri dana znalo, te su mnogi uzkočili i sakrili se, od kojih bili bi imali dobrih rekrutah. Ovako zapoviedi valja u isto vrieme izdati, i odma izvèršiti. Čujemo, da je narodnoj straži pošlo za rukom pohvatati i nekoliko magjaronah, koji su noćas u zdravlje Magjarah veselo kod punih časah zoru dočekali, na zdravlje im bilo! dobro su došli.


Prvi grb Zagreba. I. pl. Bojničić

Narodne Novine, ponedjeljak, 2. srpnja 1849
Foto: DAZ-Državni arhiv u Zagrebu
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Srpanj 07, 2011, 09:43:16 »


Mertvi meseca ožujka


Zagreb - Jurjevska ulica

3. ožujka 1838
- Ivan Valsechi, prostak u c. kr. peš. reg. barona Gepperta, k. v., 22 g. s., (u c. kr. vojničkoj bolnici)
 
6. ožujka 1838
- Eduard Graff, zlatar i srebrenar, k. v., 32 g. s., (u Dugoj ulici)

6. ožujka 1838
- Josip Gorašić, pograbnik, k. v., 45 g. s., (u Jurjevskoj ulici)
- Ana Rabeck, sluškinja, k. v., 16 g. s., (u Dolnjoj ulici)
- Magdalena Pleffica, sluškinja, k. v., 38 g. s., (na potoku)

8. ožujka 1838
- Mihalja Pavlović, čizmar, kći Barbara, k. v., 2 g. s., ( u Laškoj ulici)

10. ožujka 1838
- Franja Salomonka, pralja, k. v., 25 g. s., (na potoku)

12. ožujka 1838
- Anton Šaluga, drvodelac, k. v., 48 g. s., (u varoškoj kući za uboge)

13. ožujka 1838
- Kašpar Voimacher, klobučarski detić, k. v., 58 g. s., (u Dolnjoj ulici)

14. ožujka 1838
- Andrija Vallena, prostak u c. kr. peš. reg. barona Gepperta, k. v., 24 g. s., (u c. kr. vojničkoj bolnici)

15. ožujka 1838
- Josip Horvat, mlinar, k. v., 46 g. s., (u Laškoj ulici)
- Dorotea Kuffegica, težakinja, k. v., 40 g. s., (u Novoj ulici)

16. ožujka 1838
- Gjura Božića, žnorara, supruga Katarina, k. v., 40 g. s., (u Laškoj ulici)

17. ožujka 1838
- Ana Mohovićka, služkinja, k. v., 40 g. s., (kod Milosrdne bratje)
- Ivan Negri, prostak u c. kr. peš. reg. barona Gepperta, k. v., 25 g. s., (u c. kr. vojničkoj bolnici)

19. ožujka 1838
- Ivan Vollak, težak, k. v., 45 g. s., (kod Milosrdne bratje)
- Martin Horvatić, težak, k. v., 42 g. s., (u Marovskoj ulici)
- Klara Anreiterica, kapitanska udova, 85. G. s., (u Petrinskoj ulici)

20. ožujka 1838
- Ivan Kos, prostak u c. kr. peš. reg. Nadvojvode Leopolda, k. v., 44 g. s., (u c. kr. vojničkoj bolnici)
- Franjo Pavčec, bogoslovac, 18 g. s., (u Episkopskom seminištu)


Zagreb – Jurjevsko groblje

Tekst: Ilirske narodne novine, 31. ožujka 1838.
Foto: DAZ-Zagrebačko arhivističko društvo
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Travanj 21, 2014, 21:52:29 »


Vjekovi stvaraju hrvatsku metropolu

VI. Ciene i mjere staroga Grecha

Kako i danas, tako je i u dalekome srednjem vieku, životno zadovoljstvo bilo ovisno o cienama, dobroj mjeri i mogućnosti zarade. Tako znamo da je magistrat pomno pazio na ciene, vage, mjere, pa i na svježinu one robe, koja se proizvodila u njegovim štacunima i na trgovima.

Dogodilo se ipak, da je koji trgovac krivo mjerio ili vagao ili prodavao nezdravu robu. Takav je trgovac izgubio svu zalihu protuzakonito prodavane robe.

Pojedine mjere bile su providjene i gradskim pečatom, pa se tako žito i vino mjerilo na kablove, a ti su kablovi bili točno odmjereni po onom kamenom kablu, koji se čuvao u gradskom magistratu.

Za vino je važila mjera jednog polića ili pinte, ali ako je ta posuda bila kriva ili nedostatno popunjena, gradsko poglavarstvo je robu zapljenilo.

Da se ciene ne popnu do neizdrživih visina a naročito za široke krugove potrebnih vrsta robe, bilo je striktno odredjeno, da trgovac na funti ulja ne smije imati više zarade od dvs denara, a proda li se ipak skuplje, ostat će bez ulja.

Strogo se pazilo na gradske hljebarice, koje su na jednom kablu brašna smjele imati samo 40 dinarah zarade, a ako su imale i vlastitu peć, morale su osim hljeba peći i perece i to dvanest za jedan denar. Nisu li se držale te odredbe, bile su globljene sa šestdeset denara globe.

Svaki šoštar, postolar, radio je veće radničke čizme za osamnaest denara, a par manjih za četrnaest i ako se služio višim cienama i za to se doznalo, morao je platiti globu.

Dakako da je i skupih čizama bilo, ukrašenih na razne načine, ali takva se roba smatrala luksuznom i nije podpadala pod magistratski nadzor.

Dogadjalo se ono isto, što se dogadjalo i danas da su i gradske vlasti budno pazile na to, da se siromašnim slojevima omogući i olakša dobava robe.

Tako su bile odredjene i ciene za popravke razne obuće, pa i ciene za lončarske proizvode, a naročito za zemljene vrčiće, peharce, koji su krčmarima služile kao što danas služe staklene čašice.

Pogledamo li koji starinski crtež ili čitamo li prizore iz onodobnog života, naći ćemo u malim gostionicama uviek vrčiće, dok se s kristalom susrećemo samo u razkošnim dvorovima i palačama.

Da gradjani izravno podmire svoje potrebe od seljaka ili savskih ribara, bili su zabranjeni takozvani prekupci, koji su samo povisivali ciene, pa ako se ipak pronašao koji prekupac, magistarski su ljudi zaplienili takovu robu.

Kako se u ono vrieme prodavalo kod kuće tkano platno, tu je postojala takva odredba, da štacunar, kramar ili krojač nije smio prije podneva kupiti platno, dok nisu bile pokrivene domaće potrebe. Prodavačice kruha i soli nisu smjele presti ni tkati pokraj svojih štandova da se sa odpatcima kudelje ne okuži hrana, a ako se koja od njih ipak ogriešila, plaćala je prvi put 60 denara, drugi put pet pensa globe, a treći put joj je zaplienjena čitava roba.

Kako je grad imao znatan broj trgovaca i rukotvoraca nema sumnje da je i poslovni promet bio tolik, da nije bilo nezaposlenih pogotovo tim više što su izmedju gradskih zidina mogli živjeti samo gradjani grada Grecha i njihovi kalfe, šegrti i služinčad.

U gradskim zapisnicima nalazimo ove obrtnike:

-   cipelare,
-   hlebopeke,
-   iglare,
-   kipare,
-   klobučare,
-   lokotare,
-   mošnjare,
-   nožare,
-   ostrugare,
-   pivare,
-   poplatare,
-   riznare (krojač za riza-haljine),
-   rogožare,
-   strelare,
-   tačkare,
-   tulare,
-   viščare i
-   vuzdare.

Ako pomnije pročitamo te razne obrte, onda dobivamo i jasnu sliku da je Grech podmirivao i mnoge vojničke potrebe.

Dalje nam Tkalčić spominje i
-   užare,
-   zlatare,
-   brijače,
-   mesare,
-   tesare,
-   gumbare,
-   cestare (meštare koji su pravili mačeve),
-   kamenare,
-   lončare,
-   mlinare,
-   krznare,
-   sapunare,
-   suknare,
-   ribare,
-   sedlare,
-   stolare, l
-   učare (koji su pravili vojničke lukove),
-   postolare,
-   svjećare,
-   zvonoljevce i
-   tkalce.

U kratko, imali smo sve one zanate kakove nalazimo i kod najznamenitijih gradova za ono vrieme, a da su svi vriedni meštari mogli obstojati, dobivamo i dalje dokaz da je Grech bio ne samo znamenito vić i veoma napredno privredno središte.

Svaki je takav meštar morao da stekne i gradjansko pravo, a takove se postizavalo prije svega i time što je kupio nekretnine na gradskom području.

Time se prije svega mislilo na to, da novi gradjanin ne padne zbog siromaštva na teret gradske obćine.

Ali ako je tkogod stekao gradjansko pravo i nakon toga osiromašio, onda se magistrat ipak pobrinu za njegovo uzdržavanje, pak je postojala i gradska ubožnica i zaklada od raznih globa, baština i dobrovoljnih zapisa.

Hrvatski Krugoval
Zagreb, 1. studenoga 1942., broj 44
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!