CRO-eu.com
Svibanj 29, 2020, 00:25:36 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 [2]
  Ispis  
Autor Tema: 05. svibanj - sviba (biljka) - maj  (Posjeta: 28358 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #15 : Travanj 30, 2012, 01:39:09 »


1. Maj - Generalni štrajk – praznik rada

"Mi se borimo za društvo u kojem ljudi mogu živjeti od svog rada" rekli su hrabri radnici, izašli na ulicu i reskirali život za bolju budućnost svih nas.


1. Maj je dan sjećanja, zahvalnosti i štovanja radnika

Sjetimo se kako je bilo

Radnički nemiri Europi

Ove se je godine štrajkovni pokret osobito jako razvio. Po viestih, što dolaze iz vana, štrajkuje se na sve strane u Ugarskoj, gdje je na prvom mjestu stupio štrajkovni pokret pekare. U Budimpešti stupiše u štrajk tramvajski službenici.

U Ugarskoj ne ima za sada još mnogo izgleda radnička borba, jer radničtvo nije još pravo uredjeno i organiziraao.

- Generalni štrajk u Nizozemskoj naročito je bio zahvatio gradove Amsterdam, Haag i Rotterdam. Ta se radničtvo ne bori sa poslodavci, već proti vladi, koja hoće uvesti proturadničke zakone.

- Obći je štrajk proklamiran ovih dana i u Rimu. U borbi stoji preko 20.000 radnika.

- Na štrajk sprema se i radničtvo u Baselu u Švicarskoj.

- U Nižnjem Novgorodu u Rusiji stupio je prošlih dana u borbu veliki broj tvorničkih radnika te je došlo do takovih nemira, da je prizvana bila vojska sa topničtvom, koje je na radničtvo pucalo pa je usmrćeno do 30 radnika a ranjenih je bilo do 100.

- Silni nemiri radnički još uviek su na dnevnom redu i u Španjolskoj. Ove borbe su uzaludne, kada se goloruki radnici moraju boriti sa naoružanom
vojskom.
DiS, 1. svibnja 1903.

Pokret u južnoj Rusiji

U Odesi je ulovljeno nedavno preko 170 osoba. Svi veći gradovi južne Rusije prenatrpani su uhodami. Uzprkos redarstvenim mjeram jako se širi radnički pokret. Radnički razredi su nemirni a politički agitatori izrabljuju povoljnu priliku da među svjetinom šire revolucionarne ideje. Da se dobro organizuju, radnici bi u Rusiji postali važan čimbenik. Sada se radi o organizaciji, te ako uspije, moglo bi na proljeće na urečeni dan početi krzmati pol milijuna radnika. U posliednje vrieme razširivani su iz tajnih tiskara proglasi, koji priete sa tim krizmanjem.

Ruska vojska i radnički nemiri u Rusiji

Kad je mjestni zapovjednik u Kijevu zapovjedio vojničtvu pucati na štrajkajuće željezničke radnike, skočio je kapetan pred svoju četu i viknuo: "Lopov je, tko se usudi na svoga gladnog brata strieljati". I vojska zbilja nije pucala. Častnik je mjesta uhvaćen i odpremljen u Petrograd. Ministar rata podnio je caru obširan izvještaj o događaju. Častnik bit će stavljen pred ratni sud, koji će ga posvoj prilici odsuditi na smrt, a njegova satnija bit će razpuštena. Ratno ministarstvo poslat će u pukovnije tajne redaratvenike, koji imadu paziti na razvoj propagande u vojsci.
DiS, 1. rujna 1903

Nemiri u Portugalu

Mladoj republici prijeti opasnost u prvom redu od radničkog pokreta. U glavnom je gradu buknuo opći štrajk. Štrajkaši hoće silom da sprijče rad onih koji se nisu htjeli priključiti radničkom pokretu, a to je među ostalim i osoblje električnog tramvaja. Došlo je do tvornog sukoba između štrajkaša s jedne, te vojske i ostalih radnika s druge strane. Ranjeno je više osoba. Ni u samom ministarstvu ne vlada sloga, jer se umjereniji ministri ne mogu nikako da sporazume s radikalnim članovima kabineta. Teško, da će u svibnju doći do izbora na osnovu izborne reforme.
DiS, 1. lipnja 1911









1. Maj je dan kada se trebamo sjetiti i Matije Gubca koji je ujedno i preteča radnih pokreta i štrajkova. Zar nisu seljačke bune u Srednjem vijeku, gotovo istodobno u Njemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj, gdje seljaci nisu imali pojma o borbama u drugim dalekim zemljama no ipak su ih njihovi ideali o slobodi i pravdi povezali, najbolji primjer svim štrajkovima do dan danas?

Čudno! - Danas narod ima više hrabrosti krenuti u rat za interese politike ali nema ni najmanje hrabrosti da se bori za svoja prava i za bolju budućnost svoje djece.

-   Vojnika će uvijek biti više nego štrajkaša!
-   Zašto?
-   Zato što nose uniformu!

Ja sam ponosna na naše štrajkaše ... male Matije Gubce!
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #16 : Svibanj 01, 2012, 00:12:32 »


Praznik rada

Eto, opet se, po 123 puta, radujemo prazniku rada - svečanom danu kojim se proslavlja događaj iz života društva. Koliko je radna klasa od 1889 do danas postigla?

-   Radi se dnevno ne više od osam sati, (?)
-   pravo na plaćeni godišnji odmor,
-   svaki radnik je zdrastveno osiguran,
-   pravo na mirovinu zbog oštete na poslu i
-   plaće su po zaradi – onako kako se zasluži radom

Pri čemu moram naglasiti da je velika razlika u plaćanju radnik ili službenik u stalnom ili honorarnom odnosu. Zapravo ne vrijedi više uopće raditi jer su siromašni sve siromašniji i bogati sve bogatiji. Reći da su samo menadžeri i političari parazit je pogrešno. Što je sa sportašima i glumcima (prominentnim osobama), koliko oni doprinose za društvo?

Ljudi koji naše društvo uopće omogućuju i koji su osnova naše zajednice, najlošije su za svoj rad plaćeni, iako ti ljudi (radnička klasa) nose veliku odgovornost. Na primjer, plaća vatrogasca, pirotehničara, vlakovođe, policajca ili vojnika u odnosu na predsjednika UEFA-e je neuspoređujuća. Također jednu skromnu plaću – džeparac – dobiju liječnici u odnosu na sportaše, glumce i pjevače. Zabava je dobro plaćena struka! I političari nas "dobro" zabavljaju. Nekada su govori političara u Saboru poput mljekara Tevje u mjuziklu "Anatevka" ... Kada bih jednom bio bogat ... .

Istina, prominencija govori o zavisti i ljubomori "pješadije", ali dali je to stvarno zavist? Mislim da je riječ o pravdi. Zašto se sportašima (Arnold Schwarzenegger), glumcima, pjevačima i političarima, koji stvarno ne doprinose mnogo za opće blagostanje, baca novac pred noge dok je jedan liječnik ili jedan pilot loše plaćen, a nosi veliku odgovornost. Pogrešna odluka liječnika ili pilota može ga koštati život-egzistenciju, kod sportaša i političara (Sanaderića) to nije nikada slučaj. Logično bi bilo, da bojkotiramo sport, film i svu zabavnu branšu i tako snizimo njihove zarade-honorare na jednu normalnu razinu, ali tko to radi?

Tko je to u našoj, štrajkovima i ratovima izborenoj, "demokraciji" pravedno plaćen!? Rađamo se kao robovi i umrijeti ćemo kao robovi. Već u školama je pritisak na mališane tako velik da se samo najjači probiju do prvog radnog mjesta koje čuvaju i brane pa ako treba i sa mobbing-om. I opet je riječ o borbi i zlostavljanje na radnom mjestu!

Za koga mi radimo? Opći odgovor je: "Radim za sebe." Pogrešno! Porezi i osiguranja rastu i nitko od političare nemože ili neće da nam do zadnje kune, crno na bijelo, dokaže ušto su potrošeni naši novci. Nitko narodu nije, crno na bijelo, kroz medije, pokazao koliko su političari potrošili, u jednoj godini, našeg novca samo sa poslovnim kreditnim karticama.

Zašto da mi s našim porezima financiramo službene aute političara ili opskrbu oružja na ratnim žarištima? Porez je kao "zaštitni reket" jer ako ljudi ne plaćaju porez odmah dobiju probleme sa državom koja im šalje poreznike i plijeni imovinom (po odluci suda) zbog neizvršenih obveza. Tako se prema radniku i zemljoradniku postupa, dok privatnici imaju druge privilegije i mogućnosti. Tako je np. kod samaca nasljednik mirovine uvijek država dok privatno životno osiguranje može bilo tko nasljediti i uživati.

Robovi, kmetovi i radnici su dosta postigli ali proći će još mnogo vrmena i mnogi štrajkovi dok sve dođe na svoje mjesto.

Ugodan 1. Maj želim

Marica
_______

Zoran Milanović: Moramo vratiti radnicima dostojanstvo > http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=163574&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=f331d653c9

Pitanje: A tko im ga je odezeo?

Ivo Josipović: ... je dan kada moramo reći da se i danas radnicima krše prava, ne samo u pogledu plaće, već i kada je riječ o uvjetima rada i drugim pravima.

Zaključak: To već vrapci na granama pjevaju i svi znamo. Ovo ponavljanje govora, opijum za narod, lijepo je slušati a i govorniku dobro plaćeno.

„Anatevka“ > http://www.youtube.com/watch?v=5qtIp8S922I
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #17 : Svibanj 01, 2015, 09:21:06 »


Sretan praznik rada Prvi svibanj želim mojem narodu!

 
Ministar Mrsić: Kod nas svatko, da li profesor da li kuhar može naći posao.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #18 : Svibanj 01, 2015, 12:01:29 »


Čast radu – Prvi svibanj 1944

Rad, koji predstavlja najveću vriednost družtvovnog i državotvornog života bilo kojega naroda mora biti častan za svakog čovjeka, obavljao on bilo kakav posao, ako tim radom i poslom pridonosi koristi narodnoj zajednici, a time i svojoj obitelji.

Za priznanje rada i njegove vriednosti bilo je potrebno mnogo borbe, žrtava i patnje, radnog stališa u čitavom svietu, a naročito kod nas.

Mi imademo prilike vidjeti, da još nije u čitavom svietu taj rad došao na stupanj svoje visine, kao što je to slučaj sa radom i radnim stališom u nacionalnim zemljama, koje vode prvenstveno borbu za svoj nacionalni obstanak i socijalno družtvovno uređenje svih stališa.


Plakat iz razdoblja NDH koji govori o opasnosti od boljševizma

Rad je, nuždno sredstvo danas u zemljama, gdje vladaju ljudi bez časti i ponosa, ljudi grabežljivi za bogatstvom i zlatom, ljudi bez svoje vlastite zemlje, pa rad i radnik stoje danas u tim zemljama, kao Englezkoj i Americi, na niskom stupnju svoje vriednosti (što dokazuju protestni štrajkovi u tim zemljama), a naročito u takozvanom, po grlatim pokvarenjacima, zemaljskom sovjetskom raju.

Ujedinjena Europa je stala u pravi čas na obranu svog prava, a u njoj sav radni stališ pridonaša najveće napore svoga rada i to zato, jer se njegov rad, koji je častan i pošten i cieni, njegovo pravo je osigurano, a nakon ove gigantske borbe protiv kapitalističkih zahtjeva nad Europom, sav radni narod će u ujedinjenoj Europi još više osjetiti blagodat i sreću svoje borbe i svog državničkog samostalnog života.

Od davnine, kako su se počeli stvarati cehovi raznih obrta, niknula je želja, da se jednom u godini posveti dan samome radu. Prvi svibnja je dan, koji je izabran od ljudi častnoga rada za svetkovanje i priznanje častnome radu.

Oni, kojima rad nije častan žele, da 1. svibnja bude dan, kada treba uzdizati neku klasnu sviest i klasno opredjeljivanje u narodnoj zajednici otrgnuti ga od pomisli i djelovanja na svom narodnom i nacionalnom polju, stvoriti ga proleterom bez obitelji, doma i ognjišta, bez vjere i poštovanja naprama Bogu i narodnim pravima.

Prvi svibanj i kod nas nije bilo moguće proslaviti onako, kako je to bila težnja hrvatskoga radnog naroda, a to zato, jer su u Hrvatskoj vladali svi i svatko, samo ne Hrvat. U Hrvatskoj je privreda bila u rukama onih ljudi, koji su najveći nesretnici i prokletnici čovječanstva, radi svoje grabežljivosti i podlosti. Rad nije bio kod nas cienjen niti poštovan, jer našim narodom vladao je tuđin, koji nije imao cilja niti volje da uzdigne pošten rad. a uništi sve ono, što je nečastno i štetno za stališe svega rada.

Dokazano je, da se nikada radnička, družtvovna i socijalna pitanja ne mogu riešiti. ako jedan narod nema svoje slobode i ako njega ne vode ljudi njegove krvi, osjećaja i težnja.

Hrvatski radnici, pa i sav stališ našega naroda je to naročito osjetio u bivšoj državi zle uzpomene, pa stoga nije nikakovo čudo, da su svi stališi častnoga rada stali kao jedan na noge u obrani svojih svetih prava, priznanja na svoju narodnu samostalnost i svog častnog rada.

Danom proglašenja Nezavisne Države Hrvatske nestali su oni, koji su htjeli pomoću širokih radničkih masa doći do podpune prevlasti u gospodarskom ,i političkom živom u našoj državi, a isto tako i oni, koji su htjeli da radničku masu (tako oni nazivaju) predobe za svoje mračne političke internacionalne ciljeve, sa kojima su trovali dušu našeg neukog radnog naroda, misleći da će uspjeti i nadalje u svom radu na uništenju vriednosti uzvišenog rada i poštovanja svakom radnom čovjeku.

Naš državni poglavar, dr. Ante Pavelić je prvi poglavar, koji u poviesti radničkog razdoblja i djelovanja uzdiže vriednost rada i uzakonjuje svojom odredbom, da dan 1. svibnja svake godine je blagdan rada, tog častnog i uzvišenog rada. Od toga dana, kada Poglavnik udara temelje priznanju rada, hrvatski radnici, pa i sav stališ, imaju prilike, da se 1. svibnja sastanu zajednički i da zajedničkim silama, kako uviek u svome radu, tako i toga dana, proslave vriednost svoga rada.

Kao što se u proljeće sve počne buditi u liepoj i krasnoj prirodi i 1. svibanj okićen u zelenilu, daje veličanstvenu sliku božjeg i prirodnog zakona, kada svi stališi daju veličanstvenu sliku zajedničke čvrstoće, poleta u svom svagdašnjem radu, te predstavljaju jaku harmoniju ne klasne, već narodne borbe, borbe za svoju narodnu slobodu, priznanje svog častnog i uzvišenog rada.

Prvi svibanj u našoj hrvatskoj državi biti će vječno blagdan posvećen častnom i uzvišenom radu i sav radni stališ u zajednici sa svim stališima ujedinjene nacionalne Europe, slaviti će taj dan sa čvrstom odlukom stajanja na braniku svoje narodne državotvornosti, priznanja svome radu, razvijene svoje narodne zastave, a hrvatski radnici će i dalje sa svojim radom pod hrvatskom narodnom trobojkom kročiti sretnoj budućnosti u svojoj hrvatskoj državi na čelu sa svojim najvećim državotvornim radnikom Poglavnikom dr. Ante Pavelićem.

Prvi svibanj neka bude u toj našoj velebnoj manifestaciji radu opomena svima onima, koji nečastnim radom hoće poniziti vriednost rada i obstanka narodnog suvereniteta, jer častan rad biti će jači od svake sile, razbojstva i podlosti uperene protiv našeg narodnog obstanka i čestitosti i našega rada.

Josip Štajer
Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 29. travnja 1944.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 [2]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!