CRO-eu.com
Travanj 20, 2019, 14:34:36 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Vijesti iz prošlosti  (Posjeta: 5329 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Listopad 30, 2010, 01:20:05 »


Zabranjen uvoz oružja u Hrvatsku

11. kolovoza 1876.

Neki riečki trgovac naručio je ovih dana u Beču revolver; na mjesto revolvera dobije od bečkoga trgovca odgovor, da mu ga nesmije slati, pošto je redarstveno zabranjen promet oružjem s našim krajevi.

Primorac
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Travanj 03, 2011, 01:26:00 »


Marija Zlamal rođ. Hermann * 1873 

 
Marija supruga Ambrosa Zlamal

Početkom svibnja govorilo se po Zagrebu mnogo o krivotvoritelju banaka Zlamalu i njegovoj supruzi, koja ih je razpačavala. Na 8. svibnja 1904. obaviestilo je bečko redarstvo zagrebačku policiju, da je zatvorilo suprugu zagrebačkoga litografa Zlamala u društvu trojice ortaka Leopolda, Hermana i Ernesta Liebela, koji su razpačavali krivotvorene banke po 100 kruna.

Naše redarstvo pošlo je u stan Zlamala i našlo je tamo stroj za pravljenje novaca i 20 krivotvorenih banaka. Krivotvorine su tako vješto izvedene, da se ne mogu razpoznati prostim okom. Gospodja ima 31 godinu.

Herman Liebl upoznao je Mariju Zlamal godine 1890 u Gradcu, kada je bila djevojka, te je bila njegova ljubavnica, zvala se Hartmann. Nekoliko godina poslie, upoznala je Marija svoga sadašnjega supruga Zlamala, koji je onda bio litograf kod tvrdke Somefelder. Iz Gradca preselio se je Zlamal u Zagreb, gdje je dobio mjesto u Witasekovoj tipkari, i tu je dobivao-22 forinta plače na tjedan. On se zaručio sa Marijom Hartmann, koja je imala liep kitničarski posao u Gradcu. Kada su se oženili, doniela mu je ona prištedjenih 1 000 kruna, čime je Zlamal otvorio posao. Malo je zaeluživao, jer nije imao zarade.

Slučaj je htio, da se Liebl sastao sa bivšom svojom ljububavnicom u Gradcu. Ona mu je kazala, da se udala za litografa, nu da im zlo ide. Sada je Liebl došao na misao, da bi Zlamal mogao praviti krive novce, Nakon kratkoga nagovora bila je Zlamalka sporazumna; nu njezinoga muža bilo je teže nagovoriti. Napokon je pristao. Razpačavanje krivih stotinjača preuzela su braća Liebl, a posrednica je bila gospodja Zlamalka. Ona je boravila većim dielom u Gradcu te se je u posliednje vrieme kanila posve preselit u Zagreb.


Herman Liebel, brat od Leopolda i Ernesta

Gospodja Zlamalka priznala je sve pred redarstvom. Kazala je, da su mislili razpačavati novac na mjestih, gdje je velika navela, gdje nije vremena razgledavati novac. Tako na velikih sajmovih, u igračnicah i drugdje.

Zagreb, 15. lipnja 1904
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Lipanj 16, 2011, 23:10:59 »


Novi doseljenički zakon u Americi od 01. 07. 1907.

 
Na 1. srpnja o. g. stupio je u krijepost novi doseljenički zakon, koji je posljedicom japansko-amerikanskoga spora, te ima da predsjedniku omogući isključiti japanske radnike.

Poglaviti sadržaj mu je ovaj:

Glavarina povisuje se od 2 dolara na 4; te ju mora da plati svaki doseljenik, koji stupa na tlo Sjed. država, nu za to su odgovorna samo parobrodarska društva, koja prevoze doseljenike, (t. j. ona ubiru od doseljenika). Od glavarine su oslobodjeni oni inozemci, koji samo prolaze kroz Sjed. države, zatim oni, koji su, prije nego su došli u Sjed. države, barem godinu dana boravili u Kanadi, Novom Foundlandu, Kubi i Meksiku; nadalje oni, koji dolaze sa kojeg posjeda Sjed. država i prolaznici, koji su već prije jednom pušteni bili u ovu zemlju.

Isključeni su od ustupa (ne primaju se), bedaci, ludjaci slaboumni, koji imaju padavicu, koji su zadnjih 5 godina bili umno bolesni, ili dva i više puta u životu umno bolovalí; siromasi, za koje se može unaprijed ustvrditi da će pasti na teret općinama; prosjaci od zanata; osobe koje boluju na sušici ili drugoj kojoj prelaznoj bolesti, kažnjeni zločinci; osobe koje su počinile koji zločin, usljed kojega se može tvrditi, da su ćudoredno pokvarene; mnogeženje; anarhiste; bludnice; trgovci djevojkama; nadalje radnici pod ugovorom' i sve osobe, koje su bilo iz kojeg razloga zadnju godinu dana odbijene t. j. u zemlju ne upuštene.

Nova i osobito stroga je odredba, da je doseljenička oblast ovlaštena i one osobe isključiti koje liječnik za tako slabe budi tjelesno, pronadje, da nijesu sposobne za nikoju zaslužbu i ako ne spadaju u nijedan od gore navedenih razreda. Pratioci ovakih osoba isključuju se takodjer i društvo, koje ih je amo prevezlo, mora ih opet natrag prevesti besplatno, kao i isključene osobe.

Nova je takodjer i odredba da se nijedan stranac ne smije u zemlju pustiti, kojemu je netko drugi prevoz platio, ili koji amo dolazi uz pripomoć drugih, ako nedvojbeno ne dokaže, da ne spada u nijedan od gore navedenih razreda, te da mu ni prevoz, ni vozni listovi nijesu od nijednog društva, udruge, općine, ni inozemske vlade plaćeni.

Tajniku za trgovinu i rad prepušteno je dozvoliti ili zabraniti ulaz djeci ispod 16 godina, koja se ne nalaze u pratnjí jednog, ili drugog, ili obojice raditelja.

Odredba glede inozemaca, kojima je put plaćen od drugoga ne odnosi se na one, koji samo kroz ovu zemlju prolaze. Stručno izobraženi radnici smiju se upustiti u zemlju na svaki način ako se radi o osnutku kojeg novog industrijalnog poduzeća, za koje u ovoj zemlji nema izobraženih radnika.

Glumci od zanata, umjetnici, deklamatori, pjevači, svećenici, školski učitelji, slobodni zanatlije i služinčad ne spadaju medju radnike pod ugovorom.

Parobrodarska lista ima da sadržaje slijedeće: podpuno ime; dobu, spol; da li oženjen, udana; zvanje, ili zanat; da li zna čitati i pisati; narodnost; pleme; zadnje boravište; ime naslov najbližeg rodjaka u zemlji, iz koje dolazi; iskrcalište u Sjed. državama; kamo putuje, dali ima voznu kartu do dotičnog mjesta, da li je sam platio vožnju, ili mu je plaćen put od kojeg društva, općine, vlade, ili osobe i od koga; da li ima 50 dolara, ako manje, koliko; da li putuje k rodjaku ili prijatelju; ako da, ime i potpuni naslov do tičnog; da li je već prije bio u Sjed. državama, gdje i kada; da li je bio u zatvoru, sirotinjskoj kući, ili ludnici, ili kojem drugom dobrotvornom zavodu; da li je mnogoženja; anarhista; ili pod ugovorom izričtim ili neupravnim, da posluje u Sjed. državama; da li je sakat ili hrom; ako jest, odkad i usljed čega.

Nova je takodjer odredba, da se i oni, koji iz Sjed. država natrag putuju, moraju u posebnu listinu upisati; i to potpuno ime dobu, pleme, spol, narodnost, stanovalište u Sjed. drž. zanat i vrijeme, koliko je boravio u ovoj zemlji; napokon, kamo putuje.

Izvor: Moslavački glasnik 17. kolovoza 1907.

• • •


Iseljavanje austro-ugarske Monarhije

Gotovo su nevjerojatni putovi iseljavanja iz središnje Europe – mahom na sjever i zapad. Od četiri i pol milijuna iseljenika koji u manje od pola stoljeća napuštaju Monarhiju i odlaze u Ameriku, pola milijuna ih odlazi preko Rijeke i Trsta. (Katalog Nach Amerika, Burgenländische Landesausstellung, Burg Güssing, 1992.)

Iz Rijeke u Ameriku otputovala su 17. ožujka 1903. 352 hrvatska iseljenika, a 23. i 24. ožujka još 242 iseljenika iz Like, Dalmacije i Slavonije. Sve u svemu, s nevelikog i rijetko naseljenog područja – otprilike tisuću ljudi u svega nekoliko tjedana. Sve je više vijesti o odlascima, ponajviše Primoraca, u skupinama od više desetaka ili čak koje stotine iseljenika, koji u početku najviše odlaze put – Genove.

_____________________
Koliko je naroda otišlo u Ameriku u mjesecu studenom?
Novi list, 15. I. 1903.
Promet upućuje na neravnomjerno iseljavanje iz raznih hrvatskih krajeva – gotovo osam stotina iseljenika iz samo dvije županije, prema svega 27 iz svih ostalih županija: Bjelovarsko-križevačke, Varaždinske, Ličko-krbavske, Požeške i Srijemske.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Ožujak 16, 2012, 13:51:40 »


Iseljavanje Ugarske i Hrvatske

Tijekom 1907 predložit će se i primiti u parlamentu zakonska osnova glede izseljavanja. Novi zakon sadržava stroge mjere za obuzdanje izseljavanja i teške kazne za agenta, koji obilaze sela agitirajući i potičući narod, da se seli. Kazna zatvora od 16 dana, koji propisuje današnji zakon bit će povećana na 2 godine.

Novine budno prate pitanje izseljavanja, koje u Ugarskoj premašuje svaku mjeru. U prvih osam mjeseci tekuće godine izselilo se iz Ugarske nzevši i Hrvatsku 171.000 ljudi. To je do sad nečuveno. Prošle godine (1906) kroz isto vrieme nije se izselilo ni trećina od naznačenog broja. U zadnjih sedam godina izgubila je Ugarska milijun i pol stanovnika, od kojih se najmanje dvije trećine mogu smatrivi za uvijek izgubljenim. Osobito sele iz Ugarske Slovaci, koje Mađari sustavno progone. Poznato je, da u nekih slovačkih obćinah u Ugarskoj obćinska uprava stoji n rukama žena, budući da su muški redom izselili. Takav slučaj desio se i sada u obćini bihačkog okružja, odakle se je kroz prošlu sedmicu izselilo zadnjih 200 odraslih muškaraca.

Piše: DiS, 15. 11. 1907
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Ožujak 27, 2012, 22:54:04 »


Spaljivanje zastave

Odsuda sveučilištnih građana radi spalenja mađarske zastave. Odsuđeni su

na 6 mjeseci strogog zatvora: Stjepan Radić;

na 5 mjeseci: Gjuro Balaško;

na 4 mjeseca: Vladimir Vidrić, Josip Šikutrić, Milan Dörwald, Osman Hadžić, Ivan Frank i Vladimir Frank.

Na 3 mjeseca: Ivan Dobržanski, Ante Fabrio, Dinko Fabris, Josip Henneberg, Milan Hren, Franjo Jakša, Milan Krištof, Milan Krleža, Gedeon Knežević. Milan Metalka, Milan Remetin, Stjepan Šiletić, Matija Vedriš, Franjo Urbani, Lavoslav Karan, Živko Beretić, Stjepan Car-Kurjan, Josip Dostal, Stjepan Kajba, Svetimir Korporić, Josip Krnjak, Roko Maričić, Konstantin Momirović, F. Papratović, Zvonimir Pajk, I. Stenberger, Veljko Tomić, i Krešimir Fibić.

Na 2 mjeseca: Juraj Cervar, Ante Dabčević, Zvonimir Maravić, I. Divković, Josip Belović, Franjo Bronzini, Žiga Hacker, Aleksander Horvat, Ivan Janković, Milan Heimsrl. Franjo Poljak, Vjekoslav Spiler, Zvonimir Vukelić i Franjo Kalabar.

Banovac, 23. studenog 1895
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Siječanj 16, 2013, 10:53:16 »


Čišćenje snijega u NDH

<a href="https://www.youtube.com/v/6o8OyK6KeCw?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />https://www.youtube.com/v/6o8OyK6KeCw?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">https://www.youtube.com/v/6o8OyK6KeCw?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />https://www.youtube.com/v/6o8OyK6KeCw?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #6 : Kolovoz 04, 2013, 14:46:27 »


Hrvatska

Dana 21. siječnja se je ponovo sastao sabor. Svaki put, kad kralj sazivlje koji sabor, pošalje zastupnicima posebno pismo, u kojem kralj pozdravlja zastupnike i kaže im u kratko o čem će morati raspravljati.

To kraljevo pismo zove se "ručno pismo". Zastupnici običavaju kralju odgovoriti na njegovo pismo, u kome mu kažu, što bi sve valjalo učiniti u korist naroda. Taj se odgovor naziva "adresa".

Sada baš zastupnici u zagrebačkom saboru raspravljaju, što će poručiti kralju, ali se ne mogu složiti, jedni bi htjeli ovo, a drugi ono. Rezolucionaši bi htjeli poslati kralju svoju poruku u ime hrvatskog i srpskog naroda, dok toga starčevićanci ne dozvoljavaju, veleć, da u Hrvatskoj nema Srba, nego samo Hrvata, a da zapriječe taj izraz oni obstruiraju tj. drže u saboru duge govore, o svemu i svačemu, pa tako prolazi vrijeme, dođe i sat, da se sjednica zaključi, a o "adresi" se ne može govoriti.

Ovaj čas dolaze vijesti, da će se zastupnici o "adresi" nagoditi, resolucijonaši će po svoj prilici napustiti izraz i "srpski narod", pa će adresno raspravljanje ići naprijed.

Pučki prijatelj, 21. siječnja 1907

_______

Srpstvo u Hrvatskoj je poput pijavice ili čička – ne da se otresti, nametljivo želi ostati u hrvatskom društvu.
Citat: Marica

-   Tko su bili rezolucionaši?
-   Gdje je stala politika rezolucionaša?
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #7 : Kolovoz 04, 2013, 20:47:13 »


Gospodarsko stanje u Hrvatskoj 1906/ 1907

Lanjske je godine u Hrvatskoj urodilo
-   3 milijuna i 559 hiljada kvintala * pšenice;
-   644 hiljade i 421 kvintal raži;
-   623 hiljade i 624 kvintala ječma;
-   881 hiljada i 820 kvintala zobi;
-   4 milijuna i 670 hiljada kvintala kukuruza.

Sav ratarski prirod vrijedio je 292 milijuna i 569 hiljada kruna.

Na 5316 obdržavanih sajmova dognano je
-   1 milijun 294 tisuća goveda;
-   279 tisuća konja;
-   205 tisuća ovaca;
-   1 milijun 128 tisuća svinja.

Od toga je prodano 514 hiljada goveda; 78 hiljada konja; 107 hiljada ovaca; 479 hiljada svinja. Goveda je izloženo 150 hiljada glava u vrijednosti od 41 milijun kruna.

Šuma je prodano za 14 milijuna i 675 tisuća kruna.

Prošle se je godine u Hrvatskoj otvorilo 660 novih obrtnih poduzeća. Rudarska proizvodnja vrijedila je 1 milijun i 930 hiljada kruna.

Iselilo se je 25 hiljada i 518 osoba - a od toga 20 hiljada 169 u Sjedinjene američke države.

Izvoz goveda iz Hrvatske

Iz Hrvatske i Slavonije se je u godini 1907 izvezlo 137.492 goveđih glava u vrijednosti od 38 milijuna 346.000 k. U godini 1906. je izvoz bio veći, jer je iznašao 171.674 glava u vrijednosti od 47 milijuna 333.000 k.

Solane u Austriji

U godini 1907. bilo je zaposleno u svim austrijskim solanama 6.947 radnika;
64 više nego u godini 1906. Od ovih radnika otpada na morske solane 1415 radnika; 105 manje nego u godini 1906.

U solanama u Kopru, Piranu i Strunjanu u Istri bilo je zaposleno 955 radnika, od kojih 543 muških, 350 ženskih i 64 djece.

U solanama u Stonu, Rabu i Pagu u Dalmaciji bilo je zaposleno 460 radnika, od kojih 280 muških, 115 ženskih i 65 djece.

Pučki prijatelj. 4. siječnja 1907 / 20. veljače 1909
___________

* kvintal - 100 funti = 48,95 kilograma

HGK: Četvrta godina pada ukupne gospodarske aktivnosti

Igor Matutinović o trendovima u gospodarstvu Hrvatske

<a href="https://www.youtube.com/v/73hEfhKpJk4?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">https://www.youtube.com/v/73hEfhKpJk4?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>

___________

Iako je prodaja često vrlo opasna i avanturistička bila, Hrvati su oduvijek bili dobri gospodari i obrtnici.
Sve ovisi tko je na vlasti. Jadna država u kojoj je narod malo slijep, a političari prilično gluhi.
Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #8 : Prosinac 10, 2013, 18:27:23 »


Srbine! Komu radiš nek te i plati

Lijepo li je bilo, dragi moji čitaoci, kažu stari ljudi; kad je Bog sa sv. Petrom po zemlji išao. Mladi su poštovali starije, a stariji upučivali mladje u ono što je dobro i plemenito. Činovnici držali su se strogo svojih "reglemana", a osim toga, manji plaćnici poštivali su svoje starije i bili su im iskreni. Tako je bilo u staro doba i kod našeg učiteljstva. Da je u istinu tako bilo, evo ću Vam pripovjedati jedan istiniti događaj: Na velike školske praaznike, obično sam dolazio kući, da se u krugu svojih roditelja i prijatelja odmorim; iza naporna 10. mjesečnog školskog rada. Jedva sam čekao, da svane "Ilijin danak" pošto je su susjednom selu B. veliki zbor na taj dan. Tu se skupi sa svih okolišnjih sela naroda jedne i druge vjeroispovjesti. Kako sam bio dobro poznat s' učiteljem u tom mjestu, zamolio me je, da dođem k njemu taj dan, da se malo porazgovorimo. Svanu i željkovani dan, a narod još u jutro za hladovine počeo polaziti, samo da ga "Ilinjska" vrućina ne uhvati na putu. I ja pođem ranije, samo da mogu sv. misi prispjeti Kad tamo, naroda, ko na gori lista; sigurno ga ni peti dio u crkvu nije moglo stati. Sve je mirno okolo crkve, pošto je počela. sv. misa. Ja kako sam u hladovini na kraju stajao, rado sam gledao kako pobožni narod, sklopljenih ruku i skrušenim srcem šilja pred prijestolj Božji vruću molbu, da mu dade tople ljetne kišice za njegova polja i livade. Po dovršenoj sv. misi sastanem se s' kolegom, te pođemo zajedno u njegov stan. Stupivši unutra, al već sjede za stolom dva umirovljena učitelja, još za vojničke krajine; koji videći, da mi dolazimo, ustaše sa svojih sjedala i tako se upoznasmo. Jedan je bio katolik, a ime mu je bilo Ivan, dok je drugi vjere grčko-istočne, a njegovo ime Simo. Sjednemo za stol, i dok smo blagovali, raspreo se razgovor sad o ovom, sad o onom. Al kako, kad čovjeka neki dio tijela jako boli; e bogme tamo se onda najradje i pipa, tako i mi odvezivasmo zavoje naše teške i duboke rane; a ta je današnji učiteljski položaji njegove materijalne prilike. Pretresajući ovo pitanje, mislili smo, da ćemo naći kakav dobar lijek, e bi nam naša rana što skorije zarasla, ali na žalost, taj se već odavna traži, al se ipak još do danas našao nije. Kad nam je bilo dosta i tog razgovora pređemo na današnje teško stanje u Hrvatskoj domovini. Al se najednom ustade vredni starina Simo i reče:

-   Dragi moji sinci i kolege, evo čujte, što ću Vam ja iz svojih služećih mladih dana pripovjedati, a sigurno bi Vam to i moj dragi drug i kolega, još iz pučke škole, Ivan kazao da ja nisam evo danas u vašem veselom društvu. Dok sam ja i moj dobri Ivan služili, kao krajišni učitelji, bilo je strogo, ali bogme i dobro prema današnjim prilikama. Mi smo imali "uniformu" kao oficiri, al toga se Vi moja djeco ne možete sjećati, bili smo dobro i plaćeni, jer u ono doba, više je vrijedio 1 forint, nego danas 5. Ali što je glavno mi smo uvjek živili u ljubavi i slogi. Nije tada bilo, da bi koji naš kolega pravosl. vjere kazao, da je "Srbin". Jest dalje mu kuća od moje. I ja sam djeco moja prav. vjere, i ja svoju vjeru poštujem, al nek mi kaže tko, da sam ja ikada kazao zato da sam "Srbin". Zato prokleto srbstvo u Hrvatskoj domovini, ja sam tek čuo kad sam evo sav osjedio, a kamo sreće, da sam i u hladnoj zemljici, samo, da ne gledam i ne slušam sramote, što nevjerni, sinci svojoj majci domovini hoće da učine. Nutarnje duševno stanje starčevo opazilo se je na posljednjim riječima koje je svečano, al ganutljivo iz rekao. Svaka ta posljednja riječ, dirnula je naše i onako već rastuženo srce, što se je vidilo i potom kako je svakomu iz žarkog oka kapnula topla suzica.

Poslije svršena starčeva govora, nastavi se razgovor, a ja se povučem u kraj. Tu me spopadnu teške misli, osobito kad sam uspoređivao staro učiteljstvo pravoslavne vjere, s' današnjim. Evo po riječima vrijednog i čestitog starine, on i njegovi istovjerci bili su samo Hrvati, i radili su za dobrobit "Hrvatske nam domovine" a danas . . . . Ta već je u pučkoj školi odgojen kao pravi "Srbin"; samo nek dodje u ruke učitelju pravosl. vjere; dapače veći od onog Srbina koji je rođen u "Srbiji". Imade i iznimaka, ali su rijetki, i to su moguće učitelji starijeg kova, koji su naučni u miru i ljubavi živiti sa Hrvatima; kao što je i naš dobri Simo. Ucijepljeni otrov raste u djetetu s' vremenom sve više i više, a odabere li slučajno takav gojenac učiteljski staliž, e onda se mržnja poput kakove rijeke razlije na majku mu brutsku domovinu, a velikom voljom hoće, da bar jedau dio te mržnje, prolije u srdašca povjerene mu mladeži, i tad istom utvara si da je zadovoljio svojoj opakoj i nemirnoj savjesti.

Dragi čitaoci, da dobri Bog nije kazao, svaka sila za vremena, a mi djeca njegova da u te riječi ne vjarujomo; teško bi nama bilo od naše nazvane braće "Srba", jer bi nas tako vruće privili na svoje za nas hladne grudi, da b nam sve kosti pucale. Nekrivim zavdene seljake pravoslavne vjere, već njihove vođe (kaponje), a to su popovi i učitelji. Da ovi isti učitelji, koji dobivju hrvatsku djecu u svoje ruke, da od njih naprave valjano i čestite Hrvate koji će danas-sjutra biti vjerni sinci svojoj majci domovini Hrvatskoj. A što oni rade ? Da veliko je i opsežno to pitanje, na koje mi hrvatski učitelji pred decenij godina nismo mogli potpuno odgovoriti, pošto nismo imali dovoljno gradiva, al sad nam je ko sunce jasno, jer je na isto odgovorio naš kologa J. Orešćanin, koji se radi veleizdaje nalzi (1) u Zagrebu pred kr. sudb. stolom.

Pa kad se čovjek malo više zadubi u ovo isto pitanje, kako da ga ne zazebe srece kad čuješ da ovakovi učitelji trže od naše Visoke vlado povišicu plaće za svoj rad.

E braćo i kolage, ako ćemo se već take nazivati, ne valja Vam posao, daleko ste zabrazdili, uviđato li, da ste na krivom putu. Vratite se, dok je još vrijeme. Nek se povrate ona stara vremena, kad su se učitelji pravoslavne vjere nazivali Hrvatima što u istinu i jesu.

Hrvatsko mi se srce cijepa, kad se sjetim današnjih prilika, a iz žarkog oka s’pusti mi se topla i kao kristal čista suzica, kad sam sebe upitun. Tko je svemu tomu kriv? Al nažalost dobijem brz odgovor, koji glasi: Nitko drugi nego sami Hrvati, Ta za tu nesretnu slogu nudili smo nazvanoj braći sve više i više, dok ne dobiše uzde u svoje ruke, a sad su mogli upravljati kolima kako su sami htjeli i kako je njima bolje ispalo.

Samo im je trebalo još dati korbač u ruku, pa da nas voze u srbskim koima, po srbskqj zemlji, svom srbskom kralju Peri.

O nevjerni sinci hrvatske domovine, pokajte se skrušeno, dok je još vrijeme, za svoj veliki teški grijeh, ne bili se moguće majka Vam Hrvatska domovina smilovala i oprostila, te vas opet primila kao svoju djecu, nad kojom će u buduće majčino oko uvjek bditi. A na koncu za ovaj put poručuje vam vaš stari znanac i kolega da se svako jutro, kad se ustanete i širom pogledate krasote i ljepote majke domovine, sjetite one lijepe rečenice: "Čiji kruh jedeš, onoga i pjesmu pjevaj".

 

Učitelj, Hrvat, 10. travnja 1909

____________

1) Dana 3. ožujka 1909 počela je rasprava pred kralj. Sudbenim stolom u Zagrebu protiv 53 srbijanska propagatora i veleizdajnika. Njih brani 32 odvjetnika. Među njima je i dosta hrvatskih izroda ka npr. Bertić, Grahovac, Tuškan, Vinković. I naš se gospićki odvjetnik dr. Jovan Jovanić pridružio ostalim kao branitelj. Raspravu vodi veliki sudbeni senat od 5 osoba sa predsjednikom Josipom Tarabochia. Državni odvjetnik je M. Accurti U 09:00 sati je počela rasprava.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!