CRO-eu.com
Lipanj 24, 2019, 14:14:18 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Hrvatski otoci  (Posjeta: 3982 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Travanj 25, 2008, 01:29:32 »


Hrvatski otoci

Hrvatsko otočje, u sredozemlju drugo po veličini, ima: 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena a dijelimo ga na istarske, kvarnerske, sjeverno, srednje i južno dalmatinske otoke.

Hrvatsko more čini gotovo 37% ukupnog državnog prostora a sami otoci 5,8% (oko 3 300 četvornih kilometara). Bez otoka teritorijalno more bilo bi za oko 2/3 manje. Najveći otok je Krk (409,9 četvornih kilometara) 77 ih je veće od 1 četvernog kilometra (dvadeset ih je 20 četvornih kilometara)

Od  5834,9 km obale 4057,2 km (69,5%) otpada na otoke, budući da zbog razvedenosti imaju dužu obalu od kopna.

Najrazvedeniji je otok Pag a najduži Hvar. Uz otoke pripadaju i 62 km dugi poluotok Pelješac površine 348 četvornih kilometara.

Svi naseljeni otoci istočnog i srednjeg Jadrana pripadaju Hrvatskoj.

Jadransko more je toplo more. Toplina mu na površini ne pada ispod 10 stupnjeva a ljeti doseže iznad 25 stupnjeva celzijusovih.

Otoci imaju sredozemnu klimu koju obilježavaju vruća i suha ljeta, blage, vlažne zime i puno sunčanog vremena. Hrvatski otoci pripadaju u najsunčanije krajeve Europe (između 2200 i 2650 sunčanih sati godišnje). Količina padalina je tipično sredozemna, od 1141 mm na Cresu do 255 mm na Palagruži. Najviše je padalina u studenom i prosincu a najmanje u srpnju i kolovozu.

Došlo je vrijeme da se na otocima može i živjeti, a ne samo preživjeti

Otoci, "biserje hrvatskoga Jadrana", ta neprocjenjiva hrvatska vrijednost, nekada su bili razvijena, bogata i napučena područja. Ali, u prošlom režimu njihova bogatstva sustavno su zapostavijana, a razvitak im je nerijetko čak i (zbog "obrambeno sigurnosnih razloga") spriječavan.

Hrvatsku i hrvatske krajeve nije se htjelo gospodarski razumno razvijati, kako bi se hrvatsko osamostaljenje onemogućilo, a gospodarsko i svakovrsno iskorištavanje ovjekovječilo u neprirodnoj balkanskoj tvorevini.

Osobito je to dolazilo do izražaja na otocima, kao područjima koja se nije moglo potpuno nadzirati, budući da su prometno odvojena, a nacionalno homogena (1991. godine bilo je 92,4% Hrvata).

Uz to, te lijepe prostore, velikih mogućnosti, željeli su prisvojiti lojalni jugoslaveni za svoja odmarališta i kuće za odmor. Odmarališta su radila dva, tri mjeseca, a sezonska radna snaga za njihovo djelovanje dovodila se iz drugih krajeva. Roba, koju su trošili, također se dovozila.

Tako je otočko pučanstvo ostajalo gotovo sasvim bez prihoda, osim od koje litre maslinova ulja i noću ulovljene, svježe ribe, koju bi jeftino prodavalo, tek toliko da se nešto zaradi. I taj mali ulov ribe bio je sve više upitan zbog divljanja glisera i nekontrolirane odvodnje otpadnih voda, te onečišćenosti mora od strane jugo turista. Divlja smetlišta i nemar došljaka uništavali su okoliš, kao i onako rijetke zalihe slatke vode.

Osiromašeno pučanstvo, osobito mlađe, bez izgleda za zaradom, počelo se iseljavati.
Škole i zdravstvene ustanove postupno su se zatvarale, a veze s kopnom, koje su se i inače redovno održavale samo ljeti, još više su se prorijedile. Tako su otoci postala područja sve slabije organiziranog života, sve siromašnija i sve nerazvijenija.

Početkom stoljeća otočani su većinom iseljavali u prekomorske zemlje, anakon 2. svjetskog rata u obalne gradove i u unutrašnjost. Šezdesetih godina masovno su počeli odlaziti u inozemstvo na "privremeni rad", koji se, osobito u prekomorskim zemljama, produžio i do danas.

Mnogi otoci su izurnrli, a na nekima živi tek četvrtina ranijeg pučanstva. Otočani udaljenijih, manjih otoka, počeli su odlaziti preko mora tek kada je kriza ozbiljnije zahvatila naselja većih otoka.

Od šezdesetih godina, kada je prvi puta bilo više umrlih od rođenih, ne dostiže se ni obična reprodukcija pučanstva. Od 1971. do 1981. natalitet je bio pozitivan samo na Cresu, Lošinju i Krku. Pučanstvo neprekidno stari, a od velikog odlaska iz pedesetih godina, osim na Lastovu i Rabu, postotak žena, još uvijek je prevelik.

Po mjerilima službene statistike, kojoj je kriterij naseljenosti postojanje barem jednog naselja, naseljeno je 67 otoka. Međutim, ima otoka s naseljima bez pučanstva ili otoka na kojima živi samo svjetioničarska posada. Zato stalno naseljenih ima jedva pedeset, a pribrojimo li i povremeno naseljene, stotinjak.

Puste unutrašnjosti otoka, nekoliko otočkih, prenaglo naseljenih obalnih mjesta, tek jedan grad s više od pet tisuća stanovnika (Mali lošinj, 6.566) i pusti mali otoci, slika su naseljenosti otoka koju je Hrvatska država zatekla u času svog nastanka Republici Hrvatskoj u cilju je razviti svaki dijelić Domovine, te vratiti što više Hrvata u njihovo prirodno okružje.

Zato Vlada Republike Hrvatske posebnim poticajima vraća otocima gospodarsko značenje koje su imali ranije. U tu je svrhu izrađen cjelovit nacionalni program razvitka hrvatskih otoka i donesen zakon o otocima, kojima se utvrđuju državne zadaće u trajnom razvitku, gospodarskoj obnovi otoka, opstanku i povratku pučanstva na njih.

Po tom programu razvojno najzapušteniji otoci na kojima će ulagači i potencijalni novi otočani imati posebne pogodnosti su: Unije, Susak, Srakane Vele, llovik, Premuda, Silba, Olib, Škrada, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, !Ž, Ošljak, Vrgada, Prvić (Šibensko otočje), Zlarin, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud i Koločep, Srakane Male, Prvić (Kvarnersko otočje), Goli, Sv. Grgur, Babac, Sveti Andrija i Jaklan, te Kornati i otoci Žutsko-Sitske skupine.

Za forum priredila Marica Draženović
Povećane fotografije > u galeriji  http://cro-eu.com/galerija-fotografija/index.php










Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 20, 2008, 19:01:11 »


Izvor: Otoci "biserje hrvatskoga Jadrana"



Nakladnik:
Ministarstvo povratka i useljeništva
Savska 41, 10000 Zagreb

Urednik i redaktor:
Doc. dr. sc. Darko Tipurić

Autori:
Prof. Ivna Bućan
Doc. dr. sc. Želimir Dulčić
Prof. dr. sc. Dragutin Feletar
Mr. sc. Ivica Filipović
Doc. dr. sc. Zoran Grgić
Prof. dr. sc. Nikola Kezić
Mr. sc. Bernard Kozina
Dr. sc. Boro Mioč
Prof. dr. sc. I van Pavić
Dr. sc. Slavko Perica
Zdenko Rajgl, dipl. oec.
Mr. sc. Sanda Rašić doc.
Dr. sc. Darko Tipurić
Prof. Lidija Zonjić

Tajnik projekta:
Sandra Jakopović

Recenzenti:
Prof. dr. sc. Ivo Andrijanić
Prof. De. Sc. Borna Bebek
Nikola Vidak, pom. ministra:

Fotografije:
Stanko Ferić, Marica Draženović

Za forum priredila.
Marica Draženović

<a href="http://www.cro-eu.com/uploader/uploader/FileName.swf" target="_blank">http://www.cro-eu.com/uploader/uploader/FileName.swf</a>
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!