CRO-eu.com
Listopad 13, 2019, 22:13:03 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Bilaj (Gospić)  (Posjeta: 16294 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 25, 2010, 15:15:36 »


BILAJ

Crkva Sv. Jakova, razorena je 1991 i obnovljena 1994 - Pogled iz Bilaja na velebitski vrh Visočicu (1616 m/nm)
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 25, 2010, 15:18:13 »


Danas je Sv.Jakov, zaštitnik Bilaja


Spomenik u Bilaju mučenicima komunističkog i četničkog terora Bilaja i Barlete 1941- 1995

Datum: 25.7.

Svetac Apostol Jakov je bio sin Zebedeja i Salome, a brat Ivana evanđelista. Rodio se u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Na apostolat je pozvan u proljece ili ljeto g. 28. od samoga Krista. Sveti Matej o tom u svom evandelju piše: "Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim" (Mt 4,21-22). Sveti Jakov, zajedno s Petrom i Ivanom, pripada onome najužem krugu oko Isusa. S njima je prisutan uskrsnuću Jairove kćerke, Isusovu preobraženju na Taboru, njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju. O njegovu naglom karakteru govori zgoda iz Isusova života kada ga negostoljubivi Samarijanci ne htjedoše primiti. "Kad to vidješe učenici, Jakov i Ivan, rekoše: "Gospodine, hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi?" Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo" (Lk 9,54-56).

Ono što još sigurno znamo o sv. Jakovu zabilježeno je u Djelima apostolskim. "U ono vrijeme kralj Herod poče zlostavljati neke članove Crkve. Mačem pogubi Ivanova brata Jakova" (Dj 12,1-2). Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i obraćenje sudskoga sluge ili pandura, koji je Jakova vodio na sud. Vidjevši taj kako je apostol hrabro primio smrtnu osudu, priznao se i sam kršcaninom. Jakova je zamolio za oproštenje za sve što mu je učinio. Apostol ga je poljubio i rekao mu: "Mir s tobom!" Poslije toga je obojici odrubljena glava.

Tijelo sv. Jakova bijaše preneseno u Compostellu, u Španjolskoj, gdje njegov grob u srednjem vijeku postade uz Rim i Jeruzalem najviše pohadano hodočasničko mjesto. Španjolska ga je izabrala za svoga zaštitnika, a kad njegov blagdan padne u nedjelju, onda je ona cijela godina jubilarna Jakovljeva godina.

Svetog su Jakova kao svog naročitog zaštitnika poštivali tijekom stoljeća hodočasnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa onda apotekari, kožari, ratari i voćari.

Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt. Sv. Ivan Zlatousti kaže o njemu: "Od početka ga je prožimao veliki žar: zapustio je sve ljudsko, te se popeo do neizrecivog vrhunca i ubrzo bio pogubljen."
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Srpanj 27, 2010, 12:16:20 »


Razrušeni stari grad Bilaj


Bilaj, na Lici, župne selo (koje je natpop Mesić naselio god. 1691.) s 51 kućom i 514 stanovnika. Smješteno je pod razrušenim gorskim gradom Bilajem koji je 1689. osvojio karlovački general von Herberstein; Ovdje je ubijen bosanski kralj Tomaš, koji je u svom dvorcu u Jajcu zaključio s turskim sultanom tajno prijateljstvo, a ubili su ga njegov sin i brat na nagovor ugarskoga kralja Matije godine 1461., nakon čega su ova dvojica podijelila Bosnu, koju su međutim 1464. osvojili Turci.

21. svibnja 1809., kada je francuski maršal Marmont, vojvoda dubrovački, napredovao iz Dalmacije kroz Liku, krajianici su mu se ovdje srćano suprotstavili. Ovoj župi pripadaju pokraj Bilaja joü i sela Novo Selo i Barlete.

Julius Fras, Zagreb, 1835.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Srpanj 28, 2010, 13:57:07 »


Mučenici komunističkog i četničkog terora
Balaja i Barleta 1941 - 1995

Klikni za uvećani prikaz











Brigadir Milan
Brozović Ante
Brozović Jakica
Brozović Joso
Brozović Marko
Brozović Mile
Busija Ana
Busija Ante
Busija Ive
Busija Ive
Busija Ive
Busija Ive
Busija Jakov
Busija Joso
Busija Joso
Busija Kata
Busija Nikola
Busija Pepa
Busija Tone
Butković Ana
Butković Ante
Butković Ante
Butković Antić
Butković Antina
Butković Ivan
Butković Ivan
Butković Ive
Butković Ive
Butković Ive
Butković Ivica
Butković Joso
Butković Joso
Butković Joso
Butković Joso D
Butković Luka
Butković Marko
Butković Marko
Butković Mika
Butković Mika
Butković Nikola
Butković Nikola
Butković  Nikola
Butković Nikola
Butković Pajo
Butković Pave
Butković Pave D
Butković Pepa
Butković Pere
Butković Petar
Butković Stipan
Ćulumović Jure
Ćulumović Marijan
Frković Joso B
Frković Nikola
Ilić Ante
Ilić Ivan
Ilić Jace
Ilić Kate
Ilić Mande
Ilić Marija

Ilić Mica   
Ilić Mile   
Ilić Nikola
Ilić Nikola
Ilić Pajo   
Ilić Pave
Ilić Roja   
Ivanišević Pajo
Krmpotić Ante
Medunić Ante
Medunić Ive
Medunić Jace
Medunić Joso
Medunić Nikola   
Medunić Nikola   
Medunić Pajo
Mihelčić Kata
Mihelčić Mara
Mihelčić Marko
Mihelčić  (?)
Mihelčić Mile
Mudrovčić Franjo
Mudrovčić Joso   
Mudrovčić Marija
Mudrovčić Zvonko
Sabljak Ive
Skender Ive
Skender Joso
Skender Mile
Šimunić Ivan Puda
Šimunić Ivan
Šimunić Marija
Šimunić Marko
Šimunić Marko
Šimunić Marko
Šimunić Mile
Šimunić Mile
Šimunić Nikola
Šimunić  (?)
Valentić Anka
Valentić Dane
Valentić Ivan
Valentić Joso
Valentić Jure
Valentić Jure
Valentić Marko
Valentić Mićo
Valentić Stipe
Vlainić Ivan
Vlainić Milan
Živković Ivan
Živković Ive
Živković Jandre   
Živković Joso
Živković Joso
Živković Mićo
Živković Nikola   
Borčić Milan
Borčić Milka
Borčić Milkica
Borčić Pave
Borčić Stipe
Kegljan Ante
Matić Mile
Matić Pere
Matić Petar R.
Mraović Ante
Mraović Ante
Mraović Franja
Mraović Ivan
Mraović Ivan
Mraović Ivan
Mraović Ive
Mraović Ive
Mraović Ive
Mraović Jakov
Mraović Jakov
Mraović Jakov
Mraović Joko
Mraović Joso
Mraović Jure
Mraović Jure
Mraović Kate
Mraović Kate
Mraović Matija
Mraović Mića
Mraović Mile
Mraović Nikola
Mraović Nikola
Mraović Nikola
Mraović Petar
Balen(?.) Roko
Mraović Stipe
Skender Markić
Skender Marko
Šimunić Ante
Šimunić Danica
Šimunić Ivan
Šimunić Ive
Šimunić Marica
Šimunić Stanko
Vidaković Luka
Čorak Marija
Čorak Stipe
Drenovac Ante
Drenovac Jakov
Drenovac Joso
Drenovac Luka
Drenovac Milan
Drenovac Mile
Drenovac Pere
(?) Mile   
(Jelinić ?) Ante
(Jelinić ?) Luka
Jelinić Milan B.
Jelinić Pere
Krmpotić Ante
Krmpotić Grga   
Krmpotić Ivan
Krmpotić Jakov
Krmpotić Jakov   
Krmpotić Josa
Krmpotić Martin
Krmpotić Mile
Krmpotić Pajo
Krmpotić Stipe
Milinović Ivan
Milinović Martin
Milinović Milan
Milinović Mile
Milinović Niko
Milinović Pave
Stipanović Joso
Stipanović Kate
Stipanović Toma
Stipanović Tome
Šerić Ilija
Šerić Ivan
Šerić Ive
Šerić Ive
Šerić Ive
Šerić Ivica
Šerić Ivica
Šerić Jakov
Šerić Kata
Šerić Kate
Šerić Mande
Šerić Mate
Šerić Niko
Šerić Pave
Šerić Pave
Šerić Stipe
Žagar David
Žagar Joso
Župan Ante
Župan Ante
Župan Božo
Župan Ivica
Župan Jakov
Župan Josina
Župan Joso
Župan Joso
Župan Marko
Župan Martin
Župan Mile
Župan Mile
Župan Pajo
Župan Stipe
Župan Toma
Župan Tome

Butković Milka
Drenovac Anka
Drenovac Jakov
Medunić Mićo J.
Mraović Nikola
Šerić Ankica
Šimunić Ivan Lj.
Vugrinec Božica
Živković Joso
Župan Joso Š.
Župan Marija
Župan Mića
Župan Roža

 
 
1920-1945
1915-1945
1921-1943
1935-1945
1911-1945
1935-1943
1919-1945
1922-1945
1913-1945
1913-1945
1915-1945
1930-1945
1906-1945
1924-1945
1925-1945
1914-1943
1922-1945
1925-1945
1925-1945
1895-1943
1912-1945
1918-1945
1924-1943
1901-1945
1925-1945
1926-1943
1900-1943
1910-1945
1914-1944
1900-1945
1912-1945
1923-1944
1924-1945
1913-1945
1926-1945
1895-1943
1912-1943
1923-1943
1923-1945
1921-1945
1923-1945
1924-1945
1928-1945
1910-1945
1920-1945
1890-1943
1927-1943
1924-1942
1924-1942
1919-1942
1919-1945
1919-1945
1929-1944
1880-1943
1914-1945
1926-1945
1924-1945
1921-1945
1901-1945
1925-1945

1928-1945
1900-1945
1900-1945
1913-1945
1880-1943
1924-1945
1884-1943
1893-1943
1900-1945
1924-1945
1925-1945
1923-1947
1900-1944
1915-1945
1921-1942
1894-1942
(  ?  )
(  ?  )
(  ?  )
(  ?  )
1913-1945
1910-1945
1926-1945
1904-1943
1930-1943
1920-1945
1920-1944
1925-1945
1890-1943
1892-1942
1932-1944
1937-1943
1917-1945
1920-1945
1922-1944
1920-1943
(  ?  ) -1945
(  ?  ) -1945
(  ?  ) -1945
1930-1944
1921-1945
1924-1942
1900-1943
1919-1944
1921-1943
1915-1945
1922-1945
1925-1945
1884-1943
1920-1945
1921-1945
1920-1942
1925-1945
1911-1944
1924-1945
1925-1945
1923-1945
1919-1945
1921-1945
1919-1943
1919-1945
1889-1942
1892-1942
1924-1941
1899-1941
1925-1945
1914-1942
1922-1943
1919-1945
1911-1945
1920-1942
1929-1945
1890-1945
1900-1945
1920-1947
1888-1945
1892-1945
1899-1942
1919-1945
1924-1945
1921-1944
1924-1945
1896-1945
1929-1945
1923-1942
1922-1942
1926-1945
1911-1942
1919-1945
1926-1945
1922-1945
1910-1945
1909-1943
1875-1942
1921-1945
1921-1945
1929-1943
1920-1945
1920-1945
1924-1945
1922-1945
1895-1945
1925-1945
1920-1945
1919-1945
1898-1943
1919-1942
1922-1943
1920-1943
1924-1943
1900-1945
1870-1943
1900-1945
1925-1945
1926-1943
1924-1941
1941-1946
1910-1943
1925-1945
1902-1945
1939-1946
1926-1945
1919-1945
1921-1943
1924-1945
1924-1945
1902-1945
1925-1941
1923-1945
1923-1945
1919-1945
1924-1945
1915-1945
1900-1943
1915-1945
1895-1943
1921-1946
1924-1945
1901-1945
1905-1945
1916-1945
1902-1945
1940-1943
1895-1943
1896-1943
1927-1943
1925-1943
1916-1943
1922-1945
1896-1943
1923-1943
1925-1941
1907-1945
1924-1946
1916-1943
1919-1944
1916-1945
1927-1945
1918-1945
1912-1945
1920-1945
1921-1945
1908-1945
1924-1945
1908-1943
1912-1945
1916-1941
1919-1945
1926-1945
1912-1945

1932-1991
1933-1991
1939-1991
1929-1991
1962-1991
1979-1991
1965-1992
1965-1991
1954-1993
1945-1991
1912-1993
1934-1993
1903-1993
Sačuvajmo prošlost da bismo imali budućnost.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Srpanj 29, 2010, 11:09:46 »


Broj stanovnika naselja Bilaj

Naselje

Bilaj




   
Godina

1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
   
Broj stanovnika

550
710
626
625
712
609
486
658
521
513
502
432
319
330
225


Broj stanovnika naselja Barlete
               
Naselje

Barlete





   
Godina

1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
   
Broj stanovnika

806
972
877
948
1001
788
783
789
405
397
353
290
202
133
36

Od 1941. do 1945. godine poginulo je 210 osoba, tj. u prosjeku je 42 osobe godišnje (mjesečno 3,5) mučeno-ubijeno. U Domovinskom ratu stradalo je 13 osoba.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Studeni 01, 2010, 11:38:39 »


Škola u Bilaju 1927. i 2010. godine

Klikni za uvećani prikaz  

 
Bez cipelica sa ličkom kapom i trakom

Većina ličkog stanovništva, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, živjela je oskudno i jedva preživljavala. Potrebe su bile velike a prihodi mali, dijeca su od proljeća do jeseni a neka od njih čak i zimi hodala bosonoga. Nove kožnate cipele bile su prava riejetkost, stare i prevelike cipelice od brata ili sestre nosile su se toliko dugo dok se nisu raspale. Tko je mogao, nosio je crne gumene opanke ili coklje podšivene gumom.  

Oskuda je bila ne samo u cipelama već i u mnogim drugim stvarima. Čarape su se morale plesti a donje rublje šiti. Kada platna i vune nije bilo dovoljno za cijelu obitelj, upotrebile su se plahte, ručnici pa čak i vreće za šivanje odjeće.

Pletenje i heklanje bio je svakodnevni rad majke i starijeih djevojčica.  

Kod djevojčicinih čarapa, većinom od rasparane vune starih pulovera, štedilo se je na vuni te su čarape, prikopčane dugmetićem ili povezane gumom, dosezale samo do bedra.

Košulja ili haljinica je, kao i gotovo sva dječja odjeća, bila ili prevelika ili premala, rijetko je odjeća "rasla" sa djecom. Djevojčice su morale nositi keceljice da bi što bolje sačuvale odjeću. Izlizane kragne košulje su izmjenjene komadićem platna od rukava.

Samo (mašnica) traka u djevojčicinoj kosi i lička kapa na glavi dječaka nije smjela nedostajati.

Marica
Foto: Autor želi ostati anoniman
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #6 : Ožujak 14, 2011, 00:32:58 »


Bilaj kod Gospića

Tko se vozi željeznicom iz Gospića u Ribnik, opazit će na osamljenom brežuljku razvaline grada Bilaja, koga zovu također Belaj i Bjelaj. To bijaše svojina Tome pl. Tvrtkovića, koji je od god. 1446. do g. 1448. bio podban Hrvatske i Dalmacije. Tvrtković je grad Bilaj godine 1451. odstupio hrvatskomu banu Petru Talovcu. Kasnije dođe Bilaj u vlasništvo knezova Krbavskih. Vidimo to iz listine od 22. veljače 1509., gdje krbavski knez Ivan Karlović nabraja Bilaj među svojim gradovima u Lici. Ispod tvrđe Majske postojala je i varoš, koja se spominje g. 1512. Turci su Bilaj držali od god. 1527. do g. 1687., kada im ga iza opsade oteše Hrvati. Mesić je god. 1691. u Bilaj naselio Hrvate, čiji potomci stanuju tamo i danas. Od g. 1807. ima Bilaj posebnu župu sv. Jakova. Kod Bilaja se 21. svibnja 1809. vodila krvava borba između Ličana i franceskog maršala Marmonta. God. 1834. imao je Bilaj 51 kuću sa 514 žitelja. godine 1857. brojio je 550, a 1910. godine 609 stanovnika, samih katolika.

Izvor: Dr. Rudolf  Horvat, Mala knjižnica Matice Hrvatske
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #7 : Lipanj 21, 2011, 13:02:39 »


Bilaj


Most u Bilaju, 18.06.2011

Bilajski most građen 1876. Stari bilajski most, bio je vjerovatno srušen pri čuvenoj bitci kod Bilaja, 1809. s Francuzima. Ponovo je rušen 20. 10. 1943 od Narodnooslobodilačke vojske 35. divizije.


Bilaj-gradnja mosta-12.06. 1876
Klikni za uvećani prikaz

Odkriće spomenika palim krajišnicima u Bilaju kod Gospića

Dne 20. svibnja 1909 odkrivena je spomen ploča na bojeve godine 1809 u Bilaju kod Gospića.

Proslava je to junaka koji su se iztaknuli vanrednom hrabrošću proti Francezima, koji su provalili iz Dalmacije pod generalom Marmontom. Nekoliko naših krajiških bataljuna pod pukovnikom Rebrovićem zadavalo je silu jada pobjedonosnim francezkim četama, koje su se smatrale nepobiedivima, jer su do tada prolazile svietom pobjedonosno od uspjeha do uspjeha.

Veliki Napoleon Bonaparte mislio je, da će podčiniti cielu Evropu svojemu žezlu, ali je njegova zviezda počela tamniti u ovoj monarkiji. gdje je njegova vojska prvi puta pobíedjena  kod Asperna vojskom naše monarkije pod vještim i hrabrim vodstvom nadvojvode Karla.

Naši hrabri Ličani bili su u toliko zaslužni što su prodiranje Marmontovo uspješno zadržavali, te se nadčovječnom hrabrošću borili proti pretežnoj sili.

Jedan dio ličkih batalijuna morao je u Karlovac, a s druge strane bilo se je bojati provale Turaka iz Bosne i tako nisu naši junaci mogli izvojštiti podpunu pbojedu, ali su svojom hrabrošću stekli i udivljenje Franceza, koji su oćutili,da su naišli na vojnike dorasle svojoj čuvenoj hrabrosti i srčanosti.

Uspomena na bitku proslavljena je dne 20. svibnja svečano, odkrićem spomenika palim junacima. Spomen ploču izradio je naš vrstni umjetnik gosp. Robert Frangeš; koji je tom prigodom odlikovan redom Franje Josipa. Svečanu misu služio je vriedni starina opat Canjuga uz veliku asistenciju, pjevalo je hrvatsko pjevačko družtvo u Gospiću na koru. -Svetkovina je uveličana svečanim banketom, na kojemu- ' je izrečene više krasnih zdravica i spomen govora, od kojih valja posebice iztaći topli govor FML Viktora Dankla (1) , te pukovnika grofa Salisa (2) , koji je u hrvatskom jeziku slavio dogodjaje godine 1809. te nadzravio kralju Franji Josipu I. Poslje oduševljena primljenih govora odkrivena je spomen ploča na pročelju crkve

Ovim djelom osvietljao si je lice naš slavljeni umjetnik, koji je evo već izradio četvrti spomenik za vojsku. Relief od bronce predočuje vojnika u bojnoj opremi kako grčevito drži u ruci zastavu. Glavu ie sagnua nešto napred, kao da želi turobnim pogledom još pogledati mrtve drugove, koji pred njim leže na tlu. Zastavnik stupa bodro napred, bez obzira na sve potežkoće, jer se bori za kralja i za dom.

Ideja je liepo izražena te posviedočava vanrednu darovitost našega dičnoga umjetnika. Proslava je obavljena u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi. Na banketu je izrečeno više liepi zdravica i govora. Slavlje je uspjelo, a sudjelovala je glasba Jelačićeve pukovnije sa Rieke.

Bila vječna spomen palim hrvatskim junacima kod Bilaja!

DiS, 20. svibnja 1909., 100 godina nakon bitke

http://de.wikipedia.org/wiki/Viktor_Dankl_von_Kr%C3%A1snik

Johann Graf Salis-Seewis > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=994.0

Rijeka Lika slikana sa obije strane bilajskog mosta

Rijeka Lika duga je 78,1 km, porječje obuhvaća 1.570 km2. Izvire pod Velebitom, u južnom dijelu Ličkog polja, na 596 m apsolutne visine.

Više > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1985.0


Klen u rijeci Lika u Bilaju

Klen

Vanjska obilježja klena:

- Vrlo velika i zaobljeno gubica
- Debelo, izduženo, okruglo tijelo
- Velika glava
- Ljuska pokazuju mrežni uzorak, kod starije ribe ljuska ima tamni rub.

Klen je klasične predatorska (grabežljivac) riba, koje se po izgledu često zamjeni s jezem ili amurom - indijskim šaranom. Nastanjen je uglavnom u jezerima i rijekama, ali se također može naći u vodama pastrva, gdje zbog svoje djelomično proždrljive prirode može učiniti znatnu štetu, što s vremenom čini potrebu reguliranja njegovog broja. Klen je inače dosta plašljiva riba koja se može naći uz travnjastu obalu ili ispod grmlja blizu obale.

Zbog svoje veličine (može biti i do 70 cm), klen je za mnoge ribiće omiljen lov. Međutim, nije ga lako loviti jer je klen prilično pamatna i sumnjičiva riba. Mladi klen je društvena riba dok stariji klen voli samoću.

Vidi > http://hr.wikipedia.org/wiki/Klen_(riba)


Oj Hrvatsko u srcu te nosim i s tobom se ponosim

Gledajući fotografije bilajskog mosta sjetih se povijesti njegove gradnje, sjetih se maršala Mollinariya (* 08.10.1820 † 26.10.1904/horoskop:vaga/), sjetih se Napoleona te naše hrvatske prapovijesti i prihvaćanja kršćanske vjere godine 680. S potpisom ugovora sa Vatikanom Hrvati su obećali da tuđe zemlje neće osvajati, nego da će samo svoje braniti. I upravo u tom trenutku sjetih se i Amerike tj. članka objavljenog u skoro svim hrvatskim novinama.

http://www.jutarnji.hr/slavni-tv-detektiv-monk-vrijeda-hrvatsku--scenaristi-serije-izmijenili-boje-trobojnice-i-grba/953217/

Nitko a ni današnja moćna Amerika nema pravo rugati se maloj Hrvatskoj.

Smatram da naše Ministarstvo vanjskih poslova treba energično da protestira na ovako malouvažavanje jedne male države ali sa velikim ljudima.
Sa hrvatskim velikanima ne mislim u prvom redu na Teslu bez kojeg bi Amerika dugu, dugo ostala pod plinskom rasvjetom svojih gradova.

Dok je1492 genovski istraživač, trgovac i slavni pomorac Kristofor Kolumbo zatekao divlju zemlju Indijanaca i njihove šatore na našim prostorima širile su se gradine ili gradiša te, feudalni tvrdi gradovi, kaštel, tvrđave, kule, čardaci i palanke. Mnogo kasnije ti isti "primitivni Hrvati" sagradili su im pola Amerike.


Bilaj - Crkva Sv. Jakova sagrađena 1528

Samo ova mala, neugledna crkva čiji toranj viri iz grmlja, samo je ona starija od cjelokupne američke kulture i svakog njihovog Kongresa i Bijele kuće.

Spomenik na groblju u Bilaju
Jure Šimunić *2.6.1847 † 22.1.1927
i supruga Marija *1860 † 1931

Bilajske livade - sjenokosa

Jupi, dragi Jupi,

uvijek kada si "ukradeš" vremena da uživaš u ljepoti Lijepe naše, sjetiš se i mene – tvoje prijateljice koja samo kroz tvoje fotografije može da dijeli tvoj duboki udisaj svježeg, čistog zraka naših planina, čuje talasanje i pljuske morskih valaova i vidi užurbani i aktivni život naših velegrađana pa čak i Papu Benedikta XVI. iz najbliže distancije.

Kroz tvoje fotografije upoznala sam našu domovinu od Mostara do Vukovara.

Hvala!

Foto: "Jupi", 18. 06. 2011., 10:00 sati
Tekst: Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #8 : Srpanj 21, 2011, 22:33:35 »


Bilaj (Gospić)

osoba/kuća

Brigadir 4/1,
Brozović 6/3,
Busija 27/9,
Butković 29/14,
Ilić 16/6,
Jurjević 4/2,
Krmpotić 10/3,
Lulić 2/1,
Lustig 3/1,
Matić 2/1,
Medunić 15/7,
Mihelčić 10/3,
Mraović 13/4,
Mudrovčić 1/1,
Plećaš 3/1,
Podnar 2/1,
Podnar Busija 1/1,
Popravak 1/1,
Prša 5/1,
Radaković 1/1,
Sabljak 5/2,
Simunić 1/1,
Skender 1/1,
Šerić 4/1,
Šimunić 41/12,
Turkalj 1/1,
Valentić 42/14,
Vollenveider 1/1,
Živković 3/1,
Župan 1/1

Izvor: Hrvatski prezimenik
Petar Šimunović, Zagreb 2008
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #9 : Srpanj 27, 2011, 22:43:45 »



<a href="http://www.youtube.com/v/8KFX-VKLAa8?version=3<br />http://www.youtube.com/v/8KFX-VKLAa8?version=3" target="_blank">http://www.youtube.com/v/8KFX-VKLAa8?version=3<br />http://www.youtube.com/v/8KFX-VKLAa8?version=3</a>

Autor: leechan104jozo 28.06.2011

<a href="http://www.youtube.com/v/Or1V9GYLhvA?version=3<br />http://www.youtube.com/v/Or1V9GYLhvA?version=3" target="_blank">http://www.youtube.com/v/Or1V9GYLhvA?version=3<br />http://www.youtube.com/v/Or1V9GYLhvA?version=3</a>

Autor: leechan104jozo 25.07.2011
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #10 : Rujan 01, 2011, 09:53:48 »


20 godina od obrane Bilaja i Gospića

Više > http://www.licke-novine.hr/jds/jds.html#n853

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #11 : Studeni 18, 2012, 16:00:58 »


<a href="http://www.youtube.com/v/HfnWWG9x9u4?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />http://www.youtube.com/v/HfnWWG9x9u4?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/HfnWWG9x9u4?version=3&amp;feature=player_detailpage <br />http://www.youtube.com/v/HfnWWG9x9u4?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>

BILAJ JE KAO PREDGRAĐE GOSPIĆA ZA VRIJEME 2.SVJ.RATA ALI I SADA BIO METOM NAJVEĆIH NAPADA .... GOSPIĆ/BILAJ JE ZA VRIJEME DOMOVINSKOG RATA UZ VUKOVAR BIO NAJVIŠE GRANATIRAN GRAD, ALI NIKAD OSVOJEN.
SA TRI STRANE OKRUŽEN JE PRAVOSLAVNIM SELIMA, NALAZI SE 2,5 KM OD Ž.STANICE U GOSPIĆU, 1991.JE BIO NEKOLIKO DANA U POTPUNOM OKRUŽENJU, I SPAŠEN JE DOLASKOM POJAČANJA IZ ZAGREBA (T. MERČEP).. ČETNICI SU UNAPRIJED U ŠUMI ZVANOJ " IMOVINA " ISKOPALI ROV U KOJI SU NAMJERAVALI BACITI BRANITELJE I CIVILE, KAO I ZA VRIJEME 2.SVJ. RATA. NISU USPJELI.

FOTOGRAFIJE KOJE SU OBJAVLJENE SU DO SADA NEVIĐENE, VLASNIŠTVO MOJE OBITELJI.. VEĆINA TIH LJUDI JE ZAVRŠILA PO KRIŽNIM PUTEVIMA, A DIO JE STRADAO I TOKOM 1942.G, SVI KAO CIVILI.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!