CRO-eu.com
Prosinac 08, 2019, 02:03:30 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Kloštar Ivanić  (Posjeta: 7073 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Studeni 12, 2010, 20:42:01 »


Kloštar Ivanić - Povijesni pupak zapadne Moslavine

Crkveni toranj u Kloštru
osnovica za katastarsku rzmjeru



Klikni za uvećani prikaz

Sređujući vlasničke odnose Austrrja je još od početka 19. stoljeća počela pripreme za geodetsku katastarsku izmjeru teritorija cijele monarhije, pa tako Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Za taj zahtjevan posao glavni trigonometrijski reperi određeni su u Beču, Ljubljani i Budimpešti. Uz te središnje točke ili orijentire, trebalo je postaviti i repere na pojedinim užim regijama.

Za područje Hrvatske i Slavonije, prema odluci još iz 1817 godine, određen je toranj crkve Sv Ivana Krstitelja visok 69 metara. Toranj se vidi iz mnogih susjednih točaka te je mogao idealno poslužiti kao polazište trigonometrijske mreže U odnosu na tu glavnu točku trebalo je odrediti i tzv. susjedno ekscentrično geodetsko stajalište Za toranj samostanske crkve takva je točka postavljena na starom sajmištu u Kloštar lvaniću - to je masivni stup s metalnim središtem, koji se tamo nalazi i danas. Najveći dio katastarske izmjere Kraljevine Hrvatske i Slavonije obavljen je tek tijekom druge polovlce 19. stoljeća.


Klikni za uvećani prikaz

POGLED S TORNJA NA TORANJ S visokog tornja crkve Sv Ivana Krstitelja pogled puca na cijeli Kloštar i njegovu župnu crkvu Blažene Djevice Marije

Smješten samo četrdesetak kilometara istočno od Zagreba, Kloštar Ivanić je povijesno središte zapadne Moslavine U prvim srednjovjekovnim dokumentima, a to znači od 13 stoljeća (pa i onim kasnije iz sljedeća otprilike tri vijeka), kada se spominje naselje Ivanć - misli se zapravo na Kloštar Ivanić. Ivanić Grad smješten na Lonji, tek kasmje preuzima gospodarsku i demografsku dominaciju. Danas je Kloštar Ivanić sjedište istoimene općine koja ima nesto više od 6000 stanovmka od kojih u općinskom središtu živi gotovo 3600 osoba.

Zahvaljujući svojem dominantnom položaju na nešto uzdignutim obroncima brežuljaka zapadne Moslavine (Kloštar Ivanić nalazi se na 159, a Ivanić Grad na 101 metar nad morem), tu ne samo da se stacioniralo glavno crkveno središte biskupskog posjeda, nego i sjedište srednjovjekovne župe ili županije. Naime, tada se kraj između Drave i Save (srednjovjekovna Slavonlja) upravno dijelio na niz manjih županija koje su uglavnom obuhvaćale područje tada prostranih crkvenih župa (ili nekoliko njih). Tek kasnije u 16.stoljeću, zbog novog sustava obrane od Turaka koji su kraće vrijeme držali čak i Čazmu koja je u blizini glavna logistička obrambena utvrda s obrtničko trgovačkim suburbiumom postaje Ivanić Grad. Zato se nekoliko stoljeća i zvao Ivanić-tvrđa.

Kloštar lvanić je dugo bio posjed zagrebaćkih biskupa pa su tu djelovati samostani benediktinaca, premonstratenzijanaca, augustinaca te od 1635. i franjevaca. U novije vrijeme tu je i samostan Sestara bosonogih karmelićanki.


Klikni za uvećani prikaz
 
PRIMOPREDAJA Franjevci su se iz svog samostana u sklopu crkve Sv. Ivana Krstitelja 1997. preselili u novosagrađenu župnu crkvu, a staru su prepustili sestrama karmelićankama koje su tu osnovale karmel Sv. Male Terezije.

U kasnom srednjem i početkom novoga vijeka Kloštar Ivanić razvio se u naselje čijim su gospodarskim i demografskim razvojem dominirali crkveni redovi i katolička Župa. Dakle, to je prije svega naselje biskupovih i samostanskíh kmetova i drugih zavisnika, kasnije tek s manjim brojem slobodnjaka. U takvim uvjetima u Kloštar Ivaniću, usprkos njegovoj starosti i važnosti, nije se moglo razviti jače obrtničko-trgovačko podgrađe.


1.   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Studeni 12, 2010, 21:51:02 »


Važan biskupski posjed

S obzirom na atraktivnost geografskog područja, kontinuitet naseljenosti na području Kloštar Ivanića može se pratiti tijekom nekoliko tisuća godina. Doduše, ovo je područje još nedostatno arheološki istraženo, ali postoje mnogi prapovijesni nalazi, a među njima je najpoznatija ostava s rijetkim predmetima iz brončanoga doba (oko 11. st. pr. Kr.). Ovaj se kraj spominje već u prvim poznatim srednjovjekovnim dokumentima, kada je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav I. darovao ovdašnje posjede novoosnovanoj Zagrebačkoj biskupiji na kraju 11. stoljeća poslije Krista. Uskoro je u Kloštar Ivaniću sagrađen i biskupov ladanjski dvor.

Srednjovjekovni dokumenti govore i o tomu da je zagrebački biskup Stjepan Babonić već 1226. ovdje dao sagraditi crkvu Sv. Marije te samostan benediktinaca. Samostan i naselje spalili su Tatari 1242. , ali su već 1246. godine najvećim dijelom obnovljeni. U to doba Kloštar Ivanić očito već ima i svoje utvrde (zemljane?), kao i više slobodnjaka Zato već u 13. stolječu dobiva status poveljnog i slobodnog trgovišta (oppidum Ivanich). Tu povelju i sloboštine Kloštru potvrdio je i kralj Žigmund 1405. godine. Već u 13. stoljeću u ivanićkom samostanu nastavaju se i opatice reda Sv. Norberta ili tzv. norbertinke koje je zbog boje njihova habita narod zvao "bijelim opaticama". Ovaj red napustio je samostan u Ivaniću zbog stalnih turskih provala 1551. godine.

U Kloštar lvaniću kao vrlo važnom biskupskom posjedu, iako je bio razmjerno blizu turske granice, odvijao se intenzivan vjerski život i crkvena izgradnja. Tako biskup Luka Baratin već početkom 16. stoljeća gradi crkvu Sv. Ivana Krstitelja i prostrani samostan. U njega se 1508. godine naseljavaju franjevci koji su sve do danas odigrali iznimno važnu ulogu u životu i razvoju ovoga naselja i kraja. Franjevci, doduše, odlaze pred turskim najezdama 1544., ali se nakon mira na Žitvi 1606. situacija smiruje te se u Kloštar vraća život i crkveni razvoj. Franjevci se u Kloštar vraćaju 1639. godine, u vrijeme biskupa Benedikta Vinkovića i tu ostaju sve do današnjih dana. Zagrebački biskup imao je na području Kloštra svoje posjede sve do 1770., kada carica Marija Terezija i ovaj kraj pripaja u sustav vojne granice. Naselje je pod vojnom upravom ostalo sve do 1803., kada se vraća pod jurisdikciju hrvatskoga bana, odnosno civilne Hrvatske.

U gravitacijskoj zoni Zagreba

Kloštar Ivanić postaje općinsko središte već od 1873., a nakon mnogih promjena teritorijalnog ustroja sjedište općine vraća se ponovno tek 1993. godine (najprije u sastavu Sisačko-moslavačke, a danas u Zagrebačkoj županiji). Općina Kloštar Ivanić nalazi se najvećim dijelom u području niskih poloja Lonje na zapadu i Glogovnice na istoku s tipičnim holocenim reljefom male energije. Prema jugu i osobito jugoistoku, gdje se nalazi i Kloštar Ivanić te šumsko područje Brdine i Marča, proteže se pobrđe zapadne Moslavine. Lonja i Glogovnica teku u niskom poloju na oko 102 do 104, a pobrde dosiže i do 188 metara nadmorske visine.

Od sjeverozapada prema jugoistoku reljef se uzdiže pa se mogu pratiti i relikti niskih riječnih holocenih terasa te na kontaktu prema pobrđu i starije würmske terase. Prema kvaliteti tla, kao i ekonomskoj i prometnoj razvijenosti, najvažniji dio općine je upravo ovo kontaktno područje, na kojem središnju poziciju zauzima Kloštar Ivanić. S obzirom na takve prirodne karakteristike te tipičnu panonsku kontinentalnu klimu, u općini Kloštar Ivanić tradicionalno dominira poljoprivreda. Od ratarskih grana posebno je važan uzgoj žitarica, ali i voćarstvo, te na obroncima vinogradarstvo.


2.   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Studeni 12, 2010, 22:00:45 »


Napretkom podrumarstva ovo se vínorodno pobrđe tek u najnovije vrijeme uključuje u vinsku kartu Hrvatske. Značajnu tradiciju ima i obrt te trgovina i manufaktura. Poznata je tradicija mlinarstva, proizvodnja octa i bezalkoholnih pića, zatim nekadašnje svilarstvo te ciglane na nalazištima pleistocenih glina.U posljednjih pola stoljeća i za područje Kloštra od posebne su važnosti nalazišta nafte i zemnoga plina, koja se nastavljaju i prema Ivanić Gradu i dalje na jugoistok.


Klikni za uvećani prikaz

ZELENO-ŽUTE KLACKALICE Veliko bogatstvo ovoga kraja predstavljaju nalazišta nafte i zemnog plina. Njihalíce iz tla svakodnevno, neumorno crpe naftu, što srećom ne ugrožava prirodu jer se nafta prerađuje negdje drugdje.

Za razvoj zapadne Moslavine od nnajvećeg je ekonomskog i demografskog značenja blizina Zagreba. To je kraj koji se izravno nalazi u zagrebačkoj gravitaciskoj zoni, što je usmjerilo dnevne i stalne migracije prema zapadu. Važnu ulogu ima i blizina radnih mjesta u susjednom Ivanić Gradu, a taj je kraj praktički izvan dometa gravitacijske zone Siska. Vrlo je važan prometni položaj Kloštar Ivanića koji se nalazi na transverzalnom prometnom koridoru, na poveznici bjelovarskoga kraja prema Podravini, odnosno autocesti Zagreb - Slavonski Brod.


Klikni za uvećani prikaz

Općina Kloštar Ivanić ima površinu od oko 78 km2  te 6038 stanovmka što znači da je prosječna naseljenost oko 76 st/km2 gotovo u prosjeku Hrvatske. Većina stanovmka živi u središtu općine a ostalih deset naselja općine ima između 150 i 400 stanovnika. Za ta naselja karakteristična je tradicionalna, autarkična poljoprivredna proizvodnja, uz inovacije koje dolaze tek u najnovije vrijeme.

To su naselja

Bešlinec,
Čemernica,
Lonjska,
Donja Obreška,
Gornja Obreška,
Križci,
Lipovec Lonjski,
Predavec,
Sobočani,
Stara Marča i
Ščapovec.

Biološka i gospodarska struktura stanovništva bitno se ne razlikuje od prosjeka Hrvatske. Natalitet je u većini naselja niži od mortaliteta, oko 41 posto stanovništva starijih od 15 godina nema završenu osmogodišnju školu, napreduje nezadrživi proces senilizacije ili starenja, a u primarnom sektoru radi sve manje ljudi (samo oko 17 posto).

Vrijedan samostanski komples

Smatra se da je veliki kompjeks samostana i crkve Sv. Ivana Kristitelja u Kloštaru Ivaniću sagrađen u osnovi u kasnogotičkom slogu posve na početku 16. stoljeća u vrijeme zagrebačkog biskupa Luke Baratinca. Tu se 1508. useljavaju franjevci. Ovaj crkveni kompleks nekoliko puta je stradao, ali je uvijek obnavljan. Jedno vrijeme vojnokrajiška vojska koristila je samostan i kao skladište baruta i oružja, a crkva je praktički srušena tijekom Drugoga svjetskog rata (1944.). Ipak, do danas je obnovljen veličanstveni zvonik koji dominira krajem te dio lađe. Nakon 1991. obnovljeno je i reprezentativno zdanje samostana. U gotičkom svetištu crkve Sv. Ivana Kristitelja očuvane su lijepo oblikovane gotičke konzole. Dio kompleksa je barokiziran tijekom 18. stoljeća, a to se posebno odnosi na pokretni inventar (koji je sačuvan uglavnom u samostanu). Samostan ima uobičajem četverokutni oblik koji s jedne strane zatvara crkva. Unutarnje dvorište ili klaustar ima osobitu spomeničku-graditeljsku vrijednost. Od baroknog inventara najvredniji su sačuvani oltari te kipovi i ranobarokna propovjedaonica. U samostanu, posebno u hodnicima, očuvane su i vrijedne slike te drugi inventar. Ovdije ističemo vrijednost portreta biskupa Franje Klobušickog iz 1736., a među zlatarskim predmetima osobito su vrijedni kadionica i kalež iz 1736. godine.


3.   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Studeni 12, 2010, 22:09:17 »


U crkvi je i kamena ploča ivaničkoga kapetana K. Špišića iz 1694. godine.


Klikni za uvećani prikaz

Samostan je nakon Drugoga svjetskog rata imao različite namjene pa su tu boravili franjevci, kraće vrijeme i nekoliko braće iz samostanskog reda trapista (iz Banje Luke) te do 1977. Iz Jurišića kraj Pule dolaze sestre karmelićanke. Karmel Sv. Male Terezije u Kloštru ima vrlo strog način svakodnevnog života, bez ikakve komunikacije s vanjskim svijetom. Uskoro bi trebala biti završena i kompletna obnova lađe barokizirane gotičke crkve Sv. Ivana Kristitelja te bi cijelom samostanskom kompleksu trebao biti vraćen stari sjaj. Taj kompleks spada među najvrednije kulturno-povijesne sakralne spomenike u ovom dijelu Hrvatske.

Barokizirana župna crkva

Župna crkva Kloštar Ivanića posvećena je Blaženoj Djevici Mariji i u osnovi je romanička građevina iz 13. stoljeća, ima znatne gotičke elemente (posebno u svetištu), a najvećim je dijelom barokizirana 1759. godine. S obzirom na osobito štovanje Majke Božje u Hrvata, crkva u Kloštaru od 1757. postala je i proštenjarska. Kolone vjernika iz ovog dijela Hrvatske hodočaste u Kloštar, osobito na blagdan Velike Gospe (15. kolovoza). Župna crkva ima izduženu glavnu te pobočne lađe i kapele, kao i visok barokizirani zvornik. Vrijedan barokni namještaj potječe uglavnom iz 18. stoljeća, a najvredniji je glavni oltar, "Božji grob" i nekoliko zlatarskih predmeta.

Ova crkva i župa povjerena je 1936. samostanu, a ovdje su se nakon Drugoga svjetskog rata nastanile franjevke - sestr. Sv. Franje Asiškoga, koje su u blizini crkve sagradile samostanske zgrade. Tu je 1957. otvoren i novicijat, gdje se mlade sestre franjevke pripremaju za redovničku službu.

Neprocjenjivo blago knjižnica i arhiva

Posebna vrijednost franjevačkog samostana je knjižnica koja se ovdje čuva i dopunjuje već više od 360 godina. Uz knjižnicu se nalazi i arhiv, što sve zajedno čini neprocjenjivo kulturno blago. Danas knjižnica broji 3638 knjiga i primjerno je uređena. Ima mnogo starih i rijetkih knjiga, među kojima i original spjeva "Adrianskog mora sirena" Petra Zrinskog iz 1660. Posebno je vrijedan arhiv sa starim poveljama i drugim dokumentacijom, a većina ih je iz razdoblja od početka 16. do 19. stoljeća. Od rukopisnih knjiga osobitu vrijednost ima kronika samostana u tri knjige te stare matične knjige rođenih, umrilih i vjenčanih još od 1659. godine. Najstarija isprava u arhivu je povelja Grgura Frankopana, izdana na latinskom jeziku 1501. godine.


Klikni za uvećani prikaz

U središtu Kloštara nalazi se i seoski središnji zdenac sa  zanimljivom nadzemnom arhitekturom. U osnoovi je građen vjerojatno još za potrebe vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno-građevinskih spomenika te vrste u sjevernoj Hrvatskoj.

Stara ljekarna


Klikni za uvećani prikaz

Zahvaljujući franjevcima koji su gajili i medicinu i farmaciju, postoje podaci da je u samostanu postojala ljekarna već od 1670. godine - zasigurno najstarija u ovom dijelu Hrvatske.

Od 1725. čuva se popis franjevaca ljekarnika i ranarnika. Samostanska ljekarna dobiva 1742. godine status javne ustanove pa uvelike služi u razvoju zdravstvene zaštite naroda. To je bilo vrlo važno jer je poznato da su u starim vremenima harale mnoge epidemije i bolesti.

Godine 1811. u središtu Kloštra sagrađena je posebna historicistička zgrada za ljekarnu, koja postoji i danas. U jednom dijelu zgrade postojali su laboratoriji, a u drugom su stanovali ljekarnici. Najvredniji inventar stare ljekarne ostao je sačuvan u samostanu - akvarij, herbarij, knjižnica te ljekarnički pribor iz 18. i 19. stoljeća.

Od 1931. do 1943. ljekarnu je držao privatni ljekarnik Drago Šipuš, a potom prelazi u društveno vlasništvo. Danas je to staro zadnje u lošem stanju te vapi za obnovom.


4.   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Studeni 12, 2010, 22:15:34 »



Klikni za uvećani prikaz

BAROKNA RASKOŠ Kompletan barokni inventar u župnoj crkvi Sv. Marije potpuno je sačuvan i obnovljen. Uz niz od osam oltara ističe se propovjedaonica, prijenosni tron Majke Božje, krstionica, orgulje, "Božji grob" te kamena pieta.


Klikni za uvećani prikaz

U DRUŠTVU INKUNABULA Župnik i gvardijan fra Josip Vrbanac, listajući dio glazbene zbirke, objašnjava da je crkva rano shvatila važnost skupljanja arhivske građe pa knjižnica i arhiv franjevačkog samostana sadrže veliko bogatstvo knjiga, spisa i isprava

Seoski turizam i posavski konji


Klikni za uvećani prikaz

Vađenje nafte i zemnog plina na sreću ne ugrožava prirodnu ravnotežu i krajolik u ovom kraju pa su se polako počeli razvijati inicijativni oblici seoskog i sličnog turizma. Osim zdrave hrane, čiste prirode i svježeg zraka, ovaj kraj nudi i mnogo više. To su slikovite narodne nošnje, stara arhitektura, tamburaška glazba, branje gljiva i sportski ribolov, šetnja šumama Marče koja je zaštićena kao prirodni krajobraz.


Klikni za uvećani prikaz

Posebnu vrijednost ima autohotni konj posavac. Na Ivanje, 24. lipnja, kada se slavi Dan općine Kloštar Ibanić, organizira se slikovita povorka posavinskih konja i zaprega. Na oko 220 hektara kloštarivaničkih pašnjaka danas pase više od 200 grla posavavskih konja. Konji borave na otvorenome, bez veće kontrole, od proljeća do jeseni. Za njih su iskopani posebni bunari i postavljeni đermovi. Nekad je posavac vukao "konjski" tramvaj u Zagrebu, Beču ili Budimpešti, a danas je turistička atrakcija.


Klikni za uvećani prikaz

POSAVAC - OD MILJA Hrvatski posavski konj autohtona je pasmina koju karakterizira radišnost, okretnost, poslušnost i plemenitost za ovdašnje uzgajivače oni su od neprocjenjive vrijednosti.

Ovdje ima uvijeta i za lovni turizam. U niskim polojima Lonje i Glogovnice, u šumama Marče i Brdina, pravo je bogastvo divljači, i to posebno zečeva, fazana, patki, prepelica, šljuka, srna, jelena i divljih svinja. Za lovno gospodarstvo uglavnom se brinu lovačka društva Srndić i Lipa. Osobito se čuvaju i ugrožene životinjske vrste, poput crnih roda, orla štekovca, bijelog labuda itd.

Tekst: Jelena Lončar
Fotografije: Romeo Ibrišević

5.   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!