CRO-eu.com
Svibanj 20, 2019, 06:39:56 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Trgovački ugovor  (Posjeta: 3499 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Rujan 11, 2012, 23:26:34 »


Trgovački ugovor Republike Mletačke
sklopljen sa knezovi senjskimi godine 1408. i 1455.

Repubiika mletačka biaše na velikom glasu u sriednjem vieku radi prostrane trgovine, koju tjeraše gotovo sa svimi onda poznatimi zemljami i narodi. Prostranost mletačke trgovine zabilježena je u nebrojenih trgovačkih s raznimi obćinami i narodi utanačenih ugovorih, koji većom stranom jošte neizdani, u arkivih zakopani leže 1); s toga nije za sada jošte probitačno, pustiti se su svestrano razmatranje trgovačkih odnošajah republike mletačke napram jugoslavenskim zemljam, premda bi to bio znameniti prinesak za jugoslavensku povjestnicu.

Na istočnoj obali jadranskoga mora, od Kvarnera do arbanaške granice, bijahu prva skladišta mletačke trgovine, koja se ovdje stjecaše radi množine sigurnih lukah, šumah i plodninah susjednih zemaljah. Gdje im za rukom nepodje krilatog lava namjestiti, tu si ugovori nastojaše trgovinu posvojiti.

Istrija i Dalmacija davaše njim ulje, vino, voće, blago i sol, toli znameniti moment u historiji mletačke trgovine, a gore za onda šumami obrasle lies za brodove. K tomu bijahu im dalmatinski otoci škveri za brodovlje, a ribarstvom moru vični žitelji sjemeništem za mornarstvo.

Od istočnih obalah jadranskoga mora zavedoše uredni promet po kopnu med Adrijom i obalami crnog mora, prokrčivši si put u Podunavlje i njegove plodne krajeve.

Kao što Mletci, imade gotovo svako poveće mjesto današnjega hrvatsko-dalmatinskoga Primorja već svojim položajem, koje više koje manje, znamenitu s družtvenim životom uzko spojenu trgovačku povjestnicu, nam nepoznatu; jer je dotično gradivo žalibože većom stranom izginulo, a stranom jošte nepoznato. Medju gradovi hrvatskoga primorja bijaše Senj po položaju i kršovitoj okolici jedan od znamenitijih pomorskih gradovah za trgovinu, koju tjeraše ne samo sa susjednimi predjeli, već po čitavih obalah mora jadranskoga 2), a osobito sa mletačkom trgovačkom republikom. U Senju nahodimo na početku 14. stoljeća mletačkog konsula 3),' da brani i promiče trgovačke interese; radi česa takodjer ugovori mletačka republika sa gospodari Senja koristni trgovački ugovor.

Podležni trgovački ugovor sklopi republika mletačka sa knezovi senjskimi, bez dvojbe Frankopani, a po godinah sudeć valjda s knezom Nikolom i sa sinovi mu Ivanom i Nikolom. Mi  ga odkrismo u arkivu zadarskom; propisan je u prvoj knjizi, tako zvanoj libro di ducali e terminazioni 4) od godine 1409-1457., pisan na koži u drugoj polovini 15. stoljeća, svakojako pred godinom 1471., kojom godinom pade Senj pod ugarsku vlast 5). Pošto Zadar a potom ini dalmatinski gradovi na početku 15. stoljeća pod Mletke padoše, bude valjda medju ostalimi naredbami republike mletačke i ovaj trgovački ugovor obćini zadarskoj znanja i ravnanja radi priobćen, a od dotičnoga poglavarstva u spomenutu knjigu nemarno prepisan.

Dva su različita ugovora: .prvi od god. 1408. je u mletačko-talijanskom, a drugi od godine 1455. u latinskom jeziku napisan. Ta nedosljednost u jeziku porodi u prvi mah njeku sumnju glede istinitosti stvari, da je kašniji ugovor u latinskom a prijašnji u talijanskom jeziku napisan, što bi obratno imalo biti. Te sumnje nestaje, ako se u obzir uzmu rieči u napisu ugovora od god. 1455., gdje se veli: "capitula ooncessa de tempore in tempus"; po glasu kojih riečih izvadjamo, da je ugovor od god. 1455. možda jedno stoljeće prije ugovora od god. 1408. učinjen, kad se jošte, u Mletcih latinski obično pisalo, te je godine 1455. na novo potvrdjen. Oba ugovora smatrati se imaju za odlučnu cielost. Ugovor bo od god. 1408.zsadržaje mletačku povlast neograničene gotovo trgovine u zemlji Frankopanah, što si je valjda samo mletačko vieće odkrojilo, te svomu konsulu u Senju ravnanja radi priobćilo. Ugovor pak od god. 1455. povlašćuje knezovske ljude trgovati izvan njihove domovine. Ovaj posljednji ugovor je u njekom podaničkom duhu sastavljen, te znamenito ograničuje knezovsku trgovinu, što se inače tumačiti neda, van da Mletčani Frankopane za vazale smatrahu, te si u njihovoj zemlji, uz platu neznatne carine, na neograničenu trgovinu i gospodski život pravo prisvajahu.

Iz ugovora od god. 1408. vidi se, kakovu su robu Mletčani u knezovu zemlju preko Senja uvažali a kakovu izvažali. Izim toga spominju se četiri carinska mjesta:

-   vrata senjska,
-   Vratnik,
-   Brinje i
-   Modruš,

te se točno naznačuje, koja roba je od plaćanja carine slobodna, a od koje i koliko se plaćati ima. Druga polovica dotičnog ugovora radi o trgovanju s Modrušem, koje mjesto bijaše Mletčanom za trgovinu važno, te su ovdje po svoj prilici namieravali trgovačku naselbinu ustanoviti.

Mletčanin i mletački gradjanin živući u knezovoj zemlji prost je od svake daće, tereta i robote, plaća samo običnu carinu. Od robe, koja se iz Senja u Mletke vozi, neplaća se u obće ništa; napose pak od žita po staru 10 soldah i 8 malih, od blaga po glavi 4 solda, a od konjah desetina njihove vriednote. Od drvlja 6) plaća se 5 po stotinah, a od ostale robe, koja se iz zemlje knezove vozi u Mletke, plaća se jedan i jedančetvrt dukata po stotini. Svaki mletački brod je prost od lukarine, ako bi pak krcao vesla, plati 15 po stotinah 7).

Od robe, koja se vozi u Brinje i Modruš za domaću porabu, neplati se na vratih senjskih ništa; od papra, pamučne tkanine i ine robe plati se na Vratniku i Brinju 10 soldah. Od svake stvari, koja se vozi u Senj, te se ondje proda, plati se, ako se s trgovanom 8) inače nepogodi, desetina. Od vina običnog plati se 1,5, od malvasijskog 4, a od romanjskog 2 solda po staru . Od željeza i inih kovinah, što se iz Mletkah vozi u Senj, neplati se ništa; od prostog sukna na vratih senjskih jedan groš ili 32 mala. Od svake robe platiše u Brinju 20 soldah i 2 mala, a u Modrušu četerdesetinu od onoga, što robe u Mletcih stoje.

______________
1 Tafel und Thomas: Urkunden zur Handelsgeschichte der Republik Venedig 3 Teile, herausgegeben von der historischen Commission der kais. Akademie der Wissenschaften, Wien 1856, obziru se najvećma na Carigrad i istok i dopiru jedva do 14. vieka.
2 U arkivu dubrovačkom nalazi se listina od god. 1248. sa nadpisom "Pax cum Segnia". Senjani ugovoriše mir s obćinom dubrovačkom: "de omnibuis iniuriis, maleficiis, contumeliis, quos alter alteri uerbis et factis inter se ad invicem intulissent et de rubaria, quam nostriq homines uestrisq fecissent."
3 Gl. Leptir za gad. 1860, str. 148
4 Knjige "de ducali e terminazioni", u kojih su pobilježene naredbe duždah mletačkih, jesu u arkivu zadarskom samo tri: prva od god. 1409-1457., druga od godine 1457-1487 , i treća od god. 1547-1556. Da je takovih više imalo biti, za to nam jamči prekinuti savez u godinah medju drugom i trećom knjigom i index (Indice de ducali dall' anno 1409-1622) iz kasnije dobe, naznačivajući sadržaj dotičnih knjigah do god. 1622.
5 Gl. Leptir za god, 1860, str. 154.
6 U prvoj knjigi di ducali, naredba od 2. svibnja 1421 "che da Segna
si possero estrar legnami"./da se iz Senja može izvoziti drvo/MD/
7 Po glasu naredbe od godine 1503. "da Segna si possino estrar legnami proibiti"/da iz Senja izvoženje drveta može biti zabranjeno/MD/ (Index lib. IV. de anno 1502-1547).
8 Rieč trgovan znači po svoj prilici zakupnika carine.

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Rujan 11, 2012, 23:27:10 »


Ako bi Mletčani i mletački gradjani stanovali u Modrušu i njegovom kotaru, prosti su od svakoga tereta, robote i od svake daće, te slobodno mogu voziti svoju robu u Mletke. Od dinjah i narančah (?), što idu iz Mletkah za prodaju u Senj i u Modruš, plati se po bačvi na vratih senjskih 32 mala, isto na Vratniku, u Brinju pak 10 soldah a u Modrušu četrdesetina.

Mletački trgovci živući u Zagrebu ili drugdje, prolazeć s robom putem Modruša u Senj i dalje, neplate u Senju ništa, samo u Modrušu od četrdeset po jedan; natrag ju vozeć plate samo za osobu 5 soldah u Brinju, jedan na Vratniku a jedan na vratih senjskih; ako robu proda u Senju, plati, ako se trgovanom nepogodi, desetinu.

Ako bi jedna stranka u zemlji druge ili ova u zemlji one koju znamenitiju povlasticu uživala, neg što se u ovom ugovoru navadja, tada ima dotična stranka upitnu povlasticu točno držati.

Da li je ovaj ugovor vezao ugarske kraljeve, pošto Senj - vrata za ulaz i-izlaz trgovinah - pade god. 1471. pod ugarsku vlast to neznamo.

Kako su Mletčani u zemlji knezovoj slobodni razvoj trgovine ograničavali, to se uvidjeti može iz sadržaja ugovora od godine 1455.

Prva točka dotičnog ugovora nije samo netočno izražena, pače ponješto krnjava, jerbo rieči: "alie mercationes extrahi non possint", ako prepisatelj nije što izpustio, nenapominju, koje robe izvažati je dopušteno, a koje zabranjeno; dopušteno bijaše valjda samo one, koje se proizvadjaju u zemlji, ili one niže naznačeno, zabranjeno pak valjda one proizvode izvažati, kojih imade u mletačkih zemaljah u izobilju. Po tom se napominje, da knezovi ljudi mogu samo na mletačkih brodovih voziti vino za domaću porabu iz Dalmacije, Istrije, Pulje i Marke, providjeni posebnim pismom, pečatom olovnim pečatanim, u kojem se točno naznačiti ima broj lagvah.

Pod istimi uvjeti mogoše voziti žito, brašno i ulje. Ako bi zapovjednik ili vlastnik broda dotične naredbe prekršio, ima biti brodarskog zapovjedničtva lišen i jednom godinom težke tamnice kažnjen.

Senjani mogu na svojih brodovih voziti svoju robu u krajeve mletačke, a natrag u Senj samo proizvode mletačkih zemaljah; marhu i naseljeno meso mogoše voziti kud njim drago.

Krčani mogu na svojih brodovih takodjer voziti kud njim volja marhu i svoje domaće proizvode. Knezovi senjski i njihovi ljudi mogu za porabu domaću voziti sir , luk , naranče i ino voće. Ako bi budi senjski, budi krčki brodovi izvažali ili uvažali drugu robu, nego što je u točkah naznačena, bude kao zabranjena oteta.

Po glasu ovih točkah bijaše senjsko-krčkim knezovom i njihovim ljudem zabranjena mnogo koristnija posredna trgovina, buduć im dopušteno bijaše izvažati samo domaće proizvoda, a robe samo mletačkih zemaljah uvažati.

Kako dugo se knezovi i njihovi ljudi ovih naredbah držaše - to nam nije poznato.

Prof. dr. Petar Matković
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 1. lipnja 1863
________________

-   utančati ✧ u- + mađ. tanacs: savjet dogovorno utvrditi pojedinosti; dogovoriti se, ugovoriti
-   škver✧ mlet. squero ← grč. eskharion: ognjište, radilište > brodogradilište
-   vazal ✧ srlat. vassallus ← kelt. *vassus: sluga
1.   feudalni podanik koji je od seniora dobivao posjed, a obvezivao se na vjernost i na pomoć u ratu
2.   onaj koji ne djeluje samostalno, podčinjena osoba ovisna o čijim uputama ili naredbama, obvezna na poslušnost; podložnik, slugan
-   lukarina pogranična carina kao cestarina, mostarina
Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju
-   soldo m. soldi/ od solidus/ mletački novčić > http://de.wikipedia.org/wiki/Soldo

Mletački novčić ✧ 2 solda - "Mletačka Republika Dalmacija i Albanija"

-   malvasijskog ✧ bijelo vino iz Istre "Malvazija", po grčkoj luci poznatoj za eksport vinom
http://sh.wikipedia.org/wiki/Monemvasija
http://de.wikipedia.org/wiki/Malvasia_Istriana
-   Star ✧ venecijanska mjera  Za sol "star" je imao 2 vagana, ili "star" za ulje oko 62,5 l/1 star je oko 31,25 l//MD/

Težina (volumen za žito) : 1 vagan požunski = 16 mjerova = 64 holbe = 7/8 bečkog vagana Vagan = 62,5, 1 vagan pšenice = 45 kg, 1 vagan kukuruza = 33,6 kg, 1 vagan raži = 42,5, 1 vagan zobi = 25,2, 1 star (staio) tršćanski = 1,375 ... donjoaustr. vagana = 86 litara
Rudolf Bićanić: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750 - 1860)
http://www.istarski-rjecnik.com/
-   lagva ✧ njem. Lägel: bačvica
-   marha ✧ mađ. ← stvnjem. mariha > stoka, marva
-   Kȑčanin m. Krčani ✧stanovnik otoka Krka

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!