CRO-eu.com
Studeni 15, 2019, 13:24:53 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Koprivnica  (Posjeta: 6560 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Kolovoz 09, 2010, 15:34:17 »


Umire li Podravina


Prostorni raspored porasta i pada stanovništva od 1948. do 1991. godine
u naseljima Koprivničko-križevačke županije
Klikni za uvećani prikaz

U Koprivničko-križevačkoj župniji smanjuje se broj stanovnika – od 20 općina i gradova u njih 17 bilježi se nagla depopulacija – od ukupno 263 naselja u županiji prema popisu u 1991. u odnosu 1948. zabilježen je pad stanovništva čak u 239 ili 90,9 posto.

Što se događa sa stanovništvom Koprivničko-križevačke županije? Ili pitanje možemo postaviti drugačije: odumiru li Podravina i Prigorje? Doista, svaki novi popis stanovništva dočekivali smo sa strpljenjem, jer su pokazatelji bili sve lošiji. To se odnosi na kretanje ukupnog broja pučanstva, ali još više na pad prirodnog prirasta (nataliteta) i na ubrzavanje procesa starenja (senilizacije). No, ukoliko je to kakva utjeha, valja također reći da se slična demografska kretanja zbivaju i u većem dijelu cijele Hrvatske. Ali treba ipak naglasiti da su demografska kretanja upravo u našoj županiji među najnepovoljnijima.

Primjer odumiranja naselja

Poznato je da je selo Bukevje, koje se nalazilo na Dravi nedaleko Repaša, pedesetih godina imalo i osnovnu školu, a danas nema niti jednoga stanovnika! Takvih primjera ima još nekoliko. Zapravo, cjelokupno stanovništvo naše županije postupno se smanjuje: 1948. godine na tom je području živjelo 138.523, a 1991. godine 130.724 stanovnika ili 5,6 posto manje. Ukoliko ukupno stanovništvo bilježi opadanje (zajedno s gradovima), onda je jasno da su mogućnosti prirodne reprodukcije bitno umanjeni.

Proces odumiranja naselja neumitno se zbiva u većem dijelu naše županije. Ovdje smo uspoređivali rezultate popisa stanovništva 1948. i 1991. godine, jer su se upravo u tom razdoblju zbile najkrupnije i najnepovoljnije demografske promjene u našem kraju. Dakle, u spomenutom usporednom razdoblju od ukupno 263 naselja u županiji, pad je zabilježilo 239 ili 90,9 posto! To je podatak koji zapanjuje sve koji se nisu bavili našim demografskim (ne)prilikama. Međutim, on je logičan rezultat gospodarske i demografske politike kakva se vodila prema selu i ruralnom prostoru u razdoblju realsocijalizma.

Propast broja stanovnika zabilježila su 24 naselja (ili 9,1 posto) što se odnosi prvenstveno na Koprivnicu i Križevce, te njihova prigradska naselja. Tako je, primjerice, Koprivnica od 1948. do 1991. porasla čak za 179,8 posto, Križevci za 127,8 posto, te Štaglinec za 258,1 posto, Glogovac za 16,4, Kunovac breg za 115,2, Starigrad za 42,8, Čubenec za 56,9, Prikraj za 25,1 posto itd.

Oduumiranje seoskih naselja zbiva se u većem dijelu županije, a pogotovo uz Dravu i na obroncima Bilo-gore i Kalnika (odnosno u područjima udaljenijim od gradova i od glavnih prometnica). Proces demografskog pražnjenja zahvatio je u nešto blažem obliku čak i mnoga prigradska naselja, pa i ona koja se nalaze na glavnim prometnicama – što je osobito zabrinjavajuće i nelogično. Tako, primjerice, brojem stanovnika značajno se smanjuju i Koprivnički Ivanec, Peteranec, Đelekovec, pa i Novigrad, Virje, Kloštar itd.

Čak 29,3 posto od svih naselja županije zabilježilo je pad broja stanovnika veći od 40 posto (u spomenutom razdoblju), a u 14 naselja pad je veći od 60 posto! Tako je u Rovcima 1991. zabilježeno 79,2 posto manje stanovnika nego 1948. godine, u Jankovcu 77,8 posto, u Maloj Rijeci 69,7, u Gabajevoj Gredi 68,1, u Batinskoj 69,5, u Gornjoj Glogovnici 65,9, u Grabaševcu 65,2, u Nemčevcu 65,1, u Gornjem Dubovcu 65,1, u Malom Ravenu 63,3, u Širokom Selu 62,6 posto itd. Nekoliko naselja se u spomenutom razdoblju potpuno nestalo na zemljovidu županija.


Većina općina demografski slabi

Zanimljiva je i demografska analiza po novoustrojenim jedinicama lokalne uprave i samouprave od 20 općina i gradova županije, čak 17 bilježi pod brojem stanovnika (jedino je porastao broj stanovnika grada Koprivnice – za 143,3 posto, grada Križevci – za 15,5 posto i općine Koprivnički Bregi – za 16 posto). Čak i razvijenije općine, poput Đurđevca, Virja, Molovi i drugih, bilježe opadanje broja pučanstva – neke od njih čak i više od 40 posto (općina Legrad za 43,7 posto, Gola za 43,9 posto)

Osobito je zabrinjavajuće što broj stanovnika opada i u općinskim središtima. Čak 13 središta općina imala su 1991. manje stanovnika nego li 1948. godine, a u nekim je stanovništvo gotovo prepolovljeno (Legrad ima 46,2 posto manje žitelja, Gola 34,7 posto, Novigrad 29,8 posto, Đelekovec 29,5 posto itd.). Opravdano je pitanje kako i koliko mogu takva općinska središta biti poticatelj demografske obnove svoje općine!? Ipak, već prve godine djelovanja novih, manjih općina, nedvojbeno su pokazale da "spuštanje" upravnih funkcija u ruralni prostor vrlo povoljno djeluje na gospodarska i demografska kretanja u tim, dosad vrlo zapuštenim, prostorima.

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Kolovoz 09, 2010, 15:37:41 »


Nezadrživi proces starenja

Nažalost, svako kvantitativno smanjivanje stanovništva, vrlo se nepovoljno odrazilo na promjene u unutrašnjosti, kvalitetnoj strukturi pučanstva naše županije. Ovdje ćemo spomenuti tek najvažnije negativne mjene: kontinuirano se smanjuje natalitet, rapidno raste udjel starijih osoba (senilizacija), a povećava se i udjel žena u najstarijim grupama stanovništva (feminizacija).

Cijela naša županija ima negativni prirodni prirast, odnosno godimice umire više stanovnika nego što se rodi. Zadnjih godina to vrijedi čak i za velika naselja, pa i Koprivnica i Križevci nalaze se na granici prema negativnom prirodnom prirastu! Stanovništvo grada povećava se prvenstveno zahvaljujući doseljavanju sa sela, odnosno mehaničkom priljevu stanovništva.

Zahvaljujući očuvanim matičnim knjigama, u većini naših naselja, možemo pratiti kretanje nataliteta i mortaliteta kroz gotovo dvije stotine godina. Ovdje navodimo primjer Đelekovca, u kojem se do tridesetih godina ovog stoljeća godimice rodilo i više od 80 novih stanovnika, a u zadnjih tridesetak godina tek oko deset! U cijelom razdoblju od Drugog svjetskoga rata do danas, u Đelekovcu je gotovo svih godina više ljudi umiralo nego što se rodilo! Nažalost, Đelekovec nije nimalo usamljen primjer, već karakteristike njegova hodograma nataliteta i mortaliteta imaju gotovo sva ruralna naselja u županiji.

Slično je i s procesom starenja. Demografi su izračunali da ona naselja u kojima živi više od 12 posto stanovnika starijih od 60 godina neumitno počinju stanti, jer je nemoguća prirodna obnova stanovništva. Ruralna naselja u našoj županiji u pravilu imaju danas više od 25, a neka i više od 35 posto stanovnika starijih od 60 godina! Dakle, u njima nema više nikakve mogućnosti prirodne reprodukcije pučanstva, a s obzirom da nema (uglavnom] niti doseljavanja u ta naselja (vetć naprotiv ima iseljavanja), onda je logično da sela vrlo brzo depopuliraju.
 
Potrebe nove razvojne i demografske politike

Ovako stanje u broju i prostornom rasporedu stanovništva, stavlja bez sumnje upravo demografska pitanja u središte zanimanja. Naime, sa sadašnjim stanjem pučanstva očito će se morati vrlo brzo uskladiti politika, razvoj gospodarstva, osobito infrastrukture, te školstva, zdrastva i kulture. Zapravo neophodna je potpuno nova, smišljenija i učinkovitija demografska politika na razini cijele države, pa tako i naše županije. Ta nova politika mora značiti zaokret u demografskim kretanjima i zaustaviti proces odumiranja.

Nove gospodarske prilike i tržišno-poduzetnički sustav, pogotovo nakon uspostave trajnog mira, zasigurno će pozitivno djelovati na zaustavljanje depopulacije ruralnih prostora. Ali, to valja pospješiti i odgovarajućom politikom razvoja prometne mreže i druge infrastrukture, te bržim izjednačavanjem standarda života grada i sela. Osobit problem bit će i odgovarajuće vođenje politike razvoja školstva. Smanjivanjem stanovništva mnoga su sela već izgubila svoje škole, koje su bile nekleusi društvenog i kulturnog života. Nažalost, to će se neminovno dogoditi još brojnim selima, jer već sada u njihove pučke škole polazi i manje od deset učenika.


Pitanje razvoja stanovništva je i političko

Konačno, upravo pitanja razvoja stanovništva moraju postati, a nesumnjivo će to i biti, najvavažnija stavka programa političkih stranaka. Za nadati se da će ovo pitanje i u našoj županiji dobiti odgovarajuće mjesto u ukupnoj politici razvoja, a osobito u predstojećoj izbornoj kampanji.

Možda će se tako naći odgovarajuća rješenja, pa će se proces depopulacije Podravine i Prigorja, koji prijete odumiranjem radno sposobnog stanovništva, barem ublažiti ako ne trajnije riješiti.

Piše: Prof. dr. Dragutin Feletar

Više > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1917.msg4485#msg4485

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Kolovoz 11, 2010, 02:47:43 »


Kamengrad na Zakletom bregu

Na Zakletom bregu južno od središta Koprivnice nalazila se osrednja utvrda. S obzirom na položaj rimskih prometnica koje su prolazile ovim krajem utvrđeno je da je glavni dio ceste koja je povezivala Ptuj (Poetovio) s Osijekom (Mursa) prolazio sjeverno, ali vrlo blizu Zakletog brega. Uz to važno je spomenuti i važniju prometnicu koja je povezivala dolinu Drave s Posavinom, a pretpostavlja se da je slijedila današnju asfaltnu trsu za Jagnjedovec.

Dakle, sam položaj Zakletog brega na dominantnom mjestu može nam dati povod pretpostavki da je tu stajala neka vrst rimske stražnice za osiguranje cesta.

Arheološki nalazi to nisu mogli ni poduprijeti, a ni pobiti, jer su arhcolozi istraživali samo dio podzida na zapadnoj strani. Kako je prometnica prema današnjem Jagnjedovcu bila upravo jedna od važnijih spona u vrijeme seobe naroda, ali i kasnije, pogotovo u ranom srednjem vijeku, također možemo postaviti hipotezu da je na Zakletom bregu bila od 6. do 8. stoljeća avarska stražarnica. Služila je za osiguranje ceste, jer je avarski vladar morao imati sigurnu vezu s ostalim dijelovima kaganata,  koji su se pružali gototo do jadranske obale.

U srednjem vijeku za ovu prometnicu znamo i ime, to je bila vojnička cesta - via exereitualis, koju je također'trebalo kontrolirali, a jedna od povovoljnijih točaka bila je' Zakleti breg. No, sve te utvrde kojima ne znamo točno ime nemaju kontinuitetnu vezu sa sredojovjekovnim naseljem Kamengrad čiju povijest možemo čitati· iz nekoliko knjiga, stručnih članaka i objavljenih dokumenata od kojih je detaljnije istražen tek manji dio. Postoje i teze o smještaju kamengradske utvrde podijeljene u dvije skupine mišljenja.
Prva smjštava utvrdu u nepostedno okruženje Koprivnice, s čim se ne bi mogli složiti, jer tada Koprivnica ima vlastiti kaštel.
Druga ga smjšta na Zakleti breg, što su potvrdila istraživanja arheologa od prije desetak godina. a valjalo bi ih u skorije vrijeme nastaviti kako bi se istražile avarska, rimska i ranosrednjovjekovna koja Zakleti breg skriva u svojoj utrobi.

Kameng (ili kako se u sredojem vijeku nazivao Kuwar) je vjerojatno u 14. stoljeću gradio čuveni hrvatski ban Mikac Mihaljević kao utvrdo za središte okolnog imanja.
 
Ispod utvrde razvilo se pravo srednjovjekovno gradsko naselje, potpuno u razvoju nezavisno od Koprivnice.

Kamengradsko naselje gradskog tipa ili podgrađe je u strukturi posjeda bilo razdijeljeno na kurije, ali je razlika od tipičnih gradskih kurija bila u tome što je svakoj kuriji ili fundušu određen i vanjski posjed u veličini čitavog kmetskog selišta tako da se tu railo o ispreplitanju srednjovjekovnog urbarnog i ruralnog tipa gospodarenja.

Zanimljivo je da Kameograd u to vrijeme drže vrlo ugledni i u širim razmjerima vrlo značajni vlasnici kao npr. kralj Žigmund, biskup Ivan Alben, grofovi Celjski i td. Oni, odnosno članovi njihovih obitelji, jedno su vrijeme i živjeli u kamengradskoj utvrdi, dok su u podgrađu stolovali bivši načelnici i kraljevski službenici.

Utvrdom i posjedom upravljao je kaštelan koji je imao pravo izdavanja isprava, on je bio na čelu autonomne uprave, a uz njega su bili članovi kamenogradskog poglavarstva i sudac, te povremeno vojvoda koji je vjerovatno zapovjedao pješacima koji su branili vlastelinstvo i utvrdu. Tu su bila prvotno kapela, a od sredine 15. stoljeća i župa Sv. Emerika sa crkvom oko koje je smješteno groblje kako su dokazala arheološka istraživanja podno Zakletog brega.

Utvrda je vjerojatno srušena oko 1446. godine u međuplemićkim sukobima, ali kamengradsko podgrađe (Subkuwar) nastavlja živjeti sve do vremena intenzivnijih prodora i pustošenja Turaka u drugoj polovici 16. stoljeća, a upravo to razdoblje od pada utvrde do potpune devastacije podgrađa slabo je istraženo.
 
Tako se kamengradsko podgrađe 1477. godine naziva Starigradom (Ovar), a to potvrđuju i kasniji dokumenti. Prema poreznim popisima iz 1513. i 1517. može se vidjeti da Starigrad plaća samo upola porezne svote od Koprivnice što svjedoči da propašću kamengradske utvrde oko 1446. godine nije prekinut razvoj podgrađa, a današnje naselje Starigrad zapravo nastavlja taj kontinuitet iz daleke prošlosti.

Hrvoje PETRIĆ
_____________


Rimske glavne kolne ceste u Hrvatskoj

Magna via, Via exercitualis

Tadašnje glavne kolne ceste, via magna, via exercitualis, koja je spajala srednjovjekovnu Slavoniju i "prekogvozdansku Hrvatsku" počinjala je kod Vaške na Dravi nastavljajući se na ugarsku cestu iz Stolnog Biograda. Preko Virovitice, Zagorja i Zagreba išla je do Kupe, gdje je skretala na jug i preko Topuskog uz Petrovu goru stizala do Cetina i Drežnika.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!