CRO-eu.com
Studeni 20, 2019, 08:44:02 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Lapačka župa  (Posjeta: 2838 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 09, 2008, 21:32:38 »


Lapačka župa

Krbavskoj župi nisu pripadali krajevi koji su se prostirali s istočne strane šumovite gore Plješivice. Taj kraj pripadao je starohrvatskoj župi Lapac. Ona je u teritorijalnom pogledu bila prilično prostrana, no zbog svoje izoliranosti i gorskog zemljišta bila je naseljena samo naokolo Lapačkoga polja.

Lapačka župa dobila je ime od Lapčana, starohrvatskog plemena koje se ovamo naselilo iz sjeverne Dalmacije. B. Gušić je iznio mišljenje da podrijetlo Lapčana valja tražiti u njihovoj pradomovini u porječju rijeke Labe. O dolasku Lapčana do obala Jadrana postoje dva podvojena shvaćanja. Prema B. Gušiću, oni su ovamo došli zajedno s Avarima, dok većina hrvatskih povjesničara tvrdi da su u Dalmaciju stigli u skupini s ostalim hrvatskim plemenima. Izgleda da su Lapčani u borbi s Avarima na području Like podnijeli najviše tereta, a nakon toga naselili su se u zaleđu Zadra.

Kasnije se jedan dio ovdašnjih Lapčana odijelio od svoje matice te se preselio u gornje Pounje. Tu su ti Lapčani osnovali vlastitu župu. Oni pak Lapčani koji su ostali u zaleđu Zadra, imali su također svoju župu, ali se ona nije nazivala Lapačkom, već je tadašnje isprave nazivaju imenom Hrvati.

O Lapačkoj župi, napose o njezinu stanovništvu, nema mnogo pisane okumentacije. Ona je jamačno stradala u ovdašnjim bojevima s Turcima. Prema S. Pavičiću, pounjski Lapčani živjeli su više od četiri stoljeća izolirani okolnim šumama i brdima.

Kada je Kraljevina Hrvatska ušla u ugovorni savez s ugarskom državom, lapački župani nisu bili voljni priznati novu feudalnu vlast. Poznato je da je kralj Bela IV. zbog toga kaznio neposlušne Lapčane. U ispravi koja govori o tome, kralj upozorava Lapčane da su dužni slušati njegove kaštelane i pokoravati se kraljevskim odlukama.

O naseljima Lapačke župe podaci su također dosta škrti. Zato S. Pavičić, kada govori o Konubi, kraljevskom gradu župe, opravdano sumnja da je tu nekoć bilo i plemensko središte. Kasnije isprave kao župsko središte spominju Rmanj, koji je ležao na ušću Unca u Unu. Spomenuto mjesto razvilo se koncem 14. stoljeća u trgovište pa ga tadašnje isprave spominju kao "civitas". Rmanjska varoš je jednim dijelom zauzimala i lijevu obalu rijeke Une. Stoga je na tom mjestu postojao "brod", tj. drvena skela pomoću koje se prelazilo preko rijeke.

Tadašnji Rmanj bio je povezan s nekoliko karavanskih putova s bližom i daljom okolicom. Jedan put vodio je u Lapac, drugi u Bruvno, a treći u Doljane. Prema B. Gušiću, plemensko središte pounjskih Lapčana nalazio se na položaju gdje je početkom 14. stoljeća podignuta Ostrovica. Ona je sagrađena na strmom brdu poviše rijeke Une, kraj današnjeg Kulen Vakufa.

Ostrovica je bila kraljevski grad Matije Korvina, a od kralja dobio ga je Đuro Mikuličić. Kasnije ga je naslijedio Đurin šurjak, Ivan Keglević.

Pouzdanih podataka da je na tom položaju bilo neko starije lapačko naselje nema. Stoga mišljenje B. Gušića treba prihvatiti s razumljivom rezervom. Kod toga mi se čini da svi dosadašnji istraživači Lapačke župe nisu dovoljno uočili staru gradinu u sredini Lapačkog polja na brdu Oblaju. Tu se i danas vide ostaci staroga grada nepoznata imena, pa se i ovaj lokalitet s pravom može uzeti kao najstarije središte ovdašnjih srednjovjekovnih Lapčana.

O stanovništvu Lapačke župe najviše podataka doznaje se iz posjedovne parnice koja se vodila 1450. godine. Iz isprava toga vremena doznajemo da su se tadašnji Lapčani nazivali:

-   Baldačići,
-   Boričevići,
-   Božilovići,
-   Čibudinići,
-   Čulići,
-   Grgurići,
-   Hrvatini,
-   Hvaokovići,
-   Karlovići,
-   Kenlići,
-   Krčelići,
-   Lapići,
-   Livaci,
-   Lučići,
-   Mrmonjići,
-   Murtilići,
-   Našmanići,
-   Račečevići,
-   Ratkovići,
-   Silići,
-   Staničkovići,
-   Starički,
-   Tulavčići i
-   Utišenići.

Od lapačkih sela spominju se: Strižići, Blizani, Brgud, Drihovo, Glavaci i Konjščani. Stanovništvo Lapačke župe napio se rasulo upadom Turaka u ovaj kraj. Neko vriijeme na tom zemljištu nije bilo ni naselja ni stanovnika. Kamo su se razbježali ovdašnji Lapčani, o tome nema povijesnih podataka

Autor: Mirko Marković

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!