CRO-eu.com
Listopad 30, 2020, 05:03:39 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 2 [3]
  Ispis  
Autor Tema: Zagrebačka groblja  (Posjeta: 53979 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #30 : Studeni 16, 2012, 00:15:45 »


Glaser - Jalen


Klikni za uvećani prikaz

Oskar Glaser, kot. predstojnik

Josip Jalen, priv. činovnik

Zlata Glaser, udova predstojnika
 
   
* 09. 08. 1860 † 13. 01. 1913

* 22. 01. 1894 † 02. 02. 1946

* 1870 † 21. 11. 1949
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #31 : Studeni 16, 2012, 00:17:18 »


Švrljuga - Pemper - Brkljačić


Bartol Švrljuga
Maturirao u Zagrebu 1879/1880

Vladimir Pemper

Dora Pemper

Dora Pemper

Ivan Brkljačić

Danica Brkljačić rođ. Pemer

Miljenko Brkljačić
 
 
* 16. 05. 1862 † 24. 10. 1912


* 1879 † 18.. 06. 1960

* 1914 † 07. 07. 1969

* 1892 † 25. 12. 1977

* 1910 † 11. 10. 1986

* 1918 † 17. 03. 2005

* 13. 05. 1943 † 30. 08. 2011

Više o obitelji Švrljuga ili Šverljuga > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1801.msg7315#msg7315
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #32 : Studeni 16, 2012, 00:18:55 »


Švrljuga - Škreb


Klikni za uvećani prikaz

Dr. Šime Švrljuga
vitez reda Franje Josipa
fizik grada Zagreba

Branko Švrljuga

Janko Švrljuga

Stjepan Škreb

Nada Škreb

Vlasta Švrljuga
 
 
* 1838 † 15. 01. 1910



* 1920 † 08. 12. 1957

* 1885 † 30. 10. 1951

* 1879 † 14. 08. 1951

* 1883 † 11. 10. 1974

* 1919 † 29. 04. 1985

Više o obitelji Švrljuga ili Šverljuga > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1801.msg7315#msg7315
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #33 : Studeni 16, 2012, 00:20:51 »


Mrazović - Šverljuga - Švrljuga -
Grahor - Benešić - Hottowy-Dragančić



Matija pl. Mrazović

Ladislav pl. Mrazović, sin Matije i Barbare

Barbara pl. Mrazović rođ. Dutković

Ivica Švrljuga, unuk Matije Mrazovića

Branka Grahor rođ. Šverljuga, kći Frana

Frane Šverljuga

Stanka Šverljuga rođ. pl. Mrazović

Cvijeta Benešić rođ. Šverljuga, kći Frana

Dora Hottowy-Dragančić rođ. Šverljuga
 
 
* 24. 02. 1824 † 13. 09. 1896

* 20. 08. 1849 † 30. 08. 1881

* 06. 03. 1822 † 22. 08. 1905

* 23. 06. 1872 † 21. 07. 1875

* 14. 02. 1876 † 30. 07. 1906

* 13. 09. 1844 † 08. 05. 1921

* 13. 09. 1853 † 18. 12. 1934

* 21. 11. 1873 † 30. 07. 1939

* 12. 01. 1885 † 09. 01. 1979

Više o obitelji Švrljuga ili Šverljuga > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1801.msg7315#msg7315
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #34 : Prosinac 27, 2012, 23:02:29 »


Dr. Branimir Šenoa
* Zagreb, 07. 08. 1879 † Zagreb, 04. 12 1939


Nedavno je umro u Zagrebu u 60. godini života sin velikog slavnog hrvatskog pisca Augusta Šenoe. Dr. Branko Šenoa bio je zaslužan hrvatski prosvjetni radnik. Posvetio se slikarstvu, dok je inače svršio filozofske nauke, napose arheologiju i povijest umjetnosti. Razvio je mnogostrani rad na zagrebačkoj umjetničkoj akademiji. Osobito je mnogo zaslužan za inventarizaciju hrvatskih umjetnina i arheoloških spomenika, po svim našim hrvatskim krajevima. Putovao je tražeći historijske ili umjetničke spomenike.

Njegova je zasluga, što je ovjekovječio bezbrojne slike našeg staroga Zagreba, koje danas rese mnoge hrvatske domove i galerije. Izradio je 18 bakropisa motiva staroga Zagreba, zatim 12 historijskih i umjetničkih motiva, drugog najvećeg grada naše domovine Osijeka. U doba najveće krize hrvatskoga kazališta u Zagrebu, preuzeo je dužnost intendanta te izradio, da je zagrebačko kazalište obnovljeno i preuređeno. Nedavno mu se porušilo zdravlje toliko, da je pošao na zagrebačku kliniku.

Uoči svoje smrti zamolio je dr. Branko Šenoa, da bi ga posjetio hrvatski metropolita dr. Stepinac. Smjesta je udovoljio želji bolesnikovoj. Bolesnik je zaželio, da ga hrvatski metropolita ispovijedi i podijeli mu sakramenat umirućih. Ostao je dugo kod njega i pružio posljednju utjehu njegovoj duši.

Povjerenik grada Zagreba Mato Starčević dao je zaslužnog pokojnika pokopati na trošak grada Zagreba.

Oplakuje ga majka, 80 godišnja starica Slava Šenoa, rođ. pl; Ištvanić, udovica slavnoga našega velikana, Augusta Šenoe. Osim toga oplakuje ga stariji brat prof. i književnik dr. Milan Šenoa, sestra gđa Draga Vabić rođ. Šenoa, te brojna rodbina.

Neka mu bude mir duši i vječna uspomena!

Hrvatica, 1. siječnja 1940
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #35 : Svibanj 05, 2013, 10:22:33 »


Dr. Aleksa Vancaš, medicinalni savjetnik kod bivšeg hrvatskoga namjestnićkoga vieća, zastupnik grada Zagreba, umro je dne 28. lipnja 1884 na svom imanju u Kostelu kraj Pribića u 76. godini starosti. Bio je rodom iz Požege, vatren rodoljub, stalna i poštena značaja. Mrtvo tielo sahranjeno je u Kostelu.

Hrvatska vila 5. srpnja 1884

Vidi > THIERRY (Taf. 173). > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2825.0

Vidi > Zaslužni Hrvati > Arhitekt Josip pl. Vancaš > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3103.msg7912#msg7912
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #36 : Svibanj 05, 2013, 10:24:18 »


Antun pl. Vancaš
Hrvatski skladatelj
- Crtica iz muzikalnog života zagrebačkog -


Rodio se 24. 02. 1867 u Zagrebu. On potiče iz stare hrvatske obitelji. Otac Antun bio je kr. savjetnik i ravnatelj pošta u Zagrebu, a sin Aleksa županijski fizik i kasnije protomedicus. Bio je muzikalno obrazovan i mnogo je godina radio kao član ravnateljstva glazbenog zavoda u Zagrebu.

Kod njega kao vatrena rodoljuba okupljao se je cvijet Iliraca, a njegova supruga Josipa, kako je dobro poznato, sama je vanredno živo učestvovala u ilirskom pokretu. Antonov brat Josip, koji sada živi u Zagrebu, arhitekt je i graditelj. Djelovao je mnogo godina u Sarajavu, gdje je sagradio rimo-katoličku katedralu, i mnogo drugih javnih i privatnih zgrada. Kao vrstatn glasovirač i poznavalac glazbe bio je središtem sarajevskog muzikalnog društva te je g. 1887. Osnovao prvo muško pjevačkfo društvo u Sarajevu.

Antun Voncaš već je za svog polaska u gimnaziju u Zagrebu pokazivao mnogo dara za glazbu i počeo učiti glasovir. Nakon dovršene niže gimnazije nakanio se posvetiti šumarskoj struci u nadi, da će u tom zvanju ojačati svoj slabi organizam. Za, to je polozio gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. Ali njegovo nagnuće za glazbu potaklo ga je, da se odlučio posvema posvetiti glazbi. Ućio je ponajprije kod glazbenika i muzikologa. Fr. S. Kuhača, glazbenu estetiku, a kod profesora Milana Febkoviće glasovir. Ovako spremljen položi g. 1884 prijemni ispit i bude primljen u bečki. konservatorij u školu za kontrapunkt i kompozociju. Uz to je dalje učio glasovir. U Beču je boravio dvije godine te isticao se kao jedan od nejnaprednijih i najboljih učenika konservetorija.. U rujnu 1886 ode Antun s prijateljem Nikolom pl. Fallerorm (ravnatelj opere u m. i hrvatski skladeteli) u Pariz, gdje je primljen u glezbeno sveučilište, a profesor mu je bio znameniti skladatelj opera Jules Massenet. U Parizu je Antun marljivo radio oko svoje naobrazbe a uz to proučavao privatno mnogo opernih i drugih djela i čitao u raznim javnim bibliotekama najznamenitjija glazbena djela. Svojom pak ljubežljivošću i-darovitošću umio je da sebi pribavi pristup u prve pariske muzikalne i društvene krugove, što je inače strancima nemoguće postići.

Godine 1887 počeo je poboljevati na plućima tako da je morao ositaviti Pariz i vratiti se kući. Bolest nije krenula na bolje i on joj je konačno podlegao 27. 10. 1888. Sahranjen je na centralnom groblju na Mirogoju.

 

Ovdje počiva Arhitekt Josip pl. Vancaš i Antun pl. Vancaš

Vanoaš je bio dobar Hrvat, ljubazan, simpatičan, a uz sve svoje vrline čedan te je zadaću umjetnika ozbiljno shvaćao. Za to je njegova prerana smrt veliki gubitak za hrvatsku glazbenu umjetnost.


Više o Emi pl. Thierry rođ. pl. Vancaš
Vidi > Thierry > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2825.0 

Kao skladatelj pobuđivao je mnogo lijepih nada. jer je točno poznavao našu narodnu glazbu i nastojao je skladati u nacionalnom duhu. Već kao Kuhačev učenik komiponirao je "Križevačku četvorku" po hrvatskim narodnim napjevima, više pjesama za jedno grlo uz pratnju glasovira te nekoliko pjesama. za muški četvoropjev.

Za svog boravka u Beču, premda silno zaokupljen studijom na konservatoriju, mnogo se bavio skladbom te je među inima skladao više pjesama. za jedno grlo uz pratnju glasovira. Pjesmu "Sjećanje" (riječi od H. Badalića) pjevao je operni pjevač Ivo pl. Hreljanović (1864.-1908.) na koncertu hrvatskog Sokola u Zagrebu dne 3. 5. 1886.
'
U to doba okušao se i na. polju komorne glazbe te komponirao: gudalački kvartet D dur (Allegro, Andente i Scherzo) te "Andante"« za- gudalački kvartet u Es duru po hrvatskim narodnim motivima. Kasnije je u Parizu jošte skladao "Scherzo" za gudalački kvartet u F molu. Ove je skladbe privatno izveo g. 1885-1887 tadanji zagrebački kvartet (Waisz Aurel I. violina, Kuhar Šandor II. violina, Žert Otto viola, Waisz Mirko violinčelo) čiji članovi su bili Vancašovi vršnjaci i prijatelji. Iz tog doba imademo također "Scherzo" za violinu i glasovir i više četveropjeva a među njima i muški zbor u D duru "Vječni ti spomen Rusane skromni" (riječi od I. Viteza Trnskoga) pjevan prigodom otkrića Rusanova spomenika u Virju.

Već u Beču počeo se Vancaš baviti crkvenom glazbom te skladao: 43 Psalm "Sudi mi o Bože" za mješoviti zbor i baritom solo uz glasovir u G duru, te "Ave Maria" za bariton, violončelo i orgulje.

No najveću skladateljsku djelatnost razvio je u Parizu, gdje je počeo svirati orkestralna djela. Tako četiri Slavenska plesa za orkestar, u kojima su krasno obrađeni narodni morivi. Ovi plesovi su više puta javno izvedeni tako u koncertu hrvatskog Sokola u Zagrebu god. 1887, te u koncertu društvenog orkestra hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu od 15. 3. 1926. Zatim Zvonimirovu ouvertura u C duru za veliki orkestar. Radio je također na glazbi za balet Vjera po sujeta Mare Čopp-Marlett, ali nije stvar dovršio. Iz njegove korespondencije razabire se, da su spomenuti "Slavenski plesovi" imali biti sastavni dio tog baleta.

Od kompozicija za muški zbor spominjem: Ave Verum u As duru; slavospjev povodom pedesetgodišnjice opstanka književničkog društva "Zbora" duhovne mladeži u nadbiskupskom sjemeništu u Zagrebu, najstarijeg hrvatskog literarnog društva pjevaan na svečanom koncertu godine 1887 po pjevačkom društvu Vijenac, te Himnu u slavu tristogodišnjice pjesnika I. Gundnlića (riječi od H. Badalića), pjevanu po akad. pjevačkom društvu "Zvonimir" u Beču prigodom te svečanosti.

Zadnja radnja bila mu je svečana misa za posvetu sarajevske stolne crkve, ali i nje radi bolesti nije dovršio.

Većina Vancašovili kompozicija čuva se u kr.. sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, a neke se nalaze kod brata Josipa.

_____
Vrela:
Fr. S. Kuhač "Uspomene na Antuna pl. Vancaša",
Vijenac 1888.;
Obzor 27. 10. 1888.;
Sarajevski list 31. 10. 1888,;
Agramer Zeitung 27. 10. 1888.;
Agramer Tagblatt 27. 10. 1888. i
moje bilješke.

Piše: Dr. Antun Goglia (zagrebački čelista)

Stari i novi Zagreb: historičke i kulturnohistoričke crtice o Zagrebu, Emilije Laszowski - 1925

Vidi > THIERRY (Taf. 173). > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2825.0

Vidi > Zaslužni Hrvati > Arhitekt Josip pl. Vancaš > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3103.msg7912#msg7912
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 2 [3]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!