Čovjočja okostnica nadjena poslie četiri godine
U
sriedu 3. siječnja posla poglavarstvo obćine
u Skradu kr. kot. sudu u Delnice prijavu, da je obćinski lugar, tjerajuć srnu
na skradskom briegu pod željeznićkom postajom prema Brodu, na vrh briega naišao na čovječju lješinu i uz tu revolver. Lugar, netaknuv se ničesa, pohiti izvjstiti obć. poglavarstvo, koje posla prijavu u Delnlce. Sud je ustupio odmah prijavu kr. padžupaniji, koja izasla na mjesto podžupanijskog fizika
dr. Riegera i činovnika
Mudrovića.
Došav povjerenatvo pod. upitni brieg, smišljalo je, kako li da se popne goro, jer je to strmina jedna od najvećih. Ipak upiruć se o pratnju, sastojaću se od nekoliko seljaka,
doprieše poslie nekoliko sati do vrška na mjesto, gdje je lješina nadjena. Ali imadoše što i vidjeti. Sama okostnica, bez ikakva traga obuće, a uz desnu ruku ravolver sa tri naboja, dočim tri bijabu izpražnjena.
Pregledavajuć liečnik okostnicu, spazi u lubanji još nešto moždjana, u kojih nadjoše zrno iz revolvera. Ukloniv rovolver, naidješe na komadić plavog sukna, koj ima biti, zaklonjen od revolvera, čestica kaputa.
Malko podalje zaklonjen nadjoše komadić lakirane kože od cipela, a odmah zatim zlatno puce od košulje. Pošto je lješina ta sama okostníca, a drugi tragova neima, to se još za sada nezna, tko je bio taj nesretnik. Po nadjenih znakovih drži se svakako, da je bio odličniji i samoubojica.
Liečnik konštatira, da je do četiri godine, što se je nesretnik ustrieliti morao, u doba dakle, kad je radnja na željeznici karlovačko-riečkoj svršavala. Na toj željeznici
bijaše više svake ruke podpodozetnika, od kojih su riedki s poduzećem sretno izašli, a dogadjalo bi se češće, da bi se takovim preko noći trag zameo, a medju radnici i ostalimi govorilo bi se: pobjegao je! Po ovih okolnostih obćenito se u okolici gorskog kotara drži, da je i nesretnik jedan od onih mnogih, preko noći izginulih podpoduzetnika i to Talijanac,
pošto od stranih podnzatnika bijahu sami Talijanci. Dobro do dakle učiniti dotična oblast, da slučaj ovaj oglasi i u talijanskih novinah, nebi li se doznalo, tko je bio isti, i radi predmnjeva, da jošte živi, uklonila kakove neizvjestnosti
Primorac 1877.
______________________
Na rijčkoj pruzi radilo je u toku ljeta 1872., 23 000 domoćih, francuskih i talijanskih radnika. Minerske radove na otvorenoj pruzi i tunelima preuzeli su Talijani (Piemontezi) i Francuzi. Kada je u ljeto 1870. Godine započeo francusko-njemački rat, mnogi francuski radnici su napustili prugu, što je u znatnoj mjeri usporilo građevinske radove. (MD)
Pruga Skrad - Rijeka
