CRO-eu.com
Listopad 19, 2019, 20:00:44 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Krupa  (Posjeta: 8369 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Kolovoz 27, 2010, 11:21:25 »


Manastir i rijeka Krupa



Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vreme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim najezdama. Ipak je iza toga uvijek i obnavljan.



Prvi put od utemeljenja obnavljan je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.



Manastir Krupa čuva vrijedna duhovna i kulturna svjedočanstva, uprkos čestim pustošenjima u prošlosti. Šezdesetih godina 20. vijeka otkrivene su freske u manastirskoj crkvi i to one koje je 1622. godine freskopisao hilandarski monah Georgije Mitrofanović, isti onaj inok koji je oslikao Hilandarsku trpezariju. U Krupi su čuvane ikone italo-kritske škole, rad Jovana Apake. Čuva se i čestica moštiju sv. Jeroteja. Tu je i kivot iz manastira Rmnja koji je donesen u Krupu u toku bosansko-hercegovačkog ustanka 1875. godine. Manastirka riznica čuvala je i tri antiminsa: jedan je jerusalimskog patrijarha Teodosija, drugi patrijarha Arsenija IV Šakabente iz 1743. i treći je tzv. Krupski iz 1739. godine.


1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Kolovoz 27, 2010, 11:27:15 »



U manastirskom arhivu čuvana su i 22 turska fermana*, od kojih je zanimljiv onaj koji se odnosi na zaštitu manastira Krke, a izdao ga turski sultan Mustafa II u Stambolu.

Brojne bogoslužbene knjige, utvari i druge vrijednosti, za manastir je pribavio krupski arhimandrit, veliki putnik i značajni srpski pisac Gerasim Zelić. On kao čvrst borac za pravoslavlje umro je u izgnanstvu, u Budimu 1828. Zelić je prvo svešteno lice koje je bilo član Matice srpske osnovane 1826.godine.

Tekst: http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=27&subID=38

Foto: Lidija

___________________________________
* Ferman (sinonim1 također "firman") je uredba, dekret ili propis jednog vladara u muslimanskim zemljama ili povelja potpisana od njega ili jednog njegovog s tim opunomoćenog ministara. Izraz ima svoje porijeklo u perzijskom farmân (فرمان) i znači nešto poput "naredba", "propis" ili "nalog".

Fermana je bilo češće u Osomanskom carstvu, indijskom Mogulskom carstvu i  u Iranu pod Shah Mohammad Reza Pahlavi. Turska riječi ferman preuzeta je u njemački jezik. Također, za dozvole ili putovnice, primjenjuje se ovaj pojam. (MD)

1 Dvije riječi s istim ili sličnim značenja su sinonimi

Vidi: - Turska kancelarija i acta turcarum od vremena Dubrovačke republike  do danas
         - Dragomani i turska kancelarija u Dubrovniku
___________________________________

Krupa pripada Zadarskoj županiji. Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću dolazi u posjed Venecije, a već početkom XVI. stoljeća počinju turski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarske otoke i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem XVII. stoljeća, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa razdoblje Habsburške Monarhije i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Zadarska_%C5%BEupanija )

U 1903. godini Dalmacija je podijeljena na 14 političkih kotara i 86 općina.

Politički kotar (P.K.)

Benkovac
Sudski kotar (S.K.)

Obrovac
Politička općina (Pol.O.)
Obrovac
Poreska općina (P.O.)


Bilišane, Golubić, Jasenice, Karin, Krupa, Kruševo, Medvide, Muškovci, Obrovac, Seline, Starigrad, Tribanj, Zaton, Zelengrad, Žegar

Dr. Franjo Madirazza, 423-430, navodi kotareve i općine, načelnike, pomoćnike i prisjednike, broj stanovnika i broj kuća na temelju anagrafa od 31. prosinca 1900. (MD)

Više o rijeci Krupi > http://diavola.blog.hr/2007/09/1623209711/zrmanja-kanjon-krnjeze-pravoslavni-manastir-krupa-izvor-krupe-svastanesto.html

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!